Te u zagrebu filozofski fakultet

Stjepan Malović. Ekonomski pritisci na medije: Prava igra tek počinje, objavljeno u Medijska spoticanja u vremenu tranzicije, ur. Udovičić, Radenko, Media plan institut, Sarajevo, 2005. ISBN 9958-9736-3-4, 23. cm, 269 str.

(A1) Tranzicija medija zemalja Jugoistočne Europe odvija se u nepovoljnim gospodarskim uvjetima. Gospodarski utjecaj velikih oglašivača, snažnih banaka i neformalnih centara moći koji su povezani s njima onemogućuju prave tržišne uvjete. Novinari gube svoju samostalnost, mediji postaju ovisni o oglašivačima koji tako postaju pravi kreatori uređivačke politike. Autor upozorava na ovaj razorni trend, analizira stanje u medijima zaključujući kako je time ugrožena sloboda medija i nezavisnost novinara.

3. 
   Stjepan Malović. „Croatia“, objavljeno u Media Ownership and its Impact on Medina Independence and Pluralism, uredila Brankica Petković, SEENPN i Peace Institute,Ljubljana, 2004, ISBN 961.6455-26-5, 21 cm , 482 str
   

(A1) Radi se o engleskoj verziji istraživanja o utjecaju vlasništva na medije, koje je prethodno detaljnije opisano

4. 
   Stjepan Malović. „Tablodization Conqeurs Quality Press“, u suradnji s Vilović, Gordana, objavljeno u Quality Press in Southwest Europe, uredio Spassov,Orlin, Sudosteuropaisches Medienzentrum. Sofia,2004, ISBN 954-91295-2-7; 21 cm, 331 str.
   

(A1) Regionalni projekt istraživanja stanja kvalitetnih novina pružio je autoru mogućnost da pokaže svoje znanje i razumijevanje suvremenih novina, njihova razvoja te analize sadašnjeg stanja. Malović odlično poznaje regionalnu novinsku scenu koju prati desetljećima i upravo na temelju sublimiranog znanja može – u suradnji s koautoricom – ukazati zašto nestaju negdašnji veliki dnevni listovi, koji nisu – osim rijetkih izuzetaka – preživjeli pad socijalističkog ustroja. Autori analiziraju i zašto kvalitetne novine više nemaju čitatelje te ukazuju na drastično nestajanje srednjeg sloja te osiromašenje intelektualaca, čime se suzuje tržište za kvalitetne novine.

5. 
   Stjepan Malović. „Slower than Expected“, objavljeno u New Media in Southeast Europe, uredili Orlin Spassov i Christo Todorov, Sudosteuropaisches Medienzentrum. Sofia, 2003, ISBN 954-91295-1-9, 20 cm, 318 str.
   

(A1) Korištenje interneta je – prema brojnim očekivanjima – trebalo drastično promijeniti medijsku sliku u Jugoistočnoj Europi, ali to se nije dogodilo. Autor ukazuje kako i zbog čega je primjena interneta sporije od očekivanja, koji su glavni uzroci zaostajanja i kako najotvoreniji medij ne može probiti blokade umjetno izazvane cijenama koje nameću monopolističke tvrtke vezane uz državni aparat. Malović ponavlja prokušanu metodu detaljnog istraživanje fenomena kako bi u analizi mogao ukazati na trendove te donijeti zaključke koji se temelje na činjenicama. No, usprkos otežavajućim činjenicama ima snage za predviđanje te smatra kako će promjenom gospodarskih odnosa doći i do prodora interneta, što se i dogodilo.

6. 
   Stjepan Malović, Matija Babić. „Web Coverage of the Parliamentary Elections: Unused Channel“, u suradnji s Matijom Babić, objavljeno u Community – Net in South East Europe, uredio Franc Trček, Zbirka Kiber 2, Center for Spatial Sociology, Faculty of Social Sciences, Ljubljana, 2003, ISBN 961-235-117-1, 21 cm, 159 str.
   

(A1) Izvještavanje o izborima spada u složene novinarske zadatke koji su podložni raznim utjecajima centara moći te mogu vrlo lagano ugroziti novinarsku nezavisnost. velike prednosti. U zemljama gdje je sloboda medija nedovoljna, kao što je to bilo u Hrvatskoj, mediji su pod kontrolom i teško mogu uravnoteženo i nepristrano izvještavati o izbornim aktivnostima. Malović, u surandji sa svojim studentom Matijom Babićem – ukazuje na internet kao novi, neiskorišteni medijski kanal, izuzetno podoban dvosmjernoj komunikaciji te mjesto mogućeg dijaloga. Matija Babić je – uvidjevši te prednosti interneta – za vrijeme izbora 1999. pokrenuo dvije web stranice koje su omogućile građanima da kažu javno svoje mišljenje. Autori analiziraju web kao neiskorišteni kanal i ukazuju na sve njegove prednosti.

7. 
   Stjepan Malović. „News Selecting: European Standards, local practice“, objavljeno u The Contribution of Mass Media to the Enlargement of the European Union, uredili Ariane Landuyt, Renaud de La Brosse i Ioan Horga, International Institute of Administrative Sciences, Bruxelles 2003, ISBN 973-613-351-6, 20 cm, 405 str.
   

(A1) Temeljna razlika između medija u demokratskim zemljama i medija u zemljama u tranziciji jeste selekcija vijesti. Dok se mediji tranzicijskih zemalja teško mogu osloboditi političkog protokola i praćenaj svakog, pa i najmanjeg koraka lokalnih moćnika, mediji u demokratskim zemljama svoju uređivačku politiku temelji na zadovoljavanju interesa svoje publike. Malović lucidnom analizom web izdanja dnevnih novina ukazuje kako je tko izvijestio o događajima dana. Razlike su drastične i ukazuju na političku pozadinu selekcije vijesti. Malović upozorava na negativne posljedice takvog uređivanja novinara.

8. 
   Stjepan Malović. „The Role of the Media in Democratization of the Post:Communists States, Based on Croatian Experiences“, objavljeno u The Role of the Mass Media and of the New Information and Communication Technologies in the Democratisation Process of Central and Eastern European Societies, uredili Ioan Horga i Renaud de La Brosse, Bruxelles, 2002, ISBN 973-613-165-3, 20 cm, str. 349
   

(A1) Komunističko nasljeđe ostavilo je duboke tragove na medije u Hrvatskoj. Autor podsjeća kako je u bivšoj Jugoslaviji postojao blaži oblik komunističke vladavine, ali da je ipak ostavio jake korijene u razumijevanju uloge medija. Okrutna agresija, ratne strahote a zatim i desetgodišnja vladavina sustava koji nije omogućavao velike novinarske slobode ostavile su posljedice. Autor ukazuje da ni demokratske promjene 2000. godine nisu, osim obećanja, donijele suštinske promjene. Nezavisno novinarstvo može se ostvariti samo uz drukčije društvene preduvjete, upozorava autor nakon sveobuhvatne analize stanja medija. Obrazovanje za demokraciju jedan je od preduvjeta, zaključuje autor.

9. 
   Stjepan Malović.“Croatias bitter-sweet expeiriences: Educatin of journalists in Croatia“, objavljeno u Education of Journalists in South-East Europe: A Step closer to Proffesionalism, uredili Jusić, Tarik i Dedović, Melisa, Media Online, Sarajevo, 2002.
   

(A1) Obrazovanje novinara suštinska je pretpostavka za razvoj novinarstva tvrdi autor nakon što je analizirao stanje u obrazovanju novinara. Broj nedovoljno obrazovanih novinara drastično utječe na razinu profesionalnih standarda u novinarstvu. Gotovo polovica članova Hrvatskog novinarskog društva nije diplomiralo, a većina su studenti koji su na trećoj godini studija počeli surađivati u medijima te zapustili studij. Nevolja je da njihova znanja, što zbog preranog napuštanja studija, što zbog nedovoljne kvalitete studija novinarstva, nisu na zadovoljavajućoj razini. Autor pokazuje zavidno poznavanje stanja obrazovne strukture novinara, ali i slabosti obrazovnog sustava.
Radovi objavljeni u časopisima i zbornicima

1. 
   Stjepan Malović. „Education – Precondition for Professionalism“, objavljeno The Global Network, Bukurešt, broj 15-16, 2001, ISSN 1223-5199, str. 211-215
   

(A1) Obrazovanje novinara je jedan od ključnih uvjeta za napredak novinarstva smatra autor i minucioznom analizom ukazuje na posljedice slabog znanja. Novinari koji ne poznaju pravila svoje profesije laki su plijen vlasnika koji žele novinarstvo temeljeno na senzacionalizmu i skandalima. Stručno osposobljeni novinari ne će pristati na nepoštovanje etičkih načela ili povredu privatnosti. Upravo zbog toga, ukazuje autor, neophodno je obrazovati novinare, pogotovo mlade, kak obi se znali othrvati pritiscima i profesionalno obaviti svoje posao. Malović pokazuje svoje znanje o razini obrazovanosti, manjkavosti školskog sustava i stanja u medijima.

2. 
   Stjepan Malović. „Journalism Schools in Europe, Croatia“, objavljeno u The Global Network, Bukurešt, broj 15-16, 2001, ISSN 1223-5199, str. 65-71
   

(A1) Studiji novinarstva u zemljama u tranziciji vuku korijene iz starog političkog jednopartijskog sustava i teško mogu promijeniti ustaljena shvaćanja kako je za obrazovanje novinara dovoljno poznavanje teorije. Potreba za praktičnim znanjima postala je imperativom svih svjetskih studija novinarstva, pa to Malović na primjeru promjena studijskih programa zorno prikazuje. Autor u nizu tekstova provlači ideju kako je obrazovanje najbolji, premda ne i najbrži put za promjene u razumijevanju novinarstva.

3. 
   Stjepan Malović. „Slow, Painful, but Moving – Challenges of the Media in Conflict Prevention, Conflict Resolution and Post – Conflict Rehabilitation“, objavljeno u Media Conflict and Terrorism, DSE, Berlin 2002, ISBN 3-934068-74-X, 21 cm, 127 str,
   

(A1) Uloga medija u procesu pomirenja i oprosta je značajna, ali ujedno i vrlo složena. Cijeli proces razrješenja posljedica konflikta je uvijek bio spor, bolan i težak, naglašava autor. Analiza temeljena na praćenju medija u ratno i poratno doba, poznavanje uloge novinara i njihova ponašanja te teorijsko poznavanje odnosa medija i društva, osobito utjecaj medija na društvene promjene, kvalificirale su autore među vodeće teoretičare tog procesa. Nedvojbena kvaliteta analize i zrelo zaključivanje utjecale su i na to je djelo prevedeno s engleskog i na njemački, ruski, arapski, hindu, dari, pashote i urdu jezike.

Znanstveni radovi A2 nakon prethodnog izbora (za izvanrednog profesora)
Knjige

1. Utjecaj globalizacije na novinarstvo, uredio Malović, Stjepan, ICEJ i Sveučilišna knjižara, Zagreb, 2006. 168 str. ISBN 953-7015-30-0

(A2) Globalizacija je tema kojoj se Malović često vraća, bilo kao pisac, bilo kao urednik i znanstvenik. Na knjizi je okupio cijeli niz istaknutih domaćih i stranih suradnika, vrsnih znanstvenika, koji su s više aspekata istražili kako globalizacija utječe na novinarstvo. Tekstovima je prethodio zajednički istraživački napor te plodna razmjena iskustava, rezultata istraživanja te ideja. Malović je vješto uklopio različita iskustva iz raznih sredina u jednu skladnu cjelinu koja će ostaviti duboki trag u suvremenoj medijskoj praksi.
2. Novinarstvo i etika u Hrvatskoj 2005, uredili Malović, Stjepan i Vilović, Gordana, ICEJ, SEEPNM i Sveučilišna knjižara, 28 str., ISBN 953-7015-24-6

(A2) Etička pitanja su najvažnija u novinarstvu, pogotovo onom u tranzicijskim zemljama. Medijski stručnjaci, teoretičari i znanstveni istraživači iz zemalja Jugoistočne Europe proveli su istraživanje među novinarima kako bi došli do podataka kako novinari doživljavaju narušavanje etičkih načela. Knjiga je nastala na temelju ovoga istraživanja, ali uključuje i znanstvenu analizu autora, oboje vrsnih poznavatelja etike novinarstva u Hrvatskoj.

3. Stjepan Malović, Najil Kurtić, Muhamed Nuhić, Rade Veljanovski, Lila Radonjić i Melisa Dedović. Kako pisati za medije, Media plan institut, Sarajevo, 2005, ISBN 9958-99736-2-6, 23 cm, 193 str.

(A2) Knjiga je rezultat suradnje više autora iz nekoliko susjednih zemalja a namijenjena je mladim novinarima koji žele unaprijediti i poboljšati svoja znanja o novinarstvu, a pogotovo vještine pisanja, izvještavanja, komentiranja i to za sve medije. Autori na temelju suvremenih teorijskih saznanja i praktičnih iskustava postavljaju novinarske standarde na jasan i razumljiv način. Knjiga može poslužiti i kao udžbenik iz pisanja temeljnih novinskih vrsta, ali ima i svoje neprijeporne znanstvene domete.

4. Malović, Stjepan (urednik): Bogatstvo različitosti, Sveučilišna naklada, Zagreb, 2004. 160 str. ISBN 953-7015-13-0

(A2) Izvještavanje o nacionalnim manjinama jedno je od najosjetljivijih pitanja hrvatskih medija. Malović je u svom istraživanju medija uočio značaj odnosa medija i nacionalnih manjina, te je i kao autor, ali i urednik te nastavnik tom problemu posvećivao veliku pažnju. Knjiga je plod Malovićevih spoznaja, temeljena na istraživanjima medija i manjina, a svojim je utjecajem okupio najbolje domaće i strane istraživače medija na tu temu. Knjiga je izazvala pažnju javnosti, posebice one koja se bavi nacionalnim manjinama, a koristi se kao udžbenik na više sveučilišta u regiji.

5. Stjepan Malović. Novine, 2. prerađeno izdanje, Sveučilišna naklada, Zagreb 2003. Tisak: InterGrafika

(A2) Drugo, prerađeno izdanje jedne od prvih Malovićevih knjiga kojom se etablirao kao znanstvenik. Drugo izdanje potvrda je kvalitete ali i potrebe da se ide u korak s razvojem znanosti o medijima te da se na temelji novih trendova i podataka ukaže na razvoj medija. Naime, mediji se u nekoliko godina drastično promjene, pa je autor na to ukazao u drugom izdanju knjige Novine.

Poglavlja u knjigama
1. Stjepan Malović. „Javno novinarstvo: anakronizam ili potreba“, objavljeno u Utjecaj globalizacije na novinarstvo, uredio Malović, Stjepan, ICEJ i Sveučilišna knjižara, Zagreb, 2006. 168 str. ISBN 953-7015-30-0, str. 44-58

(A2) Prevladavajući razorni utjecaj senzacionalizma i tabloidizacije ugrožava temeljne vrijednosti novinarstva te dovodi do nestajanja ozbiljnih, kvalitetnih novina. Autor analizira razvoj medija, te zaključuje kako je javno novinarstvo potrebno da bi se građani mogli informirati o zbivanjima u svijetu. Autor je blizak skupini američkih teoretičara novinarstva koji obnavljaju vrijednosti javnog novinarstva. Malović ide korak dalje, pa uz potrebu javnog servisa u audiovizualnim medijima vrlo utemeljeno naglašava kako u zemljama u tranziciji zbog nagle tabloidizacije nestaju kvalitetne novine, pa je potrebno omogućiti postojanje javnog servisa i u tiskanim medijima. Razvijene demokratske zemlje imaju barem jedan ozbiljni dnevni list, ali zemlje u tranziciji nisu mogle spasiti svoje novine. Javne novine omogućile bi, poput javne televizije, da javnost može čitati ozbiljnu, uravnoteženu i nepristranu informaciju.