Predgovor

---

Oznaka: 0098104

MOLEKULARNO-GENETIČKI I PROGNOSTIČKI ČIMBENICI U NASTANKU RAKA VRATA MATERNICE

GENETIC AND MOLECULAR PROGNOSTIC FACTORS OF CERVICAL CANCEROGENESIS
Voditeljica projekta: dr. sc. Magdalena Grce

Tel. ++385 1 4561110   e-mail: [e-mail]

Suradnici
Magdalena Grce, doktorica biol. znanosti, viša znanstvena suradnica od 16.6.2005.
Koraljka Husnjak, doktorica biol. znanosti, znanstvena novakinja u suradničkom zvanju više asistentice
Mihaela Matovina, magistrica biol. znanosti, znanstvena novakinja u suradničkom zvanju asistentice
Ivan Sabol, dipl. ing. biologije, znanstveni novak u suradničkom zvanju asistenta

Tehnički suradnici
Jasminka Golubić Talić, medicinski laboratorijski inž.

Vanjski suradnici
Petar Klarić, doktor med. znanosti, Klinička bolnica "Sestre milosrdnice", Zagreb
Nina Milutin Gašperov, dipl. ing. biologije, znanstvena novakinja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb

Program rada i rezultati na projektu:

Nastavljena su istraživanja čimbenika uključenih u nastanak i progresiju te metastaziranje raka vrata maternice. U tu svrhu praćena je prisutnost ključnog faktora rizika, odnosno infekcije humanim papiloma virusima (HPV). Na prikupljenim kliničkim uzorcima vrata maternice žena sa citološkim sumnjivim promjenama, infekcija HPV je dokazana u više od 60% slučajeva. Metodom tip-specifične lančane reakcije polimerazom (PCR) određena je učestalost pojedinih tipova HPV-a kako slijedi: 5% HPV 6/11, 12% HPV 16, 5% HPV 31, 3% HPV 33, 2% HPV 18 te 6% infekcija s više tipova HPV-a, dok je 27% uzoraka imalo neodređeni tip HPV-a. Opažen je porast infekcije s težom citološkom dijagnozom od 60% u oštećenjima vrata maternice niskog stupnja do > 84% u oštećenjima vrata maternice visokog stupnja. Također je opažen pad infekcije HPV-om sa životnom dobi (od 73% u žena < 20 god. do 49% u žena od 41-50 god.), ali i ponovni porast u starijoj životnoj dobi (56% u žena > 50 god.). Dobiveni podaci istraživanja u skladu su sa svjetskom literaturom.

U suradnji sa drugim projektima istraživala se ekspresija gena c-myc, erbB-2, p53 i nm23-H1 u dobroćudnim i zloćudnim lezijama dojke te određivao značaj obzirom na patološku dijagnozu. 

Nadalje, ispitivan je potencijalni protuvirusni učinak prirodnog zeolita (klinoptilolita), pri čemu je u in vitro uvjetima dokazan njegov nespecifičan inhibitorski učinak rasta adeno, herpes i entero virusa.

Research programme and results:

The investigation of risk and prognostic factors of cervical cancerogenes were continued. Thus, the presence of Human papillomavirus (HPV), the key risk factor was investigated among Croatian women. In those with cytologically confirmed cervical lesions HPV was detected in more than 60% cases, of which 5% were HPV 6/11, 12% HPV 16, 5% HPV 31, 3% HPV 33, 2% HPV 18, 6% multiple HPV types and 27% undetermined HPV type. The HPV frequency was increased from low-grade to high-grade cervical lesions from 60% to > 84%, respectively. In addition, the prevalence of HPV infection rate was decreasing with patient age from 73% in women less than 20 years of age to 49% in women aged 45 to 50 years. But, in women older than 50 years the HPV prevalence increased to 56%. The HPV prevalence in Croatia is similar to those found in other countries.

The expression of c-myc, erbB-2, p53 and nm23-H1 gene in benign and malignant breast lesions and correlation with clinicopathologic parameters was done in collaboration with other projects.

In addition, the antiviral property of the natural zeolite (clinoptilolite) was in vitro evaluated. The unspecific inhibition of viral growth was observed upon adenoviruses, herpesviruses and enteroviruses.

---

Oznaka: 0098106

ULOGA GENA FHIT U NASTANKU NEUROENDOKRINIH TUMORA

THE ROLE OF FHIT GENE IN NEUROENDOCRINE TUMORS
Voditelj projekta: dr. sc. Šimun Križanec

Tel. ++385 1 4561 172   e-mail: [e-mail]

Suradnici
Sanja Kapitanović, doktorica med. znanosti, viša znanstvena suradnica (konzultantica)
Krešimir Pavelić, doktor med. znanosti, znanstveni savjetnik (konzultant)

Tehnički suradnici
Jelena Barač
Ozrenka Poljak

Vanjski suradnici
Zlata Ivanovi-Herceg, doktorica med. znanosti, izvanredna profesorica, Klinika za plućne bolesti Jordanovac, Zagreb
Jerolim Karadža, doktor med. znanosti, viši asistent, Klinika za plućne bolesti Jordanovac, Zagreb
Smiljka Lambaša, doktorica med. znanosti, asistentica, Klinička bolnica Dubrava, Zagreb
Ljubomir Pavelić, doktor med. znanosti, izvanredni profesor, Klinika za plućne bolesti Jordanovac, Zagreb
Fadila Pavičić, doktorica med. znanosti, redovita profesorica, Klinika za plućne bolesti Jordanovac, Zagreb
Miroslav Samaržija, doktor med. znanosti, znanstveni suradnik, Klinika za plućne bolesti Jordanovac, Zagreb
Šimun Križanec, doktor med. znanosti, Klinička bolnica Dubrava, Zagreb

Program rada i rezultati na projektu:

Neuroendokrini tumori pluća su posebna skupina tumora a imaju neke zajedničke karakteristike na morfološkoj, ultrastrukturnoj, imunohistokemijskoj i molekularnoj razini. U ovoj skupini se nalaze četiri histološka tipa tumora: tipični karcinoid, atipični karcinoid, sitnostanični karcinom i neuroendokrini karcinom krupnih stanica. Odabrali smo 47 neuroendokrinih tumora, patohistološki ih klasificirali i pripremili za genetske analize. U okviru ovog projekta praćeni su neuroendokrini tumori pluća, tj. uloga gena obitelji IGF. Ustanovljena je vrlo važna uloga tih gena u razvoju tumora pluća. IGF 2 i IGF 1R mogli bi biti dobra meta za molekularno usmjerenu terapiju koja se bazira na inhibiciji prekomjerne aktivnosti proteinskih produkata tih gena.

Research programme and results:

Neuroendocrine lung tumors represent a specific group of tumors with some similar morphologic, ultrastructural, immunocitochemical and molecular properties. There are four different histological types : typical carcinoid, atypical carcinoid, sinostatic carcionoma and neuroendocrine large cell carcinoma. We analysed 47 neuroendocrine tumors. Morphological and genetical parameters were studied.We found important role of IGF-family of molecules in the development of those tumors. These genes/proteins could be a good target for future smart therapy.