Bart elektronika Horvatovac 41
Yüklə 0,77 Mb.
|
|
sekundi do 27,3 minute (4053, 4060, BC517) 027856 Elektronička brava (PIC16F84) 027896 Open-Term-Monitor (TLC272, 6N139, LP2950) -OS -========================¬ ¦ ¦ ¦ D O D A T A K ¦ ¦ ¦ L========================- -==============================================================¬ ¦ ¦
¦ N O V O ! ¦ ¦ ¦
¦ Programi iz područja elektronike koji će dobro doći ¦ ¦ svim elektroničarima pri proračunima, konstrukciji ¦ ¦ elektroničkih sklopova, crtanju shema i izgleda ¦ ¦ tiskanih pločica. ¦ ¦ ¦ ¦ Svi se programi mogu slobodno koristiti (Shareware), ¦ ¦ a snimljeni su na disketi od 3,5'. ¦ ¦ ¦
L==============================================================- P O S T U P C I I Z R A D E T I S K A N I H P L O Č I C A +TP
Tiskane pločice mogu se izrađivati na više različitih načina. Metoda izrade ovisi o željenoj kvaliteti gotovih pločica, količini i cijeni. Kod pojedinačnih i maloserijskih izrada najčešće se tiskane pločice izrađuju sitotiskom ili foto postupkom, a u najnovije vrijeme i tzv. "transfer" postupkom. SITOTISAK Sitotisak je jedan od najstarijih tiskarskih postupaka. On se sastoji u tome da se boja protiskuje na podlogu kroz vrlo finu tkaninu. Boja prilikom tiska prolazi kroz otvore između niti tkanja na podlogu gdje se formira otisak. Mjesta na kojima boja ne smije prolaziti kroz tkaninu prekrivala su se nekada papirom, dok se danas prekrivanje vrši pomoću foto osjetljivog laka ili foto osjetljive folije. Protiskivanje boje vrši se pomoću rastirača ("rakl"). To je u stvari specijalna guma oštrih bridova sa pogodnim držačem za ruke. Ovisno o tome što, kako i na čemu se želi tiskati odabire se tkanina određene debljine i gustoće niti, boja i rastirač. Za izradu tiskanih vodova dobro je odabrati poliestersku tkaninu slijedeće finoće:
- tiskanje oznaka: 77 T - tiskanje zaštitnog sloja ("stop lak"): 55 T
iznositi od 70 do 75 šora. IZRADA NAPRAVE ZA SITOTISAK Naprava za sitotisak sastoji se od dva dijela, nepomičnog, podloge i pomičnog, okvira ("sita"). Cijela naprava može se načiniti vrlo brzo. Preporuča se da se za podlogu odabere vodonepropusna šperploča debljine 20 mm, a za ostale dijelove neko kvalitetnije drvo. Na osnovnu ploču učvrsti se sa jedne strane letva na koju se stavljaju dvije šarke (muške). Jedan par šarki se probuši, a na muškom dijelu se nareže navoj. Uvrtanjem vijka sprečava se neželjeno pomicanje okvira te omogućava točno pozicioniranje otiska. STAVLJANJE TKANINE NA OKVIR Osnovni uvjet za kvalitetan otisak je mehanički dobro načinjena naprava te ispravno postavljena, dobro nategnuta i zaljepljena svila. Postoji više različitih načina napinjanja svile na okvir, a ovdje će biti objašnjen jedan jednostavan i svima dostupan način. Postupak je slijedeći:
vanjskih mjera okvira ("sita"); - na pomočni okvir napeti (koliko je to moguće) i pričvrstiti pomoću pribadača tkaninu i to tako da su niti tkanine paralelne sa stranicama okvira; - zaljepiti tkaninu na pomočni okvir pomoću nekog ljepila na bazi gume (na pr. "neostik") ili sličnim; - okvir staviti unutar pomičnog okvira i čvrsto stegnuti stezačima; - tkaninu na okvir zaljepiti dvokomponentnim ljepilom; - odrezati tkaninu uz rub okvira. OSLOJAVANJE SITA
osjetljive folije na tkaninu. Kako se na tržištu može naći širok asortiman ovih proizvoda, dobro je prilikom kupovine zatražiti savjet od prodavača i proučiti popratnu dokumentaciju. Svi proizvođači uz svoj proizvod daju i podrobna uputstva za njegovu primjenu te ih se potrebno strogo pridržavati. OSVJETLJAVANJE
na slijedeći način: - na stol postaviti spužvu (po mogućnosti crnu) veličine unutrašnjosti okvira, a debljine nešto veće od debljine okvira; - sito postaviti na spužvu tako da je tkanina sa gornje strane; - pri prigušenom svjetlu staviti pozitiv predloška na sito prekriti ga staklom i opteretiti utezima; - osvjetliti sito prema preporukama proizvođača emulzije; - nakon osvjetljavanja sito oprati pod mlazom hladne vode i pustiti da se osuši. PRIPREMNE RADNJE
samo tiskanje bilo što jednostavnije i kvalitetnije. Treba učiniti slijedeće:
- staviti pločicu na radnu plohu; - centrirati pločicu; - učvrstiti držače (A); - staviti pomične pločice (B); - na pločicu staviti čist list papira; - pomoću vijka podići okvir na određenu visinu; - rukom podići okvir za otprilike 10 cm; - staviti boju na tkaninu; - rastiračem jednoliko prevući boju preko "slike"; - spustiti okvir; - rastirač staviti ispred nanesene boje pod kutem od otprilike 75° te ga pritisnuti i jednoliko povući prema sebi; - dignuti sito za oko 15 cm; - boju rastiračem prevući ponovno preko "slike"; - okvir podignuti za oko 10 cm te izvaditi papir sa otiskom i provjeriti dali je otisak dobar; - ako je otisak loš postupak ponavljati sve dok se ne dobije dobar otisak.
tiskanje pločica. Tok tiskanja je slijedeći: - pločica odrezana na potrebnu veličinu, sa koje je skinut srh, postavlja se na radnu plohu; - oko ploče postavljaju se pomočne pločice (B), a zatim se spušta sito i otiskuje slika povlačenjem rastirača; - okvir se malo podigne a boja ponovno nanese rastiračem preko "slike"; - okvir sita se podiže, miču se pomočne pločice te se vadi pločica sa otisnutom slikom vodova; - pločica sa otisnutom slikom stavlja se na sušenje, a cijeli se postupak ponavlja dok se ne otisne dovoljan broj pločica.
i ostaviti da se suši na mjestu gdje nema prašine. FOTOPOSTUPAK Izrada tiskanih pločica ovim postupkom svodi se zapravo na to da se na bakrenu površinu buduće tiskane pločice nanese fotoosjetljivi lak koji se osuši, a zatim se fotografskim postupkom na njega prenese izgled tiskane pločice. Pločica se nakon toga stavlja u razvijač te na kraju u otopinu za jetkanje. Kod nas se kao foto lak koristi gotovo isključivo lak tvrtke Kontakt Chemie, koji na tržište dolazi pod oznakom "POSITIV 20".
i najvažniji dio posla, treba dobro očistiti bakrenu površinu pločice. Praksa je pokazala da se površina najbolje očisti ako se prebrusi pomoću čelične vune koja se koristi u domačinstvu za čiščenje posuđa. U prodaji se mogu nači dvije vrste čeličnih vuna, sa ili bez kemijskih dodataka. Za čiščenje bakrene površine treba koristiti samo čeličnu vunu koja ne sadrži nikakvih kemijskih dodataka. Ovakovom vunom obrusi se cijela površina pločice, pločica se zatim zakrene za 90 stupnjeva i postupak još jednom ponovi. Nakon brušenja površina se nekoliko puta dobro protrlja čistim papirom. Ovako očišćena pločica stavlja se na ravnu površinu, najbolje na karton pogodne veličine. Bočica sa fotolakom se protrese, a lak sa udaljenosti od otprilike 30 cm jednoliko poprska po pločici. Za vrijeme prskanja u prostoriji treba biti prigušeno svjetlo. Debljina laka na površini nesmije biti previše debela već toliko da on u jednolikom sloju prekrije cijelu površinu. Poslije prskanja najbolje je pločicu sta viti na potpuno mračno mjesto da se foto lak osuši. Pri normalnoj sobnoj temperature već nakon 10 minuta površina će biti dovoljno suha da se na nju ne ljepi prašina. Da bi se daljnji proces sušenja ubrzao, dobro je pločicu zagrijati, najjednostavnije pomoću sušila za kosu. Pločicu treba sušiti sve dok lak nije potpuno suh, a to traje otprilike još 10 minuta.
tiskanih vodova i osvjetli. Izvor svjetla mora sadržavati dosta VU zračenja, te je za tu svrhu najbolje koristiti specijalnu UV lampu. Dakako u nedostatku ovakove sepcijalne lampe pločica se može osvjetliti i nekom drugom žaruljom koja daje dovoljno jaku svjetlost, na pr. živina ili halogena. Za vrijeme sunčanih dana pločica se može osvjetliti i pomoću sunčeve svjetlosti. Osvjetljena pločica stavlja se u razvijač, koji se načini tako da se 9 gr. natrijevog hidroksida (NaOH) otopi u litri hladne vode. Nakon otprilike dvije minute postupak razvijanja je završen, a pločica se dobro ispere običnom vodom. Ovime je izrada fotozaštitnog sloja završena i pločica se može staviti u otopinu za jetkanje. Slično kao i kod oslojavanja sita i prilikom korištenja fotolaka potrebno je dobro proučiti upute proizvođača koje su priložene uz proizvod. "TRANSFER" POSTUPAK Ovaj postupak najnovijeg je datuma i razlikuje se od svih ostalih postupaka. On se sastoji u tome da se najprije na specijalnu foliju debljine 0,1 mm pomoću standardnog fotokopirnog aparata prekopira izgled tiskane pločice. Fojija je dovoljno temperaturno stabilna da prilikom kopiranja nemože doći savijanja folije. Fotokopiranjem se zapravo na foliju nanosi boja (toner) koja se u slijedećoj fazi izrade mora prenjeti na bakrenu površinu buduće pločice. Termičkom obradom boja sa folije prelazi na bakrenu površinu i tu sada čini sloj otporan na otopinu za jetkanje. Zahvaljujući transfer foliji pojednostavnjuje se izrada tiskanih pločica tako da se sada pločica može načiniti u samo nekoliko radnih operacija. Postupak je slijedeći:
normalnog fotokopirnog aparata; - bakrena površina pločice se dobro očisti, a zatim se na nju pomoću dva mala komadića ljepljive trake pričvrsti folija i to tako da boja (toner) dođe sa strane bakra; - pločica se na pogodan način zagrije na otprilike 140 stupnjeva, a zatim se gumenim valjkom (dobro će poslužiti onaj koji se koristi u fotolaboratoriju), nekoliko puta uz umjereni pritisak pređe preko folije; - ovako obrađena pločica se zatim ohladi, a folija polagano skine; - ako je potrebno izvrši se potrebna korekcija otiska, najjednostavnije vodootpornim flomasterom, nakon čega se pločica stavlja u otopinu za jetkanje; - trajanje jetkanja bakra ovisi o vrsti jetkala debljini bakrenog sloja i samom tehnološkom postupku jetkanja, a ako su sve prethodne radnje dobro učinjene kvaliteta gotove tiskane pločice biti će potuno zadovoljavajuća.
Pločicu je najlakše zagrijati na potrebnu temperaturu uz pomoć glačala i to tako da se temperatura glačala podesi na "pamuk", a glačalo okrene radnom plohom prema gore. Na glačalo se zatim stavlja pločica koja se za otprilike dvije minute zagrije na potrebnu temperaturu.
JETKANJE PLOČICA Nakon što se na površinu bakra nekom od metoda (sitotisak, fotopostupak ...) nanese zaštitni sloj vrši se jetkanje nezaštičene bakrene folije. Za tu svrhu koriste se različiti kemijski postupci, ali iskustvo pokazuje da je za primjenu najpodesnija otopina solne kiseline, vodikovog superoksida i vode. Otopinu valja prirediti kako slijedi:
200 ml solne kiseline koncentracije 30 % 30 ml vodikovog superoksida koncentracije 30 %
Solna kiselina i vodikov superoksid vrlo su agresivne i opasne tvari te je prilikom rukovanja potreban najveći oprez!
posudi izmješati vodu i solnu kiselinu, dok se vodikov superoksid stavnja u otopinu neposredno prije jetkanja.
posuda blago pomiče sve dok se jetkanje ne završi. Mnogo bolja, brža, sigurnija i ekonomičnija metoda je jetkanje u posebnom uređaju sa jetkanje UJ1000. Ovim se uređajem može osim jetkanja vršiti razvijanje fotoosjetljivog sloja, odmaščivanje i slično.
NA ŠTO TREBA OBRATITI POSEBNU PAŽNJU PRI IZRADI TISKANIH PLOČICA PREDLOŽAK - Za predložak kristiti tanku poliestersku prozirnu foliju. - Budući vodovi, mjesta lemljenja i sl. moraju biti potpuno neprozirni. - Na predlošku označiti rub tiskane pločice, a kod dvoslojnih pločica i stranu (strana elemenata ili strana lemljenja). - Odabrati odgovarajuću širinu vodova i promjer lemnih mjesta. - Regulatore i konektore postaviti uz rub pločice. - Vodove za napajanje izvesti dovoljno širokim vodovima. - Svi vodovi miraju biti što je moguće kraći. - Lemna mjesta na koja se leme veći elementi trebaju biti što većeg promjera. - Označiti karakteristične točke. - Na predlošku napisati naziv ili kodnu oznaku pločice. SITOTISAK - Za oslojavanje sita koristiti uvjek svježu emulziju. - Raditi u suhoj prostoriji u kojoj nema prašine. - Oslojeno i osušeno sito dobro je što prije osvjetliti. - Rub rastirača mora biti uvjek oštar. - Na sito staviti dovoljno boje da prekrije "sliku". - Ne raditi na mjestu prejakog strujanja zraka (propuh). - Pripremiti mjesto za odlaganje pločica. - Pripremiti dovoljno papira za probne otiske. - Obrusiti rubove pločica !! - Pripremiti razređivač za boju i čiste krpe. - Ne žuriti pri tiskanju. - Nakon tiskanja odmah oprati sito. FOTOPOSTUPAK - Prije nanašanja fotolaka dobro očistiti bakrenu površinu. - Sa površine odstraniti prašinu. - Bocu fotolaka prije upotrebe dobro protresti. - Fotolak nanašati na pločice u suhoj prostoriji gdje nema prašine. - Pločicu osvjetliti neposredno nakon sušenja. - Razvijač za fotolak pripremati korištenjem hladne vode. - Uvjek pripremiti svjež razvijač. - Fotolak držati na hladnom mjestu (hladnjak). "TRANSFER" POSTUPAK - Ne presavijati foliju. - Prije kopiranja odrezati onoliko folije koliko je potrbno. - Načiniti probni otisak na papiru. - Kopiranje vršiti samo na kopirnim uređajima koji rade na tzv. "suhom" postupku. - Prije oslojavanja dobro je na foliju staviti jedan do dva sloja tkanine. - Pri oslojavanju pločice ne smije se prejako pritiskati folija. - Zaštitnu foliju odvojiti od pločice tek nakon što se pločica ohladi. -TP
INSTRUMENTI ZA MJERENJE DEBLJINE PREVLAKA NA FEROMAGNETSKOJ PODLOZI M I K R O N T E S T E R
======================== +MT Najnoviji instrumenti za mjerenje debljine nanosa na feromagnetskoj podlozi rade na principu vrtložnih struja ili mjerenja jačine magnetskog toka. Oni omogučavaju jednostavno, nerazorno, brzo i točno mjerenje debljine nanosa nemagnetskih prevlaka (premazi, plastika, guma i sl.) na feromagnetskoj podlozi. Sam postupak podešavanja i mjerenja je jednostavan, pri čemu promjene temperature okoline ne utiču na točnost mjerenja. Instrument MT 1200 radi na principu mjerenja jačine magnetskog polja. Ovim instrumentom mogu se mjeriti debljine nanosa nemetalnih ili nemagnetskih materijala (aluminij, bakar, ...) na feromagnetskoj podlozi. Za razliku od njega, instrument MT 1000 radi na principu mjerenja vrtložnih struja i pomoću njega se mogu mjeriti debljine nemetalnih nanosa na feromagnetskoj podlozi. Oba mjerna instrumenta posjeduju tri mjerna opsega. Instrument MT 1200 izrađuje se sa mjernim opsezima od 0 ... 100, 0 ... 300 i 0 ... 1200 um, dok se instrument MT 1000 izrađuje sa šest različitih podjela mjernih opsega.
Preklopnikom se odabere najniže mjerno područje, sonda instrumneta prisloni se na metalnu mjernu podlogu (koja se isporučuje uz instrument) a regulatorom "ZERO" podesi se kazaljka instrumenta na nulu. Nakon toga na metalnu podlogu stavi se etalonski listić a regulatorom "CAL" podesi se potreban otklon kazaljke instrumenta. Ovime je postupak podešavanja završen i može se otpočeti sa mjerenjima. Za napajanje instrumenta može se koristiti baterija od 9 V, nikal-kadmijev akumulator ili gradska mreža. Tokom mjerenja poseban elektronički sklop kontrolira stanje izvora napajanja, a zvučnim signalom opominje na njegovu istrošenost. Osim automatskog moguća je i ručna kontrola izvora napajanja postavljanjem centralnog preklopnika u položaj Batt". OSNOVNE TEHNIČKE KARAKTERISTIKE MJERNIH INSTRUMENATA MT 1200
======= PRINCIP RADA: mjerenje jačine magnetskog polja MJERNA PODRUČJA: 0 ... 100 um 0 ... 350 um 0 ... 1200 um TOČNOST MJERENJA: 5 % NAČIN PRIKAZIVANJA REZULTATA: analogni TEMPERATURNO PODRUČJE: 0 ... 50 C NAJMANJA POVRŠINA MJERENJA: 10 x 10 mm NAJMANJA UDALJENOST O RUBA: 4 mm NAPAJANJE INSTRUMENTA: - alkalna baterija od 9 V, - nikal-kadmijev akumulator ili - gradska mreža. DIMENZIJE INSTRUMENTA: 100 x 140 x 35 mm TEŽINA INSTRUMENTA: 345 g INSTRUMENT SE ISPORUČUJE SA: - alkalnom baterijom od 9 V, - kompletom za baždarenje, - uputstvom za upotrebu i - odgovarajućom kutijom. MT 1000
======= PRINCIP RADA: mjerenje debljine pomoću vrtložnih struja MJERNA PODRUČJA: instrumentse isporučuje sa mjernim područjem 2B, ali se može odabrati i neko drugo mjerno područje
TOČNOST TOČNOST MJERENJA: 5 % NAČIN PRIKAZIVANJA REZULTATA: analogni TEMPERATURNO PODRUČJE: 10 ... 50 C NAJMANJA POVRŠINA MJERENJA: 10 x 10 mm NAJMANJA UDALJENOST OD RUBA: 5 mm NAPAJANJE INSTRUMENTA: - alkalna baterija, - nikal-kadmijev akumulator ili - gradska mreža. DIMENZIJE INSTRUMENTA: 100 x 140 x 35 mm TEŽINA INSTRUMENTA: 360 g PROMJER AKTIVNOG DIJELA SONDE: 2 mm INSTRUMENT SE ISPORUČUJE SA: - mjernim područjem 2B, - alkalnom baterijom od 9 V, - kompletom za baždarenje, - uputstvom za upotrebu i - odgovarajučom kutijom. GARANCIJA, ODRŽAVANJE I SERVISIRANJE
jednogodišnju garanciju i osigurava kompletan servis instrumenta. NABAVKA I ISPORUKA INSTRUMENTA
10 dana po izvršenoj uplati. M I K R O Č E Š A LJ 3 0 M 5 0 0 ================================== 30M500 je pomagalo za jednostavno i brzo mjerenje debljine svježeg premaza na ravnoj površini. Koristi se kod nanašanja premaza, a posebno u djelatnosti antikorozivne zaštite u brodogradnji, mostogradnji, strojogradnji, kemijskoj industriji, industriji vozila, itd.
oblika koji podsjeća na dvostruki češalj. Početni i krajnji zubac sa svake strane mnogo su širi od ostalih zubaca i služe za određinanje referentne ravnine. Svi ostali zupci više su ili manje kraći od referentnih zubaca. Koliko je koji zubac kraći piše uz svaki pojedini zubac. Postupak mjerenja debljine premaza vrlo je jednostavan. Na ravnu površinu svježeg namaza okomito se pritisne MIKROČEŠALJ tako da referentni zupci sigurno dođu do podloge na koju je nanesen premaz. Nakon nekoliko trenutaka pločica se okomito odmakne od površine i pogleda koji je zadnji zubac bio u doticaju sa premazom. Iz veličine zadnjeg zupca koji je bio u doticaju sa premazom i veličine prvog slijedeŠeg zupca nije sada teško odrediti kolika je debljina premaza.
BROJ MJERNIH ZUBACA: 16 PROSJEČNA TOČNOST MJERENJA: cca 10% MATERIJAL: visokopolirani nerđajući čelik MASA: 10 g DIMENZIJE: 58 x 30 mm OPREMA: navlaka od skaja
elektronike, a isporučuje se odmah po izvršenoj uplati. -MT Želimo Vam mnogo uspjeha u gradnji uređaja! Zagrebu, 01. 09. 2006. Yüklə 0,77 Mb. Dostları ilə paylaş:
|