Preduvijet odslušan kolegij: “Povijest i teorija kostimografije 1 i 2“
15
15
30
ishodi učenja i studentske kompetencije
Nakon odslušanoga kolegija student je upoznat s osnovnim činjenicama o razmatranome razdoblju i u stanju je izdvojiti i kategorizirati osnovna poetička obilježja razdoblja, imenovati i klasificirati glavne predstavnike te se služiti osnovnim stručnim pojmovima vezanim uz kostimografiju razmatranoga razdoblja i izdvojiti osnovne uloge i zadaće kazališnoga kostima unutar kazališne predstave i kazališnog sustava razmatranoga razdoblja. Student razumije osnovne povijesne i suvremene teoretske i metodološke koncepte vezane za kostimografiju razmatranog razdoblja.
Kolegijem se potiče razvijanje studentove kritičke i analitičke svijesti o kostimu i kostimografiji, interpretiranje dramskoga teksta i kazališne izvedbe iz aspekta kostimografije, stvaranje teorijskog i metodološkoga okvira za promišljanje vlastite kostimografske djelatnosti i artikuliranje vlastitih interpretativnih i likovnih zamisli.
sadržaj kolegija
Kolegij se sastoji od usporedne povijesne i teorijske raščlambe kostimografske tematike od kraja 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća. Povijesni dio obuhvaća sustavan i obuhvatan komparativan pregled svih značajnijih predstavnika i njihovih opusa te osnovnih poetičkih obilježja razmatranoga razdoblja. Teorijski dio obuhvaća razmatranje različitih definicija i tumačenja kostima i kostimografije i različitih teorijskih pristupa fenomenu kostima, analizu glavnih funkcija i potencijala kostima i kostimografije u kazališnoj predstavi i kazalištu, odnos kostima i izvođača, scene i kazališnoga prostora, razmatranje suodnosa kostimografije i likovnih umjetnosti te povijesti odijevanja, analizu specifičnosti kostima i kostimografije u različitim scenskim vrstama te u zapadnoj i istočnoj kazališnoj tradiciji. Kolegij obuhvaća i analizu odabranih dramskih djela s obzirom na kostimografski segment. Pojačanim razvojem nacionale kostimografije, intenzivira se i proučavanje hrvatske kostimografske problematike te proces profesionalizacije kostimografske struke. Sastavni dio nastave čini i prezentiranje neophodnoga likovnoga materijala (snimke, fotografije, skice).
Komisarjevsky, Theodore; Simonson, Lee. Settings and Costumes of the Modern Stage. London; New York: The Studio Limited, The Studio Publications Inc., 1933.
Komisarjevsky, Theodore. The Costume of the Theatre. New York: Henry Holt and Company, 1932.
Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti (katalog izložbe). Zagreb: Znanje, 2007.
Ljubo Babić, Radovi iz zbirki Muzeja za umjetnost i obrt. Zagreb: MUO, 2001.
Milanović, Olga. Vladimir Žedrinski. Scenograf i kostimograf. Beograd: Muzej pozorišne umetnosti SR Srbije, 1987.
Kennedy, Dennis. Looking at Shakespeare. A Visual History of Twentieth-Century Performance. Cambridge: Cambridge University Press, 1993.
Garafola, Lynn; Van Norman Baer, Nancy(ur). The Ballet Russes and its World, New Haven; London: Yale University Press, 1999.
Avangardni teatar Sergija Glumca. Zagreb: Ex Libris, 2003.
Batušić, Nikola. «Sjene – fantastična igra Ljube Babića i Božidara Širole», u: Dani hvarskog kazališta. Hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća, knj. 30. Zagreb; Split: HAZU, Književni krug, 2004.
načini praćenja kvalitete nastave / načini evaluacije nastavnog programa
Razgovori sa studentima tijekom kolegija i praćenje napredovanja studenta. Sveučilišna anketa.
naziv kolegija
Povijest i teorija kostimografije 4
nositelj kolegija
dr. sc. Martina Petranović, pred.
suradnik na kolegiju
šifra kolegija
godina
semestar
status
jezik
ECTS
BAKO 008
2.
Ljetni
obavezni opći
hrvatski
engleski
2
oblik provođenja nastave s brojem sati po semestru
napomena
predavanja
vježbe
seminari
ukupno
Preduvijet odslušan kolegij: “Povijest i teorija kostimografije 1, 2 i 3“
15
15
30
ishodi učenja i studentske kompetencije
Nakon odslušanoga kolegija student je upoznat s osnovnim činjenicama o razmatranome razdoblju i u stanju je izdvojiti i kategorizirati osnovna poetička obilježja razdoblja, imenovati i klasificirati glavne predstavnike te se služiti osnovnim stručnim pojmovima vezanim uz kostimografiju razmatranoga razdoblja i izdvojiti osnovne uloge i zadaće kazališnoga kostima unutar kazališne predstave i kazališnog sustava razmatranoga razdoblja. Student razumije osnovne povijesne i suvremene teoretske i metodološke koncepte vezane za kostimografiju razmatranog razdoblja.
Kolegijem se potiče razvijanje studentove kritičke i analitičke svijesti o kostimu i kostimografiji, interpretiranje dramskoga teksta i kazališne izvedbe iz aspekta kostimografije, stvaranje teorijskog i metodološkoga okvira za promišljanje vlastite kostimografske djelatnosti i artikuliranje vlastitih interpretativnih i likovnih zamisli.
Nakon odslušanog četvrtog, završnog semestra kolegija Povijest i teorija kostimografije student bi trebao biti osposobljen za pisanje opsežnijeg seminarskog rada o dogovorenoj temi iz povijesti i/ili suvremenosti kostimografije.
sadržaj kolegija
Kolegij se sastoji od usporedne povijesne i teorijske raščlambe kostimografske tematike od sredine 20. stoljeća do suvremnosti. Povijesni dio obuhvaća sustavan i obuhvatan komparativan pregled svih značajnijih predstavnika i njihovih opusa te osnovnih poetičkih obilježja razmatranoga razdoblja. Teorijski dio obuhvaća razmatranje različitih definicija i tumačenja kostima i kostimografije i različitih teorijskih pristupa fenomenu kostima, analizu glavnih funkcija i potencijala kostima i kostimografije u kazališnoj predstavi i kazalištu, odnos kostima i izvođača, scene i kazališnoga prostora, razmatranje suodnosa kostimografije i likovnih umjetnosti te povijesti odijevanja, analizu specifičnosti kostima i kostimografije u različitim scenskim vrstama te u zapadnoj i istočnoj kazališnoj tradiciji. Kolegij obuhvaća i analizu odabranih dramskih djela s obzirom na kostimografski segment. Bit će obuhvaćena i promišljanja kostimografije u okviru specifičnih oblika suvremenoga postdramskoga teatra (plesno kazalište, vizualno kazalište, skupno izmišljeno kazalište, performans…) koji u likovnoj komponenti nerijetko nalaze polazište, uporište ili cilj. S pojačanim razvojem nacionale kostimografije, intenzivira se i proučavanje hrvatske kostimografske problematike te dovršetka profesionalizacije kostimografske struke. Sastavni dio nastave čini i prezentiranje neophodnoga likovnoga materijala (snimke, fotografije, skice).
način izvođenja nastave
predavanja
vježbe
seminari
mentorski rad
terenska nastava
radionice
konzultacije
samostalni zadaci
praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
pohađanje nastave
aktivnosti u nastavi
pismeni ispit
usmeni ispit
seminarski rad
kolokvij
praktični rad
projekt
kontinuirana provjera znanja
esej
obavezna literatura
Russell, Douglas A. Stage Costume Design. Theory, Technique and Style, Englewood Cliffs: Prentice-Hall, Inc., 1985. (odabrana poglavlja)
Cunningham, Rebecca. The Magic Garment: Principles of Costume Design, Prospect Heights: Waveland Press Inc., 1994. (odabrana poglavlja)
Nikola, Batušić. Povijest hrvatskog kazališta. Zagreb: Školska knjiga, 1978. (odabrana poglavlja)
Bakal, Ivana; Lederer, Ana; Petranović, Martina. Sto godina hrvatske scenografije i kostimografije 1909.-2009. Zagreb: ULUPUH, 2011.
Aiofe, Monks. The Actor in Costume. Basingstoke: Palgrave Macmilan, 2010.
Misailović, Milenko. Dramaturgija kostimografije. Novi Sad: Sterijino pozorje; Dnevnik, 1990.
Verdier, Anne; Goetz, Olivier; Doumergue, Didier (ur). Art et usages du costume de scène. Vijon: Éditions Lampsaque, 2007. (odabrana poglavlja)
Lazić, Radoslav. Traktat o scenografiji i kostimografiji. Beograd: Foto Futura, 2009. Autorska izdanja
RoseLee, Goldberg. Performance: live art since the 60s,, New York: Thames and Hudson, 2004.
izborna literatura
Bonds, Alexandra B. Beijing Opera Costumes. The Visual Communication of Character and culture, Honolulu: University of Hawai'i Press, 2008.
Gilbert, Helen. „Dressed to Kill. A Post-Colonial Reading of Costume and the Body in Australian Theatre“, u: Imperialism and Theatre. Essays on World Theatre, Drama and Performance 1795-1995, ur. J. Ellen Gainor. London: Routledge, 1995., str. 101-127.
Bicât, Tina. Costume and Design for Devised and Physical Theatre. Ramsbury: The Crowood Press, 2012.
Goldberg, RoseLee, Performans: od futurizma do danas, TEST, URK, Zagreb 2003.
Ivoš, Jelena, Kostimograf Inge Kostinčer, MUO, Zagreb 1987.
Petranović, Martina. „Kostim(ografija) i obrazovanje. Od Hrvatske dramatske škole i Raića do danas“, Krležini dani u Osijeku 2009. Hrvatska drama, kazalište i društvo. ur. Branko Hećimović. Zagreb; Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta, HNK u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, 2010.
Petranović, Martina. „Profesija kostimograf ili povijest profiliranja kostimografske struke“, Narodna umjetnost, god. XLVII, br. 2, Zagreb, 2010.
Kostimografije Ljubice Wagner (katalog izložbe), pr. i ur. Antonija Bogner Šaban. Zagreb: Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, 2005.
Dubrović, Ervin. Scena i kostim. Dorian Sokolić i Ružica Nenadović-Sokolić. Rijeka: Muzej grada Rijeke, 1998.
Petranović, Martina. „Ika Škomrlj – kostimografkinja prepoznatljiva rukopisa“, Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Zagreb: HAZU, god. XIV, br. 29, 2012.
Galić, Anđelka (ur). Jagoda Buić. Retrospektiva. Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2010.
Štrbac, Maša (ur). Irena Sušac. Kazališni kostim. Zagreb: ULUPUH, 2010.
načini praćenja kvalitete nastave / načini evaluacije nastavnog programa
Razgovori sa studentima tijekom kolegija i praćenje napredovanja studenta. Sveučilišna anketa.
