Sveučilište u zagrebu filozofski fakultet

III.12. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja

Student Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studij kroatistike koji ispunjenjem propisanih obveza stekne više od 120 ECTS bodova može dobiti potvrdu o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa s ostvarenim brojem bodova.

III.13. Uvjeti i način stjecanje doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita

U skladu s člankom 73. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (pročišćeni tekst) i člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Statuta Sveučilišta u Zagrebu osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja mogu steći doktorat znanosti upisom na Poslijediplomski doktorski studij kroatistike bez pohađanja nastave i polaganja ispita.

Osoba treba imati znanstvene radove kojima je unaprijedila znanost; pri tome se posebno cijeni međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog rada, odnosno njegov značaj u okviru nacionalnih sadržaja.
Postupak utvrđivanja uvjeta za stjecanje doktorata znanosti pokreće osoba koja smatra da ispunjava uvjete uz predočenje dokaza koji je afirmiraju kao znanstvenika s objavljenim znanstvenim radovima u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom ili domaćim časopisima koji su po vrsnoći izjednačeni s časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom.
Zahtjev pristupnika razmatra stručno povjerenstvo koje u skupnom izvještaju daje mišljenje i prijedlog za stjecanje doktorata znanosti (utvrđuje uvjete upisa i prijave teme) Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću, koje donosi odluku.
Odluka Fakultetskog vijeća upućuje se Senatu Sveučilišta u Zagrebu radi davanja suglasnosti.

III.14. Maksimalno trajanje studiranja

Razdoblje za završetak studija za redovite studente je četiri godine od upisa na doktorski studij, a za izvanredne studente sedam godina.

IV. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

IV.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Studijski program izvodi se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3.

IV.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija, posebno podaci o istraživačkim resursima (istraživačka oprema, ljudski resursi)

Filozofski fakultet raspolaže prostorom od oko 14.000 m², potrebnom opremom u predavaonicama i knjižnim fondom u kojem student može doći do osnovne literature za studij. Raspolaže također s dovoljnim brojem istraživača.

IV.3. Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program

Nositelji predmeta i većina angažiranih nastavnika voditelji su ili suradnici na znanstveno-istraživačkim projektima pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH. U matičnoj instituciji to su:

1. 
   Krešimir Bagić: Figure i diskurzi
   
2. 
   Vladimir Biti: Nacija i reprezentacija
   
3. 
   Marijan Bobinac: Pamćenje i identitet. Hrvatsko-njemački kulturni transfer
   
4. 
   Stipe Botica: Novi zapisi hrvatske usmene književnosti (sistematizacija i valorizacija)
   
5. 
   Vinko Brešić: Hrvatska književna periodika 1951-2000.
   
6. 
   Davor Dukić: Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća
   
7. 
   Stjepan Damjanović: Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva
   
8. 
   Stipe Grgas: Konceptualizacija mora i njegova mjesta u kulturalnom imaginariju SAD
   
9. 
   Zrinka Jelaska: Materinski i inojezični hrvatski
   
10. 
    Tatjana Jukić-Gregurić: Granice književnost pamćenja: Hrvatska u Europi i Europa u Hrvatskoj
    
11. 
    Mira Menac-Mihalić: Istraživanje hrvatske dijalektne frazeologije
    
12. 
    Cvjetko Milanja: Hrvatsko pjesništvo od romantizma do postmodernizma
    
13. 
    Krešimir Nemec: Hrvatski roman i popularna kultura
    
14. 
    Darko Novaković: Neolatina Croatica: kritička izdanja, komentari, interpretacije
    
15. 
    Dubravka Oraić Tolić: Enciklopedija hrvatske književnosti
    
16. 
    Vlado Pandžić: Dramski tekst kao lingvometodički predložak
    
17. 
    Anita Peti-Stantić: Hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
    
18. 
    Ivo Pranjković: Metodologija i izrada udžbenika i testiranja za hrvatski kao drugi/strani jezik
    
19. 
    Marko Samardžija: Povijest i standardizacija hrvatskoga jezika u 20. i 21. stoljeća
    
20. 
    Josip Užarević: Književni minimalizam
    

O uvjetima i oblicima rada doktoranada u projektima odlučuju voditelji projekata, odnosno voditelji kolegija.

IV.4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom

Studijem upravlja Vijeće poslijediplomskog studija kroatistike, a rukovodi voditelj studija, koji se bira na mandat od dvije godine. Mandat se može ponoviti.

IV.5. Ugovorni odnosi između studenata i nositelja doktorskog studija, odnosno suradničkih institucija

Odnosi između studenata i nositelja doktorskog studija regulira se potpisivanjem ugovora o obrazovanju studenta na Poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju kroatistike. Ugovorom će se utvrditi prava i obveze studenta za stjecanje kreditnih bodova, izvođenje istraživačkog rada, obranu doktorske disertacije, ostvarivanje obvezatnih i izbornih aktivnosti, obveza plaćanja školarine poslijediplomskog studija, visina školarine kao i obveze Fakulteta prema studentu u smislu obrazovanja studenta prema planu i programu studija koji je upisao.

IV.6. Imena angažiranih nastavnika i suradnika

(U prilogu V.2!)

IV.7. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provođenje studija (nastave i istraživačkog rada), suglasnost rukovoditelja nastavne baze u kojoj se odvija praktična nastava, izjava o postojanju potrebne opreme i prostora za izvođenje praktične nastave sukladno studijskom programu, te popis i kvalifikacija suradnika koji će izvoditi studij (nastavu i istraživački rad)

Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.