Politika cena kao faktor optimizacije funkcionisanja elektroenergetskog sistema


Aktuelni ekonomsko-finansijski položaj elektroprivrede Srbije



Yüklə 1,2 Mb.
səhifə28/30
tarix26.10.2017
ölçüsü1,2 Mb.
#14748
1   ...   22   23   24   25   26   27   28   29   30

1.30Aktuelni ekonomsko-finansijski položaj elektroprivrede Srbije


Da bi se shvatile sve posledice dosadašnje politike cena električne energije (koje su bile objektivno i subjektivno uslovljene), u ovom delu daćemo aktuelni položaj Elektroprivrede Srbije (EPS) sa posebnim osvrtom na zadnju dekadu ovog milenijuma, odnosno na period pre izbijanja rata na teritoriji SRJ.

Poslovanje elektroprivrede Srbije u periodu od 1991 pa do danas karakteriše izuzetno niska cena električne energije, značajno niža od realne cene koštanja, nelikvidnost, gubici u poslovanju, neizvršavanje planiranog obima remonata, prenapregnuto korišćenje kapaciteta te usled toga i povećan broj kvarova, iscrpljivanje zaliha materijala i rezervnih delova, zaostajanje u planiranoj investicionoj izgradnji i sl. Istovremeno, ostvarenom proizvodnjom, su uspešno, po kvantitetu i kvalitetu, zadovoljene sve potrebe potrošača. Ovo su konstatacije koje nisu bez osnova, i argumentacija koja ide ovome u prilog je brojna.

Već je navedeno da osnovni razlog za ovako težak ekonomsko-finansijski položaj EPS-a je niska cena električne energije, koja u proteklom periodu, u uslovima kada nisu postojali dodatni izvori finansiranja (tu se pre svega misli na dotacije iz budžeta), nije bila dovoljna da pokrije troškove proste reprodukcije.


  1. Kretanje prodaje električne energije na konzumnom području EPS-a i ostvarene prosečne cene preračunate u US cente po prosečnom godišnjem komercijalnom kursu



Godina

Prodaja (GWh)

Cena (US c/kWh)

1986

22.638

3.97

1987

23.846

4.78

1988

24.246

3.89

1989

23.495

3.86

1990

24.145

3.48

1991

24.673

4.67

1992

23.427

0.82

1993

23.277

-

1994

24.301

1.68

1995

25.572

1.85

1996

27.056

3.05

1997

27.540

3.74

1998

27.417

2,71

Izvor: dokumentacija EPS-a

U situaciji spoljne blokade, nedostatka drugih energenata, rata i posledica ratnih razaranja u okruženju, elektroprivreda je bila jedan od glavnih amortizera negativnog uticaja na privredu i stanovništvo, garant privredne stabilnosti, društvene sigurnosti i socijalnog mira u zemlji. U uslovima kada je čitava privreda jedva radila sa pola kapaciteta i manje, ona je bila jedina grana koja je iz godine u godinu ne samo prebacivala ostvarenja, nego je ujedno ostvarivala i planove koje je društvo pred nju postavljalo, što u navedenoj situaciji ni najmanje nije bilo lako. Cena takvih uslova privređivanja bila je izuzetno velika. Ona se delimično može sagledati kroz iznos gubitaka iz poslovanja koje je EPS imao u proteklom periodu.



  1. Iznos ostvarenog gubitka u periodu 1991-1998.g. preračunat u US $ po prosečnom godišnjem komercijalnom kursu



Godina

Iznos gubitka u 000 dinara

Pros.god. kurs US$

Iznos gubitka u 000 US $

Kumulativni gubitak u 000 $

1991

157.777

43,64

3.615

3.615

1992

188.256.426

642,12

293.180

296.795

1993

10.638.240.000

8.020,46

1.326.387

1.623.182

1994

1.476.741

1,93

765.151

2.388.333

1995

4.430.912

3,54

1.251.670

3.640.003

1996

3.979.113

5,37

722.367

4.362.370

1997

3.099.853

6,86

451.939

4.814.310

1998

5.412.135

11,31

478.527

5.292.837

Izvor podataka: dokumentacija EPS-a

Iako se mogu staviti određene metodološke primedbe na ovakav način izračunavanja i iskazivanja gubitka kao i cene električne energije u nekoj stranoj valuti (tu se pre svega misli na preračun gubitka po jedinstvenom prosečnom godišnjem kursu u uslovima kada je dinamika ostvarivanja prihoda i rashoda tokom godine različita), navedeni podaci mogu dosta ilustrativno da ukažu na ekonomsko-finansijske teškoće sa kojima se susretao EPS u proteklim godinama. Što je i logično, gubitak je bio najveći u godinama kada je inflacija bila visoka, što neposredno potvrđuje činjenicu da su stabilni uslovi privređivanja neophodni za uspešno poslovanje elektroprivrede. Na takav zaključak navode i iskazani gubici u 1996., 1997. i 1998.godini koji su u direktnoj korelaciji sa ostvarenim stopama inflacije, odnosno kada su efekti izvršenih korekcija cena električne energije mogli da daju adekvatne rezultate.



Navedeni kumulativni gubitak od 5,3 milijardi US dolara sa koliko je EPS “kreditirao” potrošače predstavlja samo direktne negativne efekte, dok su indirektni daleko veći. Oni se pre svega ogledaju u promenjenoj strukturi potrošnje, koja je u velikoj meri neracionalna, pošto se njen najveći deo preselio kod kategorije domaćinstvo, odnosno korišćen je za termičke potrebe. Ovi efekti posebno zabrinjavaju pošto za njihovo otklanjanje je potreban jedan duži vremenski period u kome bi kroz adekvatnu politiku cena električne energije i ukupnu energetsku politiku bilo neophodno da se koriguju sve devijacije u potrošnji.

  1. Struktura prodaje električne energije na konzumnom području EPS-a u GWh






1990

1994

1995

1996

1997

1998

Na 110 KV

3.489

1.272

1.389

2.171

2.573

2,320

Na 35 KV

2.154

1.144

1.309

1.498

1.568

1,529

Na 10 KV

5.782

3.608

3.784

4.177

4.326

4,443

Ukupno visoki napon

11.425

6.024

6.481

7.846

8.467

8,292

Domaćinstva

10.083

15.317

15.842

15.683

15.367

15,333

0,4 KV I stepen

1.021

1.040

1.151

1.312

1.333

1,396

0,4 KV II stepen

1.345

1.676

1.837

1.928

2.060

2,072

Javna rasveta

271

245

260

287

313

325

Ukupno niski napon

12.720

18.278

19.090

19.210

19.073

19,126

Ukupna prodaja

24.145

24.302

25.571

27.056

27.540

27,418

Izvor podataka: dokumentacija EPS-a

Rast potrošnje električne energije od 13% u 1998.godini u odnosu na 1994.godinu koja je na skoro približnom nivou 1990.godine, u najvećoj meri je posledica oživljavanja privrednog ciklusa u ovom periodu (prodaja na visokom naponu je u 1998.g. porasla za 38% u odnosu na 1994.g.) Takav rast potrošnje nije kompenzovan adekvatnim smanjenjem kod kategorije domaćinstvo (ono je u 1998.g. na nivou potrošnje iz 1994.godine koja je sa druge strane za 52% veća od nivoa iz 1990.godine)



Od skoro 50-to postotnog učešća u ukupnoj prodaji u 1990.god., niski napon je na kraju 1998.godine učestvovao sa 70%. Ovakva izmena strukture potrošnje imala je poseban uticaj na ekonomsko-finansijski položaj JP EPS-a uzimajući u obzir neodgovarajuće relativne odnose između cena pojedinih kategorija potrošača. Naime, preseljenjem potrošnje sa visokog napona (industrije) u korist niskog napona, a pre svega domaćinstva, došlo je ne samo do povećanja troškova proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije, nego je i zbog depresiranih cena električne energije za domaćinstva u odnosu na troškove koja ova kategorija potrošača svojim ponašanjem u potrošnji izaziva, došlo i do relativnog zaostajanja prihoda za rashodima. To se najbolje može videti ukoliko se ostvareni relativni odnosi cena električne energije po pojedinim kategorijama potrošnje uporede sa realnim relativnim odnosima koji proističu iz troškova koje pojedine kategorije potrošača svojim ponašanjem izazivaju.

  1. Relativni odnosi cena (110 KV=1,00)






1994

1995

1996

1997

1.10.98

Realni59

Na 110 KV

1.00

1.00

1.00

1.00

1.00

1.00

Na 35 KV

1.08

1.11

1.14

1.18

1.17

1.14

Na 10 KV

1.41

1.56

1.55

1.53

1.58

1.40

Ukupno visoki napon

1.26

1.35

1.32

1.30







Domaćinstva

0.62

1.49

2.10*

1.79

1.89

2.00

0,4 KV I stepen

1.58

1.76

1.89

1.83

1.85

1.90

0,4 KV II stepen

2.38

3.46

3.42

2.42

2.40

2.40

Javna rasveta

1.57

1.86

1.98

1.82

1.57

1.85

Ukupno niski napon

0.85

1.70

2.22

1.86







Ukupna prodaja

0.97

1.61

1.96

1.69







  • Ugrađeni su i efekti primene blok tarife kao i fiksne naknade od 7 KW

Izvor podataka: Dokumentacija EPS-a

Posledica zaostajanja cena električne energije u odnosu na realnu cenu koštanja, njenog dispariteta prema cenama drugih energenata, pogotovu onih koji mogu da posluže kao supstitut za termičke potrebe, kao i od ovako iskazanih relativnih odnosa cena po pojedinim kategorijama potrošača, je i njeno neracionalno korišćenje, koje se ogleda u tome što se potrošnja iz produktivnih sfera preselila u neproduktivne.

Korišćenje električne energije za zagrevanje prostorija u zimskim mesecima, dovelo je do povećanja maksimalnih opterećenja za oko 2.100 MW ili za 25%. Vršno (maksimalno) opterećenje sistema u 1998.godini dostiglo je 7,2 GW ili blizu 85% ukupno raspoložive snage na pragu elektrana. Na ovaj način, znatno su pogoršane karakteristike potrošnje kao i uslovi korišćenja elektroenergetskih kapaciteta.

Promene u energetskoj efikasnosti u Srbiji su u kardinalnom raskoraku sa onim što se događalo i sa stanjem u zemljama OECD-a. Ukupna potrošnja električne energije po stanovniku u Evropskoj uniji je približno dva puta veća nego u Srbiji. Međutim, ukupna potrošnja po jedinici društvenog proizvoda (kWh/$), odnosno energetski intenzitet, u 1995.godini u Srbiji je sedam do osam puta veći nego u zemljama Evropske unije, a u domaćinstvima čak oko 17 puta.



  1. Potrošnja električne energije u Srbiji po stanovniku i po jedinici društvenog proizvoda



Godine

Potrošnja po stanovniku

u kWh


Potrošnja po jedinici DP (cene 94)

društvenog proizvoda



1990

2.433

0,554

1991

2.520

0,641

1992

2.384

0,848

1993

2.362

1,210

1994

2.459

1,232

1995

2.580

1,226

1996

2.724

1,220

1997

2.768

1,158

Izvor podataka: dokumentacija EPS-a

U kojoj meri je ovakva potrošnja neracionalna i odstupa od nivoa dostignutog društvenog standarda može najbolje da se vidi ukoliko se ona uporedi sa potrošnjom po jedinici društvenog proizvoda u pojedinim evropskim zemljama.



    Grafikon 9. Potrošnja električne energije po jedinici DP u pojedinim zemljama

Izvor: Maćić LJ. (1996): Reorganizacija i privatizacija elektroprivrede: Osnovne karakteristike i trendovi u svetu, Energija br.2, Beograd

Uloga energetskog i socijalnog amortizera, koju je elektroprivreda imala u proteklom periodu, u meri koliko su to zahtevali uslovi međunarodne blokade, morala bi da se izmeni. U narednim godinama EPS bi morao da preraste u jednog od glavnih nosilaca privrednog razvoja. U vezi sa tim, neophodno je da postojeća organizaciona i vlasnička struktura EPS-a doživi adekvatnu transformaciju kako bi se uskladila sa tendencijama i zahtevima koje nameće međunarodna praksa.

Pretpostavka za takav jedan novi odnos i shvatanje uloge EPS-a leži pra svega u adekvatnijoj politici cena električne energije. Ona bi morala da uvaži ovaj proizvod kao robu koja (uz izvesna ograničenja) podleže delovanju svih tržišnih zakona i da kroz uspostavljanje realnih pariteta prema drugim energentima i putem dostizanja svog ekonomskog nivoa omogući da elektroprivreda konačno stane na noge.

Pod ekonomskim nivoom cene električne energije, uvažavajući trenutnu situaciju, podrazumevamo onaj nivo koji omogućava pokriće društveno opravdanih i priznatih (standardizovanih i normiranih) troškova neophodnih za održavanje proste reprodukcije u delu proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije kao i u delu proizvodnje uglja za potrebe termoelektrana. U ovom trenutku taj nivo je reda veličine 5 US centi/kWh, pri čemu on ne obuhvata vraćanje ranije preuzetih kreditnih obaveza, troškove zaštite čovekove sredine kao ni troškove kapitala.

Uvažavajući dostignuti stepen društvenog standarda i platežnu sposobnost stanovništva, postavlja se pitanje realnosti stava da se kroz cenu električne energije obezbede i dodatna sredstva neophodna za investicioni razvoj, mada je takvo opredeljenje izneto u Dugoročnoj strategiji razvoja energetike (obrazovanje cena električne energije po modelu cost plus). Ovog trenutka, daleko je važnije obezbediti realnu cenu električne energije koja bi u uslovima stabilizacije privrede i njenog otvaranja prema svetu stvorila pretpostavke da se neophodna sredstva za razvoj obezbede na način koji je primeren ovoj oblasti u razvijenim ekonomijama. Slobodna amortizacija koja bi se stvorila dostizanjem nivoa eksterne cene od 5 US centi/kWh bila bi dovoljna da posluži kao sopstveno učešće u daljoj investicionoj aktivnosti, dok bi se ostala sredstva morala pribaviti kroz finansijske i robne kredite.

Ne treba se zavaravati da će elektroprivreda dostizanjem ovakvog nivoa cena rešiti sve svoje probleme i moći odmah da posluje na ekonomskim principima. Breme prenetih obaveza iz prošlosti je isuviše veliko. Obaveze prema dobavljačima i druge neizmirene obaveze (prema državi, bankama, radnicima i sl.) na kraju 1998.godine, dostigle su nivo od 2,3 milijarde dinara. Iako su i potraživanja po osnovu isporučene električne energije iz prethodnog perioda na približno istom nivou, realnost njihove naplate je daleko neizvesnija nego što su to prenete obaveze (tu se pre svega misli na potraživanja od Sremsko-baranjske oblasti, potraživanja po osnovu isporučene električne energije izbeglicama, privrednim kolektivima koja već godinama ne rade ili rade sa minimum iskorišćenih kapaciteta i sl.)

Za rešavanje pitanja likvidnosti realna ekonomska cena predstavlja rešenje na dugi rok, a nelikvidnost (pogotovu ovog obima) zahteva korišćenje drugih finansijskih instrumenata koji bi mogli da u kratkom roku premoste ovaj problem. Neiznalaženje rešenja za ovaj problem (kako pitanja cena električne energije tako i likvidnosti) može imati veoma ozbiljne posledice, pošto obzirom na značaj i zastupljenost elektroprivrede u društvenom proizvodu stvaraju se realne pretpostavke za generisanje ekonomske i finansijske krize u društvu kao celini.

Autor je mišljenja da jedan od bitnih razloga za neuspeh većine posleratnih reformi kao i programa ekonomske stabilizacije leži između ostalog i u nerealnoj ceni električne energije. Kroz njenu podcenjenost samo su se još više nagomilavali problemi i teškoće koje nije bilo moguće prevazići na kratki rok, i u strahu da se uhvate u koštac sa njima i prekinu taj začarani krug, “circulus virciozus”, nadležni organi su samo produžavali agoniju u kojoj se nalazilo celokupno društvo i stvarali privid rasta i blagostanja. Sakrivanjem iza zaštite društvenog standarda i podsticanja konkurentnosti privrede, oni su na dugi rok unazadili i tu privredu i osudili buduće generacije da plate sve zablude sa kojima su živeli.


Poglavlje



Yüklə 1,2 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   22   23   24   25   26   27   28   29   30




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©muhaz.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

gir | qeydiyyatdan keç
    Ana səhifə


yükləyin