Kako se gasuli mejt?
Yüklə 0,78 Mb.
|
Osmo pitanje: Bolje je obaviti dženazu izvan džamije, na mjestu koje je pripremljeno za te aktivnosti, kao što je bio slučaj za vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i u većini slučajeva on je tako postupao. Ibn Omer navodi: „Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, je dovedeno dvoje jevreja koji su počinli blud, pa je naredio da se kamenuju u blizini mjesta na kojem se obavljala dženaza pored mesdžida.“199 Ibn Hadžer u djelu Fethul-Bari prenosi od Ibn Battala koji prenosi od Ibn Habiba da je mjesto na kojem su se obavljale dženaze bilo spojeno uz mesdžid Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa istočne strane. Na drugom mjestu veli: „Musalla na kojoj su se obavljale dženaze i bajrami je bila sa strane mezarja Bekija.“ Dozvoljeno je klanjati dženazu namaz i u džamiji kao što se to čini u današnjem vremenu, a dokaz tome je predaja Aiše koja veli: „Tako mi Allaha, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je unutar mesdžida klanjao dženazu Sehlu. b. Bejdau i njegovom bratu.“200 Nije dozvoljeno klanjati dženazu među kaburovima, jer se se od Enesa b. Malika prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio dženazu među kaburovima.201 Mnogobrojni hadisi su preneseni na temu zabrane uzimanja kaburova za mesdžide. A što se tiče namaza na kaburu u kojem je ukopana umrla osoba on je dozvoljen, jer se prenosi od Ibn Abbasa da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prošao pored kabura u kojeg je umrli ukopan noću, pa je Poslanik upitao: „Kada je ukopan umrli?“ Odgovorili su mu: „Proteklu noć.“ Kazao je: „Zašto me niste obavjestili?“ A oni su odgovorili: „Nismo htjeli da te budimo kako te ne bismo uznemirili.“ Ibn Abbas veli: „Tada je ustao, pa smo se poređali iza njega. Zatim je Poslanik klanjao dženazu osobi koja je već ukopana u kaburu.’“202 Ovome je, također, dokaz i već spomenuti hadis o ženi koja je čistila mesdžid.203
Ukoliko umrla osoba bude mnogo zaudarala i imala neugodan miris, te bi kao takva uzmeniravala muslimane u džamiji, onda je bolje da joj se dženaza obavi izvan mesdžida ili negdje na otvorenom prostoru. Deveto pitanje: Nije dozvoljeno obavljati dženazu namaz u vremenima kada je zabranjeno klanjati, a dokaz tome je hadis Ukbe b. Amira u kojem stoji: „Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zabranio da se tokom dana u tri vremenska perioda klanja namaz i da se ukopavaju umrli: U periodu kada Sunce izlazi sve dok malo ne odskoči, kada Sunce bude na zenitu (sredini neba) pa sve dok ne prevagne prema zapadu, te kada Sunce počne da zalazi sve dok ne zađe.“204 Većina islamskih učenjaka je mišljenja da je pokuđeno klanjati namaz u ovim vremenima.
Ženi je dozvoljeno klanjati dženazu, bilo da se radi pojedinačno ili u džematu, pod uslovom da ne klanja na groblju, jer je njoj zabranjeno da ulazi tamo. Jedanesto pitanje: Odsječenim djelovima, poput ruke i noge se ne klanja dženaza, nego se trebaju zamotati u bijelu kesu ili platno, a potom se zakopati, pod uslovom da vlasnik tih dijelova nije živ. Dvanaesto pitanje: Ko na dženazi propusti neki tekbir, to će nadoknaditi na sljedeći način: Ukoliko čovjek prispije na treći tekbir dženaze namaza, to će mu se računati kao prvi tekbir i učiće suru El-Fatiha. Kada imam donese četvrti tekbir, to će njemu biti drugi i on treba da prouči salavate, ali će pokušati da bude što kraći učeći dovu i salavate, kao npr. da kaže: Allahume salli ala Muhammedin ve alihi ve sahbihi. Dakle, treba da završi prije nego se umrli podigne i ponese.
U Sunnetu se prenosi da se može učiniti i više od četiri tekbira kada se obavlja dženaza namaz. U vjerodostojnoj predaji je preneseno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izgovarao tekbire pet, sedam ili devet puta. Zato su neki islamski učenjaci kazali da treba biti raznolik po tom pitanju, pa jednom postupati na jedan način, a drugi put na drugi način. Ukoliko se doda više od četiri tekbira onda u tom slučaju treba učiti dovu između svakog tekbira. Kada se učini zadnji tekbir, trebalo malo šutiti, a potom predati selam. Šejh Ibn Baz veli: „Sunnet je da se na dženazi donese samo četiri ili pet tekbira, jer je više od toga dokinuto.“
Potom će se proučiti bismilla i Fatiha, a nakon toga će se donijeti tekbir. Poslije tekbira se uče salavati na Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, a to su oni salavati koji se uče u namazu na sjedenju. Zatim će se ponovo donijeti tekbir, te nakon njega učiti dove koje su predajama prenesene, kao što je: Allāhumma-gfir lehū ve-rhamhu ve 'āfihi va'fu 'anhu ve ekrim nuzulehu ve vessi‘ mudhalehu vagsilhu bil-mā'i ves-seldži vel-bered ve neqqihi minel-hatājā kemā neqqajtes-sevbel-ebjeda mined-denes ve ebdilhu dāren hajren min dārihi ve ehlen hajren min ehlihi ve zevdžen hajren min zevdžihi ve edhilhul-Džennete ve e'izhu min 'azābil-kabri ve min azābin-nāri, vefsah lehu fī kabrih, ve nevvir lehū fīhi. Ukoliko umrla osoba bude žensko neće se učiti Allahumma-gfir lehu, nego: Allahumma-gfir leha. Ukoliko umrla osoba bude dijete učiće se: Allāhummedž’alhu li vālidejhi feretan ve edžren ve šefī'an mudžaben. Allāhumme seqqil bihi mevāzīnehumā, ve e'azim bihī udžūrehumā, ve elhiqhu bi sālihi selefil-mu'minīn, vedž'alhu fi kefāleti Ibrāhīm, ve qihī bi rahmetike 'azābel-džehīm. Potom će se donijeti još jedan tekbir, nakon kojeg se ništa ne uči, nego se malo sačeka, a onda preda selam samo na desnu stranu.205 Propis dženaze nevjerniku i djetetu koje se rodilo iz bluda Pitanje: Da li se može obaviti dženaza djetetu čiji su roditelji nevjernici i djetetu koje se rodilo iz bluda? Odgovor: Djetetu čiji su roditelji nevjernici se ne obavlja dženaza. Kada je u pitanju dijete koje se rodilo iz bluda njemu će se klanjati dženaza ukoliko je majka muslimanka i ono nema grijeha zbog bluda svojih roditelja.206 Žena i dženaza namaz Pitanje: Da li je dozvoljeno ženi da učestvuje sa muškarcima u obavljanju dženaze namaza? Odgovor: Pravilo kod ibadeta jeste da su oni propisani i muškarcima i ženama, osim ukoliko postoji dokaz da se određeni ibadet odnosi samo na jednu skupinu. Dženaza namaz je propisana od strane Allaha i Poslanika i taj propis obuhvata i muškarce i žene. Poznato je da u većini slučajeva samo muškarci klanjaju dženazu jer su žene više vezane za boravak u kući, međutim, kada bi se ispostavilo da nema nikog ko bi obavio dženazu, osim žena, onda je na njima obaveza da to učine. Prenosi se od Aiše da je ona pristustvovala dženazi Sa'da b. Ebi Vekkasa i nije poznato da ju je iko od ashaba zbog toga kritikovao, što ukazuje da i žene mogu klanjati dženazu. Tom prilikom će stati u saffove iza muškaraca. Prenosi se i da su žene, kao i muškarci, klanjale dženazu Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme. Međutim, one neće pratiti dženazu i prisustvovati ukopu, jer im je to zabranjeno.207 Dženaza namaz u odsustvu Pitanje: Da li se može klanjati dženaza namaz u odsutştvu, kao što je Poslanik klanjao Nedžašiji ili je to specifičan slučaj koji se odnosi samo na njega? Odgovor: Dozvoljeno je klanjati dženazu namaz u odsutnosti jer ju je klanjao i Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, i taj propis nije specifičan samo za njega, jer su i ashabi klanjali zajedno sa njim. Međutim, to treba obavljati samo onima koji imaju u islamu neki ugled, a ne svima.208 Imam džamije je preči da obavi dženazu nego rodbina umrloga Pitanje: Da li je stalni imam preči da obavi dženazu od osobe koju je umrli opručio za to? Odgovor: Imam džamije je preči da obavi dženazu od onoga koga je umrli oporučio, a dokaz tome je hadis: „Neka niko od vas ne radi posao onoga koji je za taj posao ovlašten.“ A imam džamije je ovlašten za poslove koji su vezani za džamiju.209 Propis putovanja zbog obavljanja dženaze Pitanje: Kakav je propis propis putovanja zbog obavljanja dženaze? Odgovor: U tome nema nikakvih problema.210 Nije preneseno da se nakon četvrtog tekbira dženaze namaza išta uči Pitanje: Da li se kod dženaze nakon četvrtog tekbira uči nešto? Odgovor: Nakon četvrtog tekbira nije preneseno da se išta uči, nego treba donijeti tekbir, nakon toga malo sačekati i predati selam.211 Propis klanjanja dženaze sa više od četiri tekbira Pitanje: Da li se može donijeti više od četiri tekbira ukoliko umrla osoba ima neku posebnu vrijednost? Odgovor: Najbolje je da se donesu samo četiri tekbira, kao što se postupa u današnjem vremenu, jer je taj način posljednji koji je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, praktikovao. I pored toga što je Nedžašija imao veliki ugled i vrijednost, Poslanik je ipak klanjao dženazu sa četiri tekbira.212 Sunnet je onome ko je propustio neke tekbire na dženazi da ih nadoknadi Pitanje: Da li čovjek koji je zakasnio na dio dženaze namaza treba to nadoknaditi i koji je način nadoknađivanja? Odgovor: Sunnet je onome ko je propustio neke tekbire na dženazi da ih nadoknadi. Dokaz tome je opći hadis koji ukazuje na ovo, a u njemu se navodi: „Kada se uspostavi namaz, idite da ga obavite smireno i bez žurbe. Ono što stignete klanjajte, a ono što vas prođe nadokanadite.“ Nadoknadiće tako što će dio na koji je stigao smatrati početkom namaza, a dio koji naklanjava njegovim krajem zbog hadisa: „Dio namaza na koji ste stigli klanjajte, a dio na koji ste zakasnili, nakon toga upotpunite.“ Ako npr. imama zatekne na trećem tekbiru donijeće tekbir, proučiti Fatihu. Kada imama donese četvrti tekbir, on će nakon toga donijeti tekbir i učiti salavate. Kada imam preda selam, on će donijeti i učiti dovu za umrloga veoma kratko. Kada sa njom završi donijeće četvrti tekbir, nakon kojeg će predati selam.213 Dženaza namaz nakon ukopa Pitanje: Kakav propis ima dženaza nakon ukopa i da li je ograničena vremenski mjesec dana? Odgovor: Dženaza namaz nakon ukopa je sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. Kada Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ne bi pristutvovao dženazi prije ukopa, klanjao bi je nakon nje, a čak i onaj koji je već klanjao dženazu može da je ponovi sa klanjačima, bilo da je ponovi dva ili tri puta. Poznato je kod islamskih učenjaka da je dženaza vremenski ograničena mjesec dana.214 Propis dženaze već ukopanoj osobi u zabranjenim vremenima Pitanje: Kakav je propis dženaze već ukopanoj osobi u vremenima kada je zabranjeno klanjati? Odgovor: Ne treba da se klanja osim ako to vrijeme zabrane traje dugo, kao što je slučaj sa vremenom nakon ikindije ili nakon sabaha. Nema prepreke da se klanja u ova dva vremena jer se radi o namazu sa razlogom. Kada su u pitanju vremena zabrane koja kratko traju u tom slučaju nije dozvoljeno klanjati dženazu i ukopavati umrle. Ta su vremena spomenuta u hadisu Ukbe b. Amira u kojem stoji: „Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je zabranio da se tokom dana u tri vremenska perioda klanja namaz i da se ukopavaju umrli: U periodu kada Sunce izlazi sve dok malo ne odskoči, kada Sunce bude na zenitu (sredini neba) pa sve dok ne prevagne prema zapadu, te kada Sunce počne da zalazi sve dok ne zađe.“215 Dženazu namaz je bolje klanjati na musalli nego u džamiji Pitanje: Poznato je da je dženazu namaz bolje klanjati na musalli nego u džamiji. Da li se u mezarju može odrediti posebno mjesto za obavljanje dženaza ili će se one klanjati na musalli koja je predviđena za bajram? Odgovor: Dženaza namaz će se klanjati u džamiji svejedno da li umrla osoba bila muško ili žensko, osim u slučaju da već ima pripremljena musalla za te aktivnosti. Nije problematično ukoliko se dženaza obavi u džamiji bez obira što već postoji musalla za dženaze, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, obavio dženazu Ibn Bejdau u džamiji.216 Oglašavanje imena umrle osobe Pitanje: Koji je propis da se prilikom dženaze ljudi obavijeste o imenu umrle osobe ukoliko je broj klanjača veliki? Odgovor: Nema nikakvih problema ukoliko se ljudima kaže o kome se radi, kako bi mogli doviti za žensku osobu ukoliko je umrli žensko ili za mušku ukoliko je umrli muško. Ukoliko se i ne obavijesti neće biti problema, a klanjači će činiti dovu za umrloga koji je pred njima i namaz će im biti ispravan.217 Požurivanje sa umrlom osobom kako bi se obavila dženaza Pitanje: Nakon što imam završi sa farz namazom, neki ljudi žure kako bi donijeli umrloga da mu se što prije klanja dženaza, iako postoje oni koji su zakasnili na farz pa ga naklanjavaju. Dakle, da li će imam odmah pristupiti obavljanju dženaze ili će sačekati da završe sa farzom oni koji su zakasnili? Molimo vas da nam pojasnite koje su to obaveze porodice naspram umrloga i kako da se ponaša imam u spomenutoj situaciji? Odgovor: Ukoliko broj onih koji naklanjavaju farz namaz bude veliki onda je bolje da se pričeka kako bi što veći broj klanjao dženazu i kako ih ne bi zaobišao sevap od dženaze. Međutim, ukoliko ne postoji razlog da se sačeka, požurivanje sa dženom je preče.218 Koga prođe farz, a umrli se donese kako bi se dženaza obavila Pitanje: Ukoliko čovjek uđe u džamiju, a zakasnio je na farz, da li će u tom slučaju klanjati dženazu ili će prvo klanjati farz? Odgovor: Prvo će klanjati dženazu namaz, pa tek onda farz, jer ukoliko klanja farz proći će ga dženaza, a ukoliko klanja dženazu, ima vremena da poslije nje klanja farz.219 Dženaza namaz prije sabaha ili prije ikindije Pitanje: Koja su to vremena kada nam je zabranjeno da klanjamo dženazu? Zašto ljudi ne klanjaju dženazu prije ikindije ili prije sabaha, ako se već tu nalaze? Ovo je posebno vezano za mekkanski harem. Odgovor: Vremenski periodi u kojima nam je zabranjeno klanjati i mrtve ukopavati su: kada sunce izlazi dok se ne podigne koliko je jedno koplje, kada je u zenitu, te u trenutku zalaženja Sunca tj. kada ostane koliko je koplje da zađe. Dokaz ovome je već citirani hadis od Ukbe b. Amira u kojem se spominju ova vremena. Dakle, dozvoljeno je klanjati prije sabaha i prije ikindije jer ne postoji predaja koja to zabranjuje.220 Upotpunjavanje saffova na dženazi namazu Pitanje: Da li se i kod dženaze namaza uslovljava upotunjavanje safova i praznina? Odgovor: Potrebno je i kod dženaze namaza upotpuniti saffove i popuniti praznine.221 Više saffova bez da se upotpune Pitanje: Kakav je propis ukoliko postoji više saffova, ali nisu upotpunjeni? Odgovor: Takav postupak je suprotan sunnetu iako neki učenjaci smatraju da ne treba biti manje od tri saffa, pa makar se i ne upotpunio prvi. Učenjaci kažu da imam treba klanjače podijeliti u tri saffa ako oni sami ne popune saffove. A Allah najbolje zna.222 Redanja klanjača sa desne strane imama Pitanje: Upitan je šejh Muhammed b. Ibrahim o redanju klanjača sa desne strane imama prilikom dženaze. Odgovor: Sunnet je da imam bude ispred klanjača kao i kod ostalih namaza, a redanje da desne strane imama nema nikakve osnove. Međutim, ukoliko bi se to uradilo, može da se toleriše, jer ponekad se u saffu ne može naći mjesto ili klanjači žele da ponesu tabut što prije. U suprotnom, nije od suneta da neko od rodbine umrloga bude sa desne imamove strane, nego je propisano da se reda iza imama kao i kod ostalih namaza.223 Namaz na groblju Pitanje: Uvaženi šejh, kakav je propis namaza u kaburistanu i namaza u pravcu prema nekom od kaburova? Odgovor: Na ovu temu je prenesen hadis kojeg bilježi Tirmizi, a u kojem stoji: „Cijela zemlja je mesdžid osim kaburova i hamama.“ Također, Muslim prenosi od Ebu Merseda el-Ganevija da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: „Nemojte sjediti na kaburovima i nemojte klanjati prema njima.“ Imajući u vidu spomenuto, namaz u kaburistanu nije dozvoljen, kao ni namaz prema kaburu, jer je Poslanik pojasnio da kaburistan nije mjesto za obavljanje namaza i zabranio je namaz prema kaburovima. Mudrost ovakvog propisa jeste što je namaz u kaburistanu ili u pravcu kabura postupak koji može odvesti u širk, a ono što može odvesti u širk je zabranjeno. Šerijat je zatvorio sve puteve koji vode širku i šejtan kola venama čovjeka kao što krv kola, tako da on prvo sa čim počinje jesu sredstva, a potom ciljevi. Ukoliko bi neko klanjao obavezni ili dobrovoljni namaz ili pak dženazu u kaburistanu, ne bi mu bilo ispravno. Međutim, ispravno je ukoliko bi se dženaza obavila na kaburu nakon ukopa umrle osobe, jer se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, klanjao na kaburu žene ili muškarca koji su čistili džamiju. Kada su Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, obavijestili da je ona preselila, kazao je da mu pokažu njen mezar, što su oni i učinili, a on joj je nakon toga klanjao dženazu. Dakle, izuzetak iz ove zabrane su: dženaze namaz na kaburu, dženaze namaz prije ukopa jer se ovi namazi odnose na umrlu osobu, pa ukoliko je dozvoljeno klanjati dženazu na kaburu umrle osobe, dozvoljeno ju je klanjati i prije ukopa.224 Prošlo ga je nekoliko tekbira na dženazi namazu Pitanje: Šta da radi onaj koga je prošlo nekoliko tekbira na dženazi namazu? Odgovor: Koga prođe nekoliko tekbira na dženazi postupiće na sljedeći način: Nadoknadiće te tekbire onako kao što treba i nakon njih će učiti ono što treba ukoliko tabut nije ponešen. Ukoliko se boji da će tabut biti podignut prije nego što završi, donijeće tekbire jedan iza drugog, a potom će predati selam prije podizanja tabuta.225 *** Nošenje dženaze i ukopavanje umrloga Allah Uzvišeni je uputio Kabila kako da ukopa svoga brata Habila, rekavši: Allah onda posla jednog gavrana da kopa po zemlji da bi mu pokazao kako da zakopa mrtvo tijelo brata svoga. (El-Maide, 31.) I kaže: Zar Mi nismo učinili Zemlju sabiralištem živih i mrtvih? (El-Murselat, 25-26.) Također kaže: Zatim mu život oduzme i učini da bude sahranjen. (Abese, 21.) Tumačeći ovaj ajet, Ibn Abbas veli: „Učinili smo čovjeka cijenjenim time što se nakon smrti u kabur zakopava.” Imam Muslim prenosi da je Habbab kazao: „O Abdullah b. Omere, zar nisi čuo šta je kazao Ebu Hurejre? On je čuo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: „Ko isprati umrlu osobu iz njene kuće, pa joj klanja dženazu, zatim prisustvuje ukopu ima nagradu dva kirata, a svaki kirat je veličine brda Uhud. A ko samo klanja džennazu, a potom se vrati kući ima nagradu veličine brda Uhud.“ Nakon toga je Ibn Omer poslao Habbaba do Aiše kako bi je upitao o onome što je Ebu Hurejre kazao. Kada ju je upitao, vratio se Ibn Omeru i saopštio mu njene riječi u kojima stoji: „Istinu je kazao Ebu Hurejre.“ Ibn Omer je nakon toga dodao: „Mnogi su nas kirati prošli, a nismo ih zaradili.“226
2. Zatim se prekrije određenim materijalom, svejedno radilo se o muškoj ili ženskoj osobi. Ukoliko se radi o ženskoj osobi, pohvalno je da se tabut prekrije u obliku kubbeta materijalom od drveta, granama palme ili bambusa. Preko toga će se staviti neki materijal kako se ne bi vidjela dužina ili širina tijela. Sve se to radi da se tijelo umrle ženske osobe što više prekrije. Prve žene kojima se tabut radio na ovaj način su Fatima, kćerka Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i majka vjernika Zejneb bint Džahš. Muškarcu ovo što je spomenuto ne treba praviti osim ako za to postoji potreba, kao npr. da mu je tijelo izmasakrirano. 3. Pohvalno je da umrlu osobu nose četiri čovjeka, što je poznato kao: Et-terbi’u fi hamlil-dženazeti. Dokaz za ovakav postupak je predaja koju bilježi Ibn Madže od Ibn Mes’uda koji veli: „Ko bude pratio dženazu neka tabut nosi sa svih strana po malo. Nakon toga, ako hoće dobrovoljno da nastavi neka nastavi, a ako neće, neka ostavi drugome.”227 Način Et-terbi’a: Insan treba nositi tabut sa svih strana, noseći ga na svakom držaču po malo. Prvo će staviti lijevi držač tabuta na desnom ramenu, a to je držač sa mejtove prednje desne strane, te nakon nekoliko koraka, prepustiće to mjesto drugome, a on će preuzeti zadnji lijevi držač tabuta, također na svom lijevom ramenu. Kada malo otkoračaju, ostavit će to mjesto drugome, a on će preći na drugu stranu i na svoje lijevo rame staviti prednji desni držač tabuta. Kada malo otkoračaju, ostavit će to mjesto drugome i preći na zadnji desni držač tabuta, kojeg će, također, staviti na svoje lijevo rame, a nakon toga će ga prepustiti drugome.
5. Onaj koji slijedi dženazu smije da ide i s prednje, i s zadnje strane, i bočno, samo je bitno da bude u njenoj blizinii da se računa u one koji prate dženazu. Onaj ko ide prevoznim sredstvom, treba da bude iza dženaze. 6. Onaj koji slijedi dženazu ne treba da sjedne sve dok se dženaza ne spusti na tlo zbog predaje Ebu Se’id prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „Kada vidite dženazu ustanite, a ko bude slijedio dženazu neka ne sjeda dok se dženaza ne spusti na tlo.”230 Međutim, onaj ko bude daleko od mjesta gdje prolazi dženaza ili je čeka da stigne, ne mora da stoji, nego mu je dozvoljeno da sjedne, jer bi mu možda stajanje predstavljalo poteškoću. 7. Sunnet je da onaj ko prati dženazu bude skrušen i da razmišlja o smrti kako bi iz toga uzeo pouku. Sad b. Mu'az je rekao: „Nikada nisam slijedio dženazu, a da nisam razmišljao o tome šta će biti sa mnom nakon smrti.“ Pokuđeno je onome ko prati dženazu da se smije i priča o pitanjima vezanim za dunjaluk. Kopanje kabura 1. Sunnet je kopanje kabura u dubinu, kao i u širinu. Dubina kabura i njegova širina nemaju šerijatski određenih granica. Kada su se ukopavali šehidi Uhuda, Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je kazao: „Kopajte duboko, proširite mezar i to lijepo činite.“231 Razlog kopanja kabura što dublje je zaštita živih od neugodnih mirisa koji bi dolazili na površinu ukoliko bi kabur bio plitak, zaštita iskopavanja kabura od strane životinja, a na takav način zakopavanja umrloga, mejt se bolje prekriva. Neki učenjaci vele: „Dubina kabura će biti onolika kolika je dužina umrlog čovjeka i time će se ostvariti cilj, a to je zaštita od izlaska neugodnih mirisa i zaštita od iskopavanja kabura.“ 2. Sunnet je proširiti kabur kod glave i kod nogu, a dokaz tome je hadis kojeg bilježi Bejheki, a u kojem stoji da je Poslanik, onome ko je kopao mezar, kazao: „Proširi kabur sa strane glave i sa strane nogu.“232 3. Da li je bolje da se u kaburu napravi rupa (eš-šekk) ili el-lahd? El-Lahd je bolji, a dokaz tome je predaja u kojoj se navodi da je S’ad b. Vekkas, dok je bio bolestan, kazao: „Napravite mi el-lahd i stavite na mene zemlju, kao što se to uradilo i sa Polanikom, sallallahu alejhi ve selleme.”233 Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, veli u hadisu: „El-lahd je naš, a eš-šekk pripada drugima.”234 El-Lahd se iskopa na dnu kabura sa strane na kojoj je kibla i tu se stavlja umrla osoba. Ta iskopina ne treba da bude puno duboka pa da tijelo propadne u nju, nego tolika da tijelo normalno može stati. Eš-šekk je iskopina na sredini kabura u koju se stavlja umrla osoba. Nije sporno, da se iskopa i napravi eš-šekk ukoliko postoji potreba za njim, posebno ukoliko je zemlja od pijeska. Ukoliko je zemlja od pijeska, onda je nemoguće iskopati el-lahd, jer koliko god da se kopa, prašina će se osuti i zatrpati rupu. Tada će se iskopati šekk, a sa strana šekka treba staviti zemljane cigle da se ne bi osipao pijesak, i između njih se stavlja mejt. Yüklə 0,78 Mb. Dostları ilə paylaş:
|