Te u zagrebu filozofski fakultet

4. Tko je bio Ludwig Wittgenstein? u ZBORNIKU U ČAST FRANJI ZENKU u povodu 75. godišnjice života, Institut za filozofiju, Zagreb, 2006., str. 137-144.

U ovom članku autor želi pokazati neke crte Wittgensteinova značaja koje se često zanemaruju. Slijedeći marno zapise samoga Wittgensteina u njegovim dnevnicima te zapise njegovih rođaka i učenika, autor bi htio pružiti zaokruženu sliku toga filozofa o kojemu su izrečena toliko prostuslovna mišljenja i tako čitateljima približiti toga «osebujnog čovjeka i filozofa».

5. Čovjek i njegovo dostojanstvo. Razmišljanje o ljudskom dostojanstvu, OŽ 1992. str.67-75 (izvorni znanstveni članak).

Polazeći od deklaracije o pravima čovjeka UN, autor nastoji promatrati čovjeka, analizirajući na način filozofa njegovu narav, te ističući osobito ono što se redovito naziva «ljudskim dostojanstvom». U članku se nastoje pronaći filozofijski temelji onih svojstava koja čovjeka izdižu između svih ostalih bića na zemlji i svemiru. Za osnovu čovjekova dostojanstva i njegovih prava autor ističe čovjekovu osobnost čije je istaknuto svojstvo da bude «gospodar», ponajprije samoga sebe, i to zbog mogućnosti racionalne refleksije, što mu daje sposobnost postavljanja zahtjeva da mu nešto pripada, da nečim raspolaže, što je istoznačno sa zahtjevom da ima pravo na nešto. Taj zahtjev ne može i ne smije ostati neispunjen, premda su i ti zahtjevi ograničeni, ponajprije zakonitim zahtjevom svakoga drugog čovjeka, što se očituje u čovjekovoj društvenoj naravi. To dostojanstvo i ta prava čovjeku su prirođena, a njihov se konkretni okvir «deklarira» u raznim deklaracijama.

6. Filozofska kritika totalitarizama, OŽ 1996. str.35-47 (znanstveni članak, izlaganje na znanstvenom simpoziju)

U tome članku autor poduzima filozofijsku analizu totalitarizma. Nakon što je ukratko odredio povijest pojma, prelazi na ispitivanje misaone pozadine i korijena fenomena koji je toliko snažno obilježio svijet 20. stoljeća. U skladu s K. R. Popperom on pronalazi prve korijene totalitarne misli već u grčkoj filozofiji, prije svega kod Platona. Neposredne uzroke totalitarizma naslućuje u sekulariziranoj slici čovjeka pod utjecajem racionalizma i individualizma te u zapostavljanju religiozno-ćudorednog utemeljenja čovjekova dostojanstva. Uz to se veže i posvjetovljenje ideje prava i države promatranih s pozitivističkih stajališta. Na svršetku, autor upozorava na opasnost «novoga totalitarizma» koji naslućuje u sve većoj automatizaciji i kompjutorizaciji svih ljudskih područja, suprotstavljajući im kao neki lijek potrebu supsidijarnosti svih socijalnih institucija, osobito državnih. Zaštita čovjekova dostojanstva pred svakim oblikom totalitarizma, prema autorovu mišljenju, moguća je (1) ako se pravo i zakon ne utemeljuju na ljudskoj volji ili čak samovolji, nego na onom što svaka volja mora poštovati, što se ne može zaobići, a to je «naravno pravo i zakon» i (2) ako konkretnog čovjeka postavimo za svrhu individualnog i društvenog života i djelovanja.

7. Razum i vjera. Odnos filozofije i teologije, OŽ [1/1997], str. 21-36 (izvorni znanstveni članak)

Za temu svoje rasprave autor uzima stari problem odnosa razuma i vjere, no ovaj put osobito s obzirom na logički status religioznoga govora. Najprije donosi pregled raznih teškoća u odnosu filozofijskih i teologijskih iskaza kroz povijest. Najveću je pozornost usmjerio na izazove moderne logike, naročito logičkoga pozitivizma. S tim u vezi autor zastupa mišljenje da se religijski iskazi mogu i logički opravdati, ali ne direktno i deduktivno, nego tako da ih stavimo u kontekst čitavoga ljudskoga života. Religijski je govor, doduše, svojevrstan, ali se i na njega mogu primijeniti logični načini utemeljivanja koji ga čine smislenim, štoviše, vrlo značajnim za čovjeka. Filozofi su često bili spremni postaviti apsurdne tvrdnje zato što su previsoko postavili mjerilo epistemologijske sigurnosti koje su morali ublažavati. Zašto bi se ono moralo tako strogo postavljati kod teologijskih propozicija, retorički pita autor.

8. Filozofska kritika reinkarnacije, OŽ [1/1998], str. 3-12 (izvorno izlaganje na znanstvenom skupu)

Članak iznosi filozofijsko razmišljanje i prosuđivanje nauka o reinkarnaciji. Pokazavši najprije smisao i razloge koji se iznose u prilog stajališta reinkarnacije, autor zatim iznosi argumente koji govore u prilog odbacivanja naučavanja o reinkarnaciji kao maksime u čovjekovu životu i djelovanju. Glavni razlog svojeg opovrgavanja reinkarnaciji autor vidi u potrebi obrane čovjekova identiteta i osobnosti kao temelja moralnoga doživljavanja, a to je nespojiv sa stajalištem reinkarnacije.

9. Antun Bauer - filozof i nadbiskup OŽ [2/1999] str. 149-158 (izlaganje na znanstvenom skupu)

U ovom je članku autor predstavio Antuna Bauera najprije kao filozofa, koji je svršetkom 19. stoljeća izdao prva sustavna filozofijska djela na hrvatskom jeziku i to Naravno bogoslovlje (Zagreb 1892.) i Opću metafizika ili ontologiju (Zagreb, 1894.), te njegov zapaženi rad u JAZU Wundtov metafizički sustav, ali i cjelovito svu njegovu ličnost. Uz glavne podatke iz njegova života nalazimo tu i važnije Bauerove crte kao filozofa, kao znanstvenika-polemičara, kao dušobrižnika i nadbiskupa, te, napokon kao dobrotvora znanosti, društva i Crkve.

10. Je li Ludwig Wittgenstein bio religiozan?, OŽ [4,2001], str. 503-511 (pregledni članak)

Prigodom 50. obljetnice smrti Ludwiga Wittgesteina, autor je prikazao jednu stranu te osebujne osobnosti koja redovito u prikazu njegove filozofije ostaje po strani, a to je njegova moguća religioznost. Slijedeći događaje Wittgensteinova života, on donosi zanimljive Wittgesteinove iskaze koji se tiču religije i vjere u Boga, a često i njegove osobne "borbe s Bogom" a pozivajući se na izvješća ljudi koji su s Wittgensteinom dijelili istu sudbinu ili bili njegovi prijatelji. Iz tih priloga može se dobiti dosta jasna slika da Wittgensteinu religioznost nije bilo nešto tuđe.  

11. Kršćanska filozofija u katoličkom mišljenju 19. i 20. st. (I), OŽ 1993. str.325-246 (22 str.).

12. Kršćanska filozofija u katoličkom mišljenju 19. i 20. st. (II) - prvi dio, OŽ 1994. str.167-191, (25 str).

13. Kršćanska filozofija u katoličkoj misli 19. i 20. st. (II) - drugi dio, OŽ 1995. str. 501-524 (24 str.). Pregledni članci.

U nizu od tri članka autor donosi pregled «kršćanske filozofije u katoličkom mišljenju 19. i 20. stoljeća». Osnovicu tih članaka čine tri sveska njemačkog djela pod istim naslovom (Christliche Philosophie im katholischen Denken des 19. und 20. Jahrhunderts). U tim je člancima hrvatsku čitalačku publiku akribijski i vjerno obavijestio o najvažnijim kršćanskim filozofima i teolozima 19. i 20. stoljeća, koji su na području hrvatskoga jezika uglavnom nepoznati, a ipak imaju važnu ulogu unutar kršćanskog, osobito katoličkog filozofijskog mišljenja u današnjoj Europi. Premda je to pregled već napisanoga djela, autor je pokazao svoje umijeće u odabiru i vjernom prikazivanju istaknutih misli toga vremena koje još uvijek utječu na razmišljanja današnjega doba.

Očigledno je da bi bodovanje pristupnikovih djela pokazalo da on višestruko premašuje zahtjevani minimum za izbor u najviše znanstveno zvanje (mnogo više od 54 bodova, više od dvije knjige, više od 7 radova u međunarodnim ili s međunarodnima izjednačenim publikacijama, više od 12 radova ukupno, itd.). Bodovanje bi u ovom slučaju bilo posve suvišno. Stoga ne preostaje drugo doli konstatacija da dr. sc. Ivan Macan ispunjava uvjete za izbor u zvanje znanstvenog savjetnika.
Nastavna djelatnost
Školske god. 1964/65. dr. Macan je predavao latinski jezik na Biskupijskoj srednjoj školi u Dubrovniku. Od akad. godine 1971/72. do danas predaje na Filozofskom studiju /danas Fakultetu/ Družbe Isusove u Zagrebu. Glavno zanimanje: logika i epistemologija (filozofija spoznaje), analitička filozofija, povijest racionalizma i empirizma te opća i socijalna etika. Posljednjih 15 godina predavao je i metodiku nastave filozofije.

Kao redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu predaje: Tradicionalnu logiku, Filozofiju spoznaje (epistemologiju), Povijest filozofije (racionalizam i empirizam), Socijalnu etiku i Metodiku nastave filozofije.

Dosad je kao mentor vodio dva doktorska rada iz filozofije na Filozofskom fakultetu D.I. kao i nekoliko magistarskih radova.

Bio je član matičnog povjerenstva za područje humanističkih znanosti – polje filozofije i teologije.

Stručna djelatnost
Pristupnik je bio dekan FFDI u dva mandata po tri godine (od 1989. do 1995,). Od 1995. do 1999. bio je prodekan istog fakulteta. Godine 1999. vrhovni poglavar (general) Družbe Isusove imenovao ga je zamjenikom velikog kancelara Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu.Bio je član matičnog povjerenstva za područje humanističkih znanosti – polje filozofije i teologije. Cjelovit prikaz plodne stručne djelatnosti dr. Macana nije nužan.
Zaključak
Očigledno je da je dr. Macan, kako količinom znanastvenih radova, tako i svojom nastavnom djelatnošću, u potpunosti udovoljio kriterijima za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika, kao i kriterijima za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u području, polju i grani za koje se natjecao (što se može obrazložiti uvidom u niz njegovih aktivnosti: od mentorstva, sudjelovanja na međunarodnim znanstvenim skupovima i objavljivanja publikacija namijenjenih studentima, pa do obavljanja odgovornih dužnosti u znanstvenom i stručnom pogonu). Stoga predlažemo da se dr. sc. Ivan Macan, premda na pragu mirovine, izabere u najviše znanstveno (Matični odbor za filozofiju i teologiju može potvrditi da on ima uvjete za izbor u zvanje znanstvenog savjetnika) kao i u najviše znanstveno-nastavno zvanje (Fakultetskom vijeću kao i Područnom vijeću predlažemo da prihvati naše mišljenje prema kojemu se dr. Macan može izabrati u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora Sveučilišta u Zagrebu).
U Zagrebu, 22. veljače 2007.

Stručno povjerenstvo:

Dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

Dr. sc. Žarko Puhovski , red. prof.

Dr. sc. Nenad Miščević, red. prof.

Filozofskog fakulteta Univerze u Mariboru

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA FILOZOFIJU
FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU
Na sjednici Vijeća održanoj 31. listopada odlučeno je da se promijeni povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje od docenta do redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje filozofije, grana ontologija, na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, te kao članovi novog povjerenstva podnosimo sljedeći
IZVJEŠTAJ
Na natječaj objavljen 28. prosinca 2005. u Narodnim novinama prijavili su se:

Dr. sc. Ivan Šestak,

Dr. sc. Nikola Stanković,

Dr. sc. Kazimir Drilo.

Dr. sc. Ivan Šestak

Životopis

Rođen je 21. svibnja 1960. godine u Varaždinu. Po završetku osnovnoga obrazovanja (1975) upisao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu na kojoj je godine 1979. položio ispit zrelosti. Ispit zrelosti položio je istodobno i u Obrazovnom centru za jezike u Zagrebu. Na Filozofskom studiju Družbe Isusove na Jordanovcu u Zagrebu, već tada afiliranom Papinskom Sveučilištu Gregorijana u Rimu, postigao stupanj bakalaureata iz filozofije (1982), a daljnji dvogodišnji studij na Gregorijani završava licencijatom iz filozofije (1986).

Potom je školske godine 1986/87. predavao u sjemenišnoj gimnaziji «Josip Ruđer Bošković» u Dubrovniku logiku, engleski i njemački jezik. U tom je zavodu istodobno radio i kao odgojitelj. Četverogodišnji studij teologije završava 1991. na Teološkom studiju afiliranom Papinskom Sveučilištu Gregorijana na Jordanovcu u Zagrebu.

U razdoblju od 1991. do 1993. predavao je vjeronauk u sve četiri gimnazije u Križanićevoj u Zagrebu. Već kao student teologije predavao je Uvod u filozofiju te vodio seminare na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove (FFDI) u Zagrebu. Jedan semestar predavao i Teoriju spoznaje na Odjelu za kršćanski nazor Filozofsko-teološkoga instituta Družbe Isusove u Zagrebu. Diplomu doktora filozofije stekao je na Institutu za kršćansku filozofiju Teološkoga fakulteta Sveučilišta u Innsbrucku (Austrija) gdje je studirao od 1993. do 1996. godine. Naslov doktorske disertacije (izrađene pod vodstvom E. Coretha) glasi: Der endliche Geist in seiner Unsicherheit. Anthoropologische Dialektik und ihre Überwindung im Denken von Peter Wust (Konačni duh u svojoj nesigurnosti. Antropologijska dijalektika i njezino prevladavanje u mišljenju Petera Wusta).

Vrativši se u Zagreb, na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove predaje: Uvod u filozofiju, Filozofsku antropologiju, Povijest filozofije srednjega vijeka, Povijest suvremene filozofije, te vodi seminare koji obrađuju antropologijske teme, uglavnom iz klasične filozofije. Docentom je imenovan 2001. godine prema međunarodnim pravilima koja vrijede za crkvena visoka učilišta. Službu prodekana FFDI vrši od 2004. godine. Služi se talijanskim, njemačkim, engleskim i latinskim jezikom. Surađuje u Hrvatskoj enciklopediji, domaćim i stranim časopisima, bavi se i prevodilačkom djelatnošću te organizira međunarodne znanstvene skupove i na njima sudjeluje (vidi o tome bibliografiju). Član je europske udruge isusovačkih filozofa (JESFIL). Od 1998. obavlja dužnost glavnog urednika časopisa za filozofiju i religijske znanosti Obnovljeni život.
Znanstvena djelatnost

Pristupnik je uredio jednu knjigu:

• Religijske teme u književnosti, Zbornik radova međunarodnog simpozija održanog na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu 9. prosinca 2000, Religijski niz; Knjiga 1, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 2001, 340 str. Religija je ključni čimbenik oblikovanja osobne i kolektivne svijesti, neiscrpan izvor mogućnosti umjetničkih a nadasve književnih ostvarenja i humanih vrednota. U zborniku su zastupljeni vrsni domaći i neki strani autori koji su pokušali pronaći i interpretirati religiozni sadržaj u nekih književnika.
Objavio je i veći broj znanstvenih i stručnih članaka.

• Katekumeni - nada Crkve, Obnovljeni život 5 (1993) 515-518. [stručni rad] Riječ o mladim ljudima koji se kao odrasli odlučuju postati kršćanima primajući sakramente kršćanske inicijacije. Autor daje i filozofijsko-egzistencijalnu kritiku vremena u kojem se mladi odlučuju na taj korak.

Bodovanje: 1,5 x 0,4 a. a. x 0,5 (stručni rad) x 1 (a2) = 0,3 boda

• Croatia. A country in transition, The Month and Catholic Review, November 1999, Vol. CCLX, No. 1583, 441-445. [stručni rad]. Riječ je o prikazu stanja u tranzicijskoj Hrvatskoj. Rad nije filozofijski relevantan, ne može se bodovati.

• Prinos kršćanstva filozofskoj misli o čovjeku, Obnovljeni život 4 (2000) 433-454. [izvorni znanstveni rad]. Kršćanstvo je u svojih dvije tisuće godina postojanja naprosto odredilo europskog čovjeka na svim područjima njegova stvaralaštva. Ono je svojom snažnom porukom dalo odlučujuće poticaje i za stvaranje spekulativnog kršćanskog svjetonazora. Mnoge sastavnice ovog svjetonazora odredili su i filozofsku antropologiju kao sustavan filozofski pogled na čovjeka te postale nezaobilaznim čimbenicima u samorazumijevanju europskog čovjeka. U ovom će prilogu biti, prije svega, riječi o nastanku i sudbini čovjeka, o osobi i njezinom dostojanstvu te o shvaćanje slobode, koje, posebice, današnjem čovjeku može unijeti svjetlo u vlastito samorazumijevanje.

Bodovanje: 1,5 x 2 a.a. x 1 x 1 = 3 boda

• Personalizam i osoba kod E. Mouniera. Uz 50. godišnjicu smrti (1905.-1950.), Crkva u svijetu 4 (2000) 373-392. [pregledni rad]. Emmanuel Mounier je u svom relativno kratkom radnom vijeku bio jedan od najznačajnijih mislilaca francuskoga i europskog katoličkog svijeta. U sklopu prikaza njegova životnog puta autor ističe značenje časopisa Esprit koji se ima smatrati Mounierovim životnim djelom. Iznijevši razloge nastanka personalizma kao filozofskog pokreta unutar povijesti suvremene filozofije, pisac donosi Monierove temeljne postavke o osobi, ističući njezinu inkarniranost, komunikaciju, intimni život, dinamičnost, osobni životni poziv i slobodu.

Bodovanje: 1,5 x 2 a. a. x 0,5 x 1,5 (a1) = 2,25 boda

• Coreth, Emerich, Hrvatska enciklopedija, sv. II, Zagreb, 2000. [enciklopedijska natuknica]

Bodovanje: 1,5 x 0,1 a. a. x 0,5 (stručni rad) x 1 = 0,08 bodova

• Blondel, Maurice, Hrvatska enciklopedija, sv. II, Zagreb, 2000. [enciklopedijska natuknica].

Bodovanje: 1,5 x a. a. x 0,5 (stručni rad) x 1 = 0,08 bodova

• Filozofija i književnost, u: Šestak, Ivan (ur.), Religijske teme u književnosti, Zbornik radova međunarodnog simpozija održanog na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu 9. prosinca 2000, Religijski niz, knj. 1, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 2001, 11-32. [predavanje na znanstvenom skupu, izvorni znanstveni rad]. U prvom dijelu rada ukazuje se na odnos između filozofije i književnosti. U tu se svrhu nastoji najprije odrediti sadržaj ovih termina. U drugom dijelu riječ je o književnim oblicima koje obično susrećemo u povijesti filozofije. U posljednjem se dijelu govori o opusu nekih filozofa koji su se istakli i kao književnici (J.-P. Sartre, A. Camus, G. Marcel).

Bodovanje: 1,5 x 2 a. a. x 1 x 1,5 (a1) = 4,5 boda

• Kršćanski filozofi iz vremena “srpa i čekića” u časopisu Obnovljeni život (1971.-1990.), Obnovljeni život 3 (2002) 317-337. [predavanje na znanstvenom skupu, stručni rad]. Obnovljeni život je isusovački časopis za religioznu kulturu koji, uz druge, objavljuje također i filozofsku tematiku. Ovim člankom povijesno-tematske naravi - analizom dvadesetak godišta spomenutoga časopisa (1971.-1990.) - autor želi pokazati da su pod ovim našim podnebljem i u vrijeme službenog marksističkog svjetonazora postojali filozofi kršćanske orijentacije te da su dali značajan poticaj i prilog filozofiji kao univerzalnoj čovjekovoj težnji za mudrošću. Oni su gotovo nepoznati u leksičkoj i enciklopedijskoj filozofskoj literaturi izvan Hrvatske. Oni su široj javnosti vjerojatno poznatiji nekim svojim drugim djelima, odnosno javnim nastupima, ali su također rado objavljivali i u Obnovljenom životu. To su ponajprije Ivan Kozelj, Rudolf Brajičić, Mijo Škvorc, Miljenko Belić, Josip Weissgerber, Josip Ćurić, Tomo Vereš i drugi.

Bodovanje: 1,5 x 2,4 a. a. x 0,5 x 1 = 1,8 bod

• Shvaćanje čovjeka u povijesti filozofije (I. dio), Obnovljeni život 3 (2003) 283-303. [izvorni znanstveni rad]. Pokušaj definicije čovjeka, odnosno nastojanje da se odgonetne njegova narav, poseban karakter njegova bitka, u pravilu je veoma složen. Čovjek je naime po sebi u mnogočemu problematično biće. Jezgru njegove kompleksnosti, pa i za mnoge kontradiktornosti sačinjava ponajprije njegova duhovno-tjelesna sastavljenost, koja je njegova vlastitost. Svaki suvremeni sustavni pristup utemeljivanju filozofijske nauke o čovjeku odnosno filozofijske antropologije uzet će svakako u obzir, za razliku od klasičnih skolastičkih udžbenika ove discipline, i mišljenja o čovjeku u cjelini, kakva su nam u nasljeđe ostavila pojedina povijesno-filozofijska razdoblja odnosno njihovi predstavnici. Povijest naime uvelike može pridonijeti samorazumijevanju čovjeka. Ovaj će se pokušaj temeljiti na relevantnim antropologijskim izvornim tekstovima mislilaca te na interpretacijama vrsnih poznavatelja ovih autora, kao i čitave povijesti filozofije, od klasične grčke pa do filozofije renesanse.

Bodovanje: 1,5 x 2 a. a. x 1 x 1 = 3 boda

• Ususret parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, Obnovljeni život 3 (2003) 403-404. [ostalo]. Prilog govori o predstojećim izborima za Sabor Republike Hrvatske. Imajući pred očima konkretnu političku i socijalnu situaciju zemlje, autor daje moralna načela za glasovanje. Rad se ne može kategorizirati.

• Shvaćanje čovjeka u povijesti filozofije (II. dio), Obnovljeni život 1 (2005) 3-29. [izvorni znanstveni rad]. Iznosi se na vidjelo filozofsku sliku čovjeka od racionalizma pa do naših dana. Taj se pokušaj – imajući poglavito u vidu jasnoću – temelji kako na relevantnim antropologijskim izvornim tekstovima mislilaca odnosnih razdoblja tako i na interpretacijama vrsnih poznavatelja ovih autora, kao i čitave povijesti filozofije.

Bodovanje: 1,5 x 2 a. a. x 1 x 1 = 3 boda

• Prigodom biskupskog ređenja Valentina Pozaića SJ. Biobibliografski zapis, Obnovljeni život 1 (2005) 105-116. [bibliografija, ostalo]. Prilog je napisan prigodom biskupskog ređenja isusovca Valentina Pozaića. Autor najprije daje kraći biografijski prikaz novoga zagrebačkog pomoćnog biskupa a potom i cjelokupnu njegovu znanstvenu bibliografiju. Mogao bi se vrednovati kao pregledni rad.

Bodovanje: 1,5 x 1,2 a. a. x 0,75 x 1 = 1,35 bodova

• Uz sedamdesetu obljetnicu života o. Vladimira Horvata D.I. (1935-2005) Bio-bibliografski zapis, Obnovljeni život 4 (2005) 503-513. [bibliografija, ostalo]. Autor daje prikaz života i rada isusovca Vladimira Horvata, umirovljenog profesora Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu, a prigodom njegova sedamdesetog rođendana. Drugi dio članka donosi svu Horvatovu bibliografiju zaključno s 2005. godinom. Može se bodovati kao stručni rad.

Bodovanje: 1,5 x 1 a. a. x 0,5 x 1 = 0,75 bodova

• Filozofsko utemeljenje religioznog života, u: Ivan Antunović (uredio), Religije i život, Zbornik radova međunarodnog simpozija održanog na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu 17. 12. 2005, Religijski niz, knj. 9, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 2006, 287-302. [predavanje na znanstvenom skupu, izvorni znanstveni rad]. Članak želi rehabilitirati filozofijski govor o Bogu i religioznosti ukazujući na činjenicu da je čovjek po svojoj naravi "ens religiosum". U prilogu je nadalje riječ o sadržaju religijskog fenomena, a u završnom dijelu autor nastoji upozoriti na golemu važnost uvida nekih filozofa o Bogu za religiozni život.

Bodovanje: 1,5 x 1,4 a. a. x 1 x 1,5 (a1) = 3,15 bodova

• Das religiöse Leben philosophisch begründet, Disputatio philosophica. International Journal on Philosophy and Religion (8) 1 (2006) 57- 71. [izvorni znanstveni rad]. Autor razmatra religioznost kao specifično ljudski fenomen. Šutnja o religioznosti ne znači ništa drugo doli svođenje čovjeka na nešto što on nije. Filozofiju se s pravom okrivljuje da više ne govori o religioznosti ni o Bogu. Ona bi se stoga trebala pozabaviti Bogom, ukoliko istražuje konačan smisao svijeta i ljudskog života, kako bi se izbjegle nekrofilične posljedice te šutnje, vidljive u rastućem propadanju kulture i morala. Ovaj bi prilog htio imati biofiličan značaj, uključno i u odnosu na religiozni život, za koji filozofijski uvidi imaju životno važno značenje.

Bodovanje: 1,5 x 1 x 1 x 1 = 1,5 bodova

• Stjepan Tomislav Poglajen kao urednik časopisa Život. Idejna prosudba uredničke službe, Obnovljeni život 1 (2007) 41-71. [izvorni znanstveni rad]. Stjepan Tomislav Poglajen (1906-1990) bio je urednik isusovačkoga časopisa Život od 1937. do 1941. godine. U to je vrijeme časopis bio uistinu «životan», a što se zaista može pripisati isključivo silnoj energiji, lucidnosti i snažnoj duhovnoj viziji njegova urednika. Autor u jednom dijelu članka svraća pozornost na Poglajenove priloge duhovne naravi koji odaju čovjeka snažne osobnosti. Osobita je pak pozornost poklonjena analizi urednikovih antitotalitarnih napisa koji su bili upereni protiv komunizma i nacionalsocijalizma. On ih svodi na zajednički nazivnik – ateizam i antiteizam. Preostali dio članka pokušava iznijeti na vidjelo politiku uređivanja časopisa, koji je iz pera uglednih pisaca, među kojima je bilo jako puno laika, objavljivao zapažene priloge iz filozofije, povijesti, sociologije, pedagogije, kulture i drugih područja, a u svrhu da se čitateljima ponudi siguran katolički orijentir.

Bodovanje: 1,5 x 3 a. a. x 1 x 1 = 4,5 bodova
Proizlazi da je pristupnik stekao 24,26 bodova, što zajedno s činjenicom da ima doktorat znanosti i da je objavio dva rada u publikacijama međunarodnog ranga te još neke radove, govori u prilog ocjene da je dr Šestak stekao uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika. Iz njegove je bibliografije vidljivo da je sudjelovao na više znanstvenih skupova, od kojih je najmanje jedan bio međunarodnog ranga.