Uvod u islam



Yüklə 3,08 Mb.
səhifə14/19
tarix01.11.2017
ölçüsü3,08 Mb.
#26170
1   ...   11   12   13   14   15   16   17   18   19

Suočavanje s Božjom Silom

Slijedit će progonstvo

Podređuje se Bogu • Pokajanje

•Na odluku se gleda kao na izdaju

Vidi kao nešto privlačno, ali prepoznaje probleme...



Vjera u Krista kao Spasitelja

Vjera u Krista kao Gospodina



Prisutnost kršćana

Negativne konotacije

• Krađu vidi kao grijeh

Pozitivne konotacije

Uvjeren da prihvati

• Laganje vidi kao grijeh

Muslimanski svjetonazor

• Kuran »Sunna



• Narodna vjerovanja i običaji

•Varanje vidi kao grijeh

Ponekad ima smisla

•Uvjerenja pročišćavanje na drugim područjima

Proklamirano evanđelje

Nastavlja rasti u svom kršćanskom životu



Duhovni koncept

NOMINALNI KRŠĆANIN MUSLIMAN

On vidi logiku u Kristovoj žrtvi. On vjeruje u transempirijski

On misli s obzirom da postoji život. Bog je sve unaprijed

vječnost, i budući da mu Krist nudi isplanirao. Zašto bi sada brinuo o

vječni život s Bogom, bolje je stvarima? Vjeruje u božansko

prihvatiti Kristovu ponudu. Ipak, otkrivenje tako da spremno može

teže ga je podučiti dubljim prihvatiti koncepte kao što su

duhovnim konceptima (kao što je vizije, snovi od Boga, krštenje u

krštenje Duhom Svetim) i uvjeriti Duhu Svetom i druge aspekte

ga u njihovu stvarnost. duhovnog krajjevstva.

2 Kad bi imali grupu muslimanskih obraćenika, biste li odmah mogli započeti s biblijskim poučavanjem o krštenju u Duhu Svetom i duhovnim darovima? Zašto da ili zašto ne?

Intelektualna dimenzija

NOMINALNI KRŠĆANIN MUSLIMAN

Kako se približava prihvaćanju Dok sluša poruku evanđelja,
Gospoda, on se osjeća kao da dolazi dobiva više pitanja nego rješenja.
pameti. Donosi razumnu odluku Želi sofisticirani argument za
vjerovanjem u snagu križa Isusa objašnjenje kako je Bog predao
Krista koja spašava od zbrke i Isusa, koji je bio nevin, u ruke
gluposti života. U Kristu otkriva zločinaca da ga razapnu. Isto tako
novi značenje, svrhu i smjer želi razumjeti što krSćani misle
življenja. kada kažu da su u Bogu tri osobe!!!

Kakva je to vrsta računice? Isto tako, želi znati kako kršćani mogu reći da je Isus Sin Božji, a u isto vrijeme negirati da je Bog oženio ženu i začeo Krista. (Već smo prije naveli da je seksualni odnos Boga sa ženom muslimanima potpuna sramota kao što je i kršćanima potpuno nezamislivo.)



228 Uvod u islam

Zaključak je da je nominalni kršćanin intelektualno bliži ideji prihvaćanja Krista. Njemu nije teško vjerovati da je Isus Bog koji je postao čovjek i umro da bi iskupio grjeSnog čovjeka. Nasuprot njemu, musliman mora prevladati ogromne intelektualne prepreke kako bi prihvatio neki od ovih koncepata.

3 Muslimanima je kršćanstvo intelektualno neudobno jer ono:


  1. sadržava doktrine koje se čine nelogičnim

  2. zahtjeva vjerovanje u natprirodno

  3. pretpostavlja da raj i pakao stvarno postoje

  4. kaže da je božansko otkrivenje temeti njegovog autoriteta

Cilj 4. Objasni zašto će se musliman suočiti s dubokim društvenim posljedicama ukoliko odluči postati kršćanin

Socijalne implikacije



POLITIČKI AUTORITET

RELIGIJSKI AUTORITET Obitel
Islam je društvo okrenuto sigurnosti. Kako biste prodrli u njega, morate nešto i učiniti.

U sigurnosti okrenutom društvu pojedinac nije jako bitan. Važna je skupina. Pojedinac je samo u kontekstu skupine.

NOMINALNI KRŠĆANIN MUSLIMAN

On je vjerojatno individual!- Član je skupine i skupina ima

stički nastrojen. To znači da ako to vrlo snažan utjecaj na svoje čla-želi, on neće prezati da poduzme nove. On ne može tako lako sam neke korake i donese osobne donositi vlastite odluke o prihva-odluke. S obzirom na reakciju nje- ćanju Krista. On je uvjeren da ako gove obitelji, javljaju se tri moguć- on mora odlučiti da postane nosti: prvo, ako je njegova obitelj kršćanin, njegova će se obitelj vrlo kršćanska, oni će biti oduševljeni oštro protiviti. Ovisno koliko je da je on prihvatio Krista i imati će njegova obitelj fundamentalna, on duboki osjećaj jedinstva. Oni će će se sigurno suočiti s opasno-biti zahvalni onome tko gaje doveo stima. Njegovi roditelji bi mogli ili mu pomogao da odlučiti slijediti odlučiti da ga izopće ili razbaštine. Isusa. Drugo, ako je obitelj samo Članovi njegove obitelji bi čak nominalno kršćanska, oni će obič- mogli odlučiti i da ga ubiju. no biti neutralni. Oni će osjećati da što god on odluči njih se ne tiče. Treće, ako je obitelj sklona ne-evandeoskom obliku kršćanstva tada će vjerojatno vršiti pritisak na njega da promijeni svoj stav ili ga čak progoniti. Međutim, njihova reakcija ne odgovara ozbiljnosti kojom bi muslimanska obitelj vršila pritisak i progonila svog člana.

Kao stoje gore prikazano, musliman koji odluči živjeti za Krista bira niz akcija koje će ga vrlo skupo stajati. Njegova odluka traži puno veći danak od one koju donese nominalni kršćanin.

4 Zašto musliman osjeća tako duboke društvene posljedice ako odluči postati kršćanin?

Odluka o prihvaćanju Krista se može ilustrirati u slučaju nominalnog kršćanina kao prva prečka na ljestvama; u slučaju muslimana može se prikazati kao središnja točka kruga - obraćenje uključuje sve u životu osobe. Rast je za nominalnog kršćanina koji je prihvatio Krista kao penjanje po ljestvama, korak po korak. Rast za obraćenog muslimana znači širenje kršćanskih koncepata preko velikog broja površina u isto vrijeme. U prosjeku je to "širenje" sporije od penjanja ljestvama. Stoga, u slučaju nominalnog kršćanina, obraćenje je prvi korak. U slučaju muslimana, obraćenje uključuje sve u njegovom životu.

5 Koristeći sljedeće kategorije, ukratko objasnite prirodu obraćenja i

zašto je ono tako ozbiljna stvar za osobu koja živi u muslimanskoj

zajednici. Odgovore pišite u bilježnicu.

a Psihološki

b Duhovno

c Intelektualno

d Društveno

KAKO POSTUPATI SA ZAPREKAMA OBRAĆENJU

U propovijedanju muslimanima postoje dvije glavne teškoće: one s kojima se svaki musliman suočava kada želi prihvatiti Krista i one s kojima se suočava svaki propovjednik evanđelja koji želi muslimane dovesti Kristu.

Prepreke za muslimane

Muslimani su spriječeni napustiti islam zbog teoloških vjerovanja, kulturalnih modela i društveno- ekonomskih čimbenika.



Prvo, muslimani su spriječeni napustiti islam zbog svojih teoloških uvjerenja. Kada započnete propovijedati evanđelje muslimanu, što da on učini s gotovo 14 stoljeća dugim vjerovanjem u Muhameda i Kuran? Opiranje muslimana evanđelju ima svoje podrijetlo u Kuranu. Same po sebi, te tvrdnje nisu ekstremno uperene protiv kršćanstva, ali su

muslimanski pisci i vođe razvili teologiju punu animoziteta koja se ipak temelji na tim kuranskim učenjima. To je način zaštite islama od kršćanstva. Uz ove probleme javljaju se i oni koji su izazvani "uvredom" križa i drugih kontradikcija koje muslimani vide u kršćanskoj teologiji. Mi smo već detaljno govorili o svim tim područjima.



Drugo, muslimani su spriječeni napustiti islam zbog stege društva u. kojemu žive. Vidjeli smo da je islam religija zajednice koja je ponosna na svoju solidarnosti kao zajednicu vjernih. Svatko tko je izvan zajednice je dio "Kuće rata". Individualni muslimani su grupno orijentirani. Utjecaj skupine i stega muslimanske zajednice na pojedinačne članove su ogromne prepreke koje ih sprječavaju da slijede Krista.

Na primjer, oni drže da obraćenje donosi obeščašćivanje cijele obraćenikove obitelji. Oni reagiraju ogromnim pritiskom na njega. Razbaštinjuju ga. Njegov život je ugrožen. Ponekad su članovi obitelji u potpunosti sproveli svoju dužnost i ubili obraćenika. Čak ga i prijatelji odbacuju. Sramotno je biti prijatelj s muslimanom koji se obratio na kršćanstvo.

Osim pritisaka obitelji i prijatelja, ozbiljne prijetnje dolaze i od muslimanskih religijskih voda i vladinih dužnosnika. Sve se to događa zbog zatvorene prirode muslimanskog društva i zakona otpadništva.

Islam i svi oni koji ga brane ne mogu dozvoliti i ne namjeravaju dozvoliti da se skrutinira ono u što oni vjeruju. To znači da sloboda misli ne postoji u muslimanskom društvu. Stoljećima je svaka kritika islama odbacivana kao da dolazi od jednog ili dva izvora. To je ili hereza iznutra ili zloban napad izvana. Stotinu godina nakon smrti Muhameda, npr. netko se usudio reći da je Kuran napravljen, a ne vječan. Što mu se dogodilo? Ubili su ga! Osim ove zatvorene prirode muslimanskog društva, islamski zakon otpadništva također predstavlja veliku prepreku obraćenju. (Ako se sjećate, zakon o otpadništvu razmatrali smo u trećoj lekciji pod nazivom "Tajne koje se kriju iza širenja islama")



Treće, jaki duštveno-ekonomski čimbenici sprječavaju muslimana da napusti islam. Muslimanski šeici, imami, propovjednici i kuranski učitelji i čitatelji, svi oni vide kršćanstvo kao prijetnju njihovoj socijalnoj i ekonomskoj dobrobiti. Kao vođe, imaju utjecajnu poziciju u zajednici. Musliman koji postane kršćanin, više im ne daje svoj dio financijske potpore ili privrženost. U skladu s tim oni se opiru i bore protiv kršćanstva kako bi muslimanu otežali napuštanje islama.

6 Ukratko objasnite što bi musliman trebao učiniti kako bi prevladao
svaku od sljedećih prepreka obraćenju.

a Muslimani vjeruju u islam već 14 stoljeća

b Islamsko društvo je zatvoreno za slobodno mišljenje

c Muslimanski religijski vođe imaju poziciju utjecaja i moći

Zapreke Ka kršćane

Kada svjedoče muslimanima, kršćani nailaze na ogromne prepreke koje ih sprečavaju u njihovim naporima da dovedu muslimane u kraljevstvo Božje. Postoje tri osnovna tipa problema:



Prvo, kršćani u društvima u kojima dominiraju muslimani moraju prevladati negativne stavove koji se javljaju jer su oni u manjini. Ako se sjećate, o njima smo govorili u sedmoj lekciji u poglavlju "Kršćanske manjine u muslimanskim zajednicama."

7 Kada su kršćani u manjini u muslimanskoj zajednici, oni moraju obratiti


pažnju na stavove

Drago, kršćani se moraju suočiti s muslimanskim stavovima izazvanim tragičnim događajima iz prošlosti. Križarski ratovi i kolonijalizam su oblikovali povijesnu sliku koju muslimani imaju o kršćanstvu. Kojih se aspekata najviše sjećaju?

Križarski su ratovi ostavili neizbrisiv trag u svyesti muslimana. Kako je islam napredovao, muslimanske vojske su osvajale područja koja su prtfe bila kršćanska. Ljudima su nametale islam i transformirale njihove crkve u džamije. Mnoge džamije u Bagdadu, Damasku, Izmiru, Istanbulu, Kairu i drugim mjestima su nekada bile kršćanske crkve. Kršćanski je zapad reagirao nasilno. Organizirali su križarske ratove kaoprotu-džihad protiv muslimana. "Pobjede" koje su izvojevali ostavile su neizlječive rane, dugotrajne povrede i gorak osjećaj u mislima i srcima muslimana. Od tada do danas te rane stvaraju njihovu sliku kršćanstva. Rezultat svega toga je da u razgovorima s kršćanima, muslimani često spominju križarske ratove, što trebate učiniti kada do toga dođe?

Budući da sudjelujem na konferencijama o islamu i evangelizaciji muslimana, često nailazim na ljude - dobru kršćansku braću i sestre- koji izražavaju svoje mišljenje da bismo trebali nastaviti kajati se zbog zločina počinjenih u križarskim ratovima protiv muslimana. Ja se jednostavno ne slažem. Istina je da Neh 1:6-7, daje biblijsku osnovu za pokajanje grij eha i neznanje naših pradjedova. Ali nakon što priznamo te grijehe, trebamo nastaviti sa zadatkom pridobivanja muslimana Kristu. Bog nam je povjerio tu zadaću, i moramo je ispuniti. Bojim se da je stalno tuženje nekih kršćana sa zapada o nepravdi od prije nekoliko stoljeća razlog pretjeranog osjećaja krivnje. Moramo paziti da nas taj osjećaj krivnje ne dovede do zanemarivanja evangeiiziranja.

Muslimani koji su odlučni u okrivljavanju današnjih kršćana za križarske ratove iz Srednjeg vijeka, pokazuju da u njihovim životima ne postoji oprost. Zapravo, to nije neobično. Njihov stav danas je ono što stvara teškoće, a ne ono što su vojnici učinili stotinama godina prije u ime kršćanstva. Oni ne mogu zaboraviti i ne žele oprostiti. Po mom mišljenju, u njihovim stavovima postoji određena ironija. Oni se s gorčinom sjećaju zadane boli od prije mnogo godina, ali ne sjećaju se onih koje su oni zadali. Kada to kažem, nikako ne pokušavam braniti križarske ratove ili križare. Ono što želim reći je da si ne smijemo dozvoliti, ili muslimanima koje želimo pridobiti, da ostanemo uglibljeni u prošlosti.

8 Mislite li da pretjerani osjećaj krivnje glede križarskih ratova može biti prepreka svjedočenju. Ako da, kako? Napišite vaš odgovor u bilježnicu.

Kolonijalno doba je ostavilo drugi niz problema. Budući da ne možemo detajjno istražiti njegovu povijest, spomenuti ćemo primjere uzete iz Sjeverne Afrike i Filipina kako bismo ukazali na teškoće koje je ono izazvalo.

Kroz godine francuske okupacije u Sjevernoj Africi, francuski su službenici pokazali potpunu nezainteresiranost za propovijedanje evanđelja muslimanima. Ponekad su čak pokazivali neprijateljstvo prema onima koji su pokušavali preobratiti muslimane. Za tu svoju politiku su imali dva razloga. Prvo, bojali su se da će oživljeno kršćanstvo dovesti do nezadovoljstva medu nacijama. Drugo, oni su bili predstavnici francuske vlade. Općenito, ta vlada nije bila posebice sklona propovijedanju evanđelja. Ponekad se čak činila vrlo antireligioznom.

Španjolska okupacija Filipina daje sljedeći primjer grešaka kolonijalizma. Španjolce nije zanimalo obraćanje filipinskih muslimana Kristu. Oni su samo htjeli dominirati nad njima politički. U određenim slučajevima Španjolci su pokušali obratiti neke ljude na kršćanstvo, ali opet, to su činili uglavnom kako bi osigurali njihovu lojalnost. Oni muslimani koji se bili obraćeni čak i u tim pokušajima, snosili su ogromne

posljedice. Strah da će ih snaći ista sudbina, postao je prepreka za druge Filipince koji su razmišljali postati kršćani.

9 Što bi po vašem mišljenju bio najbolji odgovor muslimanima koji postavljaju pitanje križarskih ratova i kolonijalizma? Odgovor upišite u bilježnicu.

Treće, kršćani se moraju suočiti s problemima koje su stvorili misionari koji su koristili pogrešne metode u njihovoj želji za evangeliziranjem muslimana. Mi ćemo ispitati dva osnovna tipa grešaka koje su učinjene kako bismo vam pomogli da ih izbjegnete.

1. Misionari su prezentirali kršćanstvo samo kao "visoku religiju". Stoga izgleda inferiorna u odnosu na islam koji naglašava "nisku religiju". Objasniti ću vam što time mislim.

Izrazi "visoka" i "niska" religija se odnose na različite aspekte određene religije. Prvi se odnosi na kozmička, vječna pitanja, a drugi se odnosi na praktična, svakodnevna iskustva. Način na koji komuniciramo našu poruku prikazuje naglašavamo ]i visoku ili nisku religiju. Ponekad se ista istina može ponuditi na oba načina. Pročitajte primjerice Mt 8:23-27, kada su učenici bili uplašeni zbog oluje, a Isus je naredio vjetru i moru da se smire. Kao naslov ovom čudu mogao bih reći "Isus, Gospodar prirode" ili "Isus smiruje oluju". I jedan i drugi je točan. Međutim, prvi privlači pozornost na kozmička pitanja (visoka religija) dok drugi zadire u osobno pitanje i bliži je ljudskom iskustvu (niska religija).

Na isti način, čudo u Mt 8:28-34 bi se moglo nasloviti ili "Isusov autoritet nad demonima" ili "Isus istjeruje demone iz dva čovjeka" Opet vidimo da je drugi naslov bliži ljudskom iskustvu i potrebama. U oba slučaja, istina je ista. Moja teza je da dok prezentiramo evanđelje i u jednom i u drugom obliku, izbjegavamo prezentiranje evanđelja samo kao "visoke religije",

Teškoća s kojom se suočavamo je da su neki koji su djelovali među muslimanima nenamjerno naglašavali samo kozmička i duhovna pitanja na koja odgovara kršćanstvo - ona koja se odnose na vječnost, grijeh, spasenje i pravednost. I na taj su način krivo predstavili kršćanstvo. Nasuprot tome, islam se čini više zaokupljen važnošću svakodnevnih problema. Njegova su načela više okrenuta davanju odgovora za potrebe i običaje naroda. Događajem iz mog iskustva ilustrirati ću vam što se događa kada ljudi čuju samo "visokoreligyske" odgovore kršćanstva.

Sabah, muslimanska studentica, je na poziv prUateJja počela dolaziti na naše sastanke u sjeveroafričkom glavnom gradu. Počela je čitati Novi zavjet, proučavati njegovo učenje i postavljati pitanja na biblijskim učenjima. Ali nakon nekoliko mjeseci, prestala je dolaziti na sastanke.

Kada sam razgovarao s njom, objasnila mije problem. Ona je mislila daje islam praktičniji od kršćanstva. U islamu je pronašla puno više onog što se odnosilo na svakodnevno življenje.

Naravno da se nisam složio s njom i ono stoje ona rekla nije bilo točno, ali u isto vrijeme sam shvatio što želi reći. Kada objašnjavamo kršćanstvo, često griješimo jer prezentiramo samo njegovu duhovnu i vječnu dimenziju. Onima koji su u svakodnevnoj životnoj borbi to se sve čini dalekim i bez neposredne vrijednosti. Većina misionara u muslimanskim zemljama su kršćani koji su došli iz visokog institucionaliziranog sustava kršćanstva. Oni pokušavaju ponuditi evanđelje ljudima koje više brinu problemi svakodnevnice. Rezultat je taj da muslimani vide njihovu religiju superiornom u odnosu na kršćanstvo i islam zadržava moć nad svojim pripadnicima.

Paul B. Smith ponovo upozorava na naglašavanje duhovne istine evanđelja i isključivanje područja koja se odnose na ljudski život na ovoj materijalnoj zemlji. Govoreći o naglašavanju "duhovnog" nasuprot "fizičkog" on kaže:

Ništa ne može biti dalje od prave poruke kršćanstva. Svojom prisutnošću na vjenčanju u Kani Gospodin stavlja svoj pečat odobrenja ljubavi između žene i muškarca koja vodi do fizičkog ujedinjenja u bračnoj vezi.... Isus je blagoslovio to vjenčanje ne samo svojom prisutnošću već i svojim doprinosom vina koje je očigledno bilo dodatni užitak svakome...

Kada Biblija govori o božanstvu Isusa, ona nam kaže da je kršćanstvo stvar budućnosti. Kada naglašava Isusovu ljudskost, podsjeća nas da se kršćanstvo bavi životom tu i sada. Prosječni kršćanin prolazi kroz Život dijeleći ga u dva dijela. Jedna strana života nosi naslov Svjetovan, a pod time misli na puno stvari -posao, društveni život, rekreaciju, prijateljstvo, obrazovanje, obitelj, dom, itd. S druge strane života piše riječ Sveti i pod time misli na crkvu, vjeronauk, zbor, spasenje, nebo, vječnost, njegovu dušu, itd....

Ako zaista razumijemo kršćansku vjeru, tada moramo uvidjeti da ona obuhvaća sva područja našeg života. Za kršćanina sav život je svet. Njegova vjera povezuje cijeli mozaik njegovog života jer je Isus Krist i Bog i čovjek, i ljudski i duhovan... (1980, 28-19).

10 Koju moguću pomoć nudi kršćanstvo osobi koja je bez posla i traži zaposlenje?

11 Pretpostavimo da želite voditi biblrjsko učenje za muslimane koji žele znati o kršćanstvu. Koje biste teme izabrali kako biste izbjegli grešku da kršćanstvo prikažete samo kao "visoku religiju"?



  1. Odnos Salomonovog hrama i Novog Jeruzalema

  2. Koncept grijeha u Reformaciji iz 16. stoljeća

  3. Kristova čudotvorna moć na djelu u našoj svakodnevnici

  4. Ideja pravednosti u Starom zavjetu

2. Kršćanstvo se prikazuje uporabom neefikasnih i uvredljivih metoda. Razmotrit ću tri takve metode: a) uporaba abrazivnih sredstava evangelizacije, b) uvoz struktura stranih crkava, i c) neuspjeh da se obraćenicima dozvoli da preuzmu odgovornost

Nagrizajuća sredstva evanđelja. Neki ljudi brkaju surovost i hrabrost. Prvje nekoliko godina službovao sam u Indvji- Govorio sam pred skupinom kršćanskih vođa o nekim metodama evangelizacije kada fjudi koje se evangelizira budu povrijeđeni, a ne pomognuti - to nazivam nagrizajućim ili abrazivnim evangeliziranjem. Ohrabrio sam moje slušatelje da izraze senzitivnost u načinu na koji prikazuju poruku Božje ljubavi.

Mladom misionaru se nije sviđalo ono što sam govorio. On je izjavio pun entuzijazma; "Trebam proklamirati istinu, samo istinu, govoreći skupini muslimana na tržnici ili bilo gdje drugdje da je Isus jedini Gospodin i Spasitelj. On je Sin Božji, i ako ne vjeruju ono što Biblrja kaže, umrijeti će,"

Raymond Lull, koji je živio od 1235. do 1316. bio je jedan od najznačajnijih misionara toga doba. Imao je breme da evangelizira muslimane i bio je u Sjevernoj Africi tri puta. Tamo je raspravljao s muslimanskim vođama. Barem dva puta je bio kamenovan. Kada je treći i posljednji put išao u Afriku imao je već osamdeset godina. Kao i prije, muslimani su ga opet kamenovali, ali ovaj put nije preživio. Izvješća govore da se u svojoj raspravi Luli rugao islamu i ismijavao Muhameda.

Dakle, što je pravilan pristup? Kako možemo biti efikasni? Bismo li trebali činiti onako kako kaže mladi misionar? Bismo li naš rad među muslimanima trebali započeti insistiranjem da potpuno prihvate ideje za koje oni drže da su teško razumljive (Isus kao Sin Božji i raspeće)? Trebamo li otvoreno ismijavati Muhameda i Islam? Prije nego Sto pokušamo odgovoriti na ova pitanja, držim da trebamo preispitati Isusove metode. Njegov primjer je naš uzor. Proučavanje Novog zavjeta otkriva puno paralela između Njegove i naše situacije.

Kada je Isus pozvao svoje učenike, imali su puno za naučiti. Bili su fanatičniji i užih svjetonazora od mnogih muslimana danas. Alexandar Ballmain Bruce zapaža sljedeće:

Oni su zaista bili Božji ljudi... Ali u doba kada ih je Isus pozvao, bili su naivni, ograničeni, praznovjerni, puni židovskih predrasuda, zabluda i animoziteta. Trebali su se odučiti od onoga stoje bilo loše i naučiti što je dobro, a bili su spori i u učenju i u odučavanju. Stara vjerovanja duboko usađena u njihovoj svijesti činila su prenošenje novih religijskih ideja vrlo teškom zadaćom (1971,14).

A ipak je Isus pozvao te ljude, prihvatio ih je i radio s njima. Istina, prihvatio ih je zbog toga što su vjerovali u njega. Ali ta vjera još nije bila zrela, iako je bila iskrena. Oni su zaista bili pobožni ljudi - iskreni i odani -ali su vrlo sporo shvaćali i upijali duhovne stvari. Isus je morao naporno raditi s njima kako bi obradio njihova srca.

12 U bilježnicu, ukratko opišite način na koji su se učenici ponašali u

svakoj od zabilježenih situacija

a Mt 17:14-21

b Mt 19:13

c Mt 26:6-9

d Mk 14:48-50

e Lk 9:46-48

Usporedite koncept učenika o Isusu prije njegove smrti i uskrsnuća i islamski koncept Isusa.

Učenici Muslimani

Isus je prorok Isus je prorok

Isus je Mesija Isus je Mesija



(vojni voda) (nejasno značenje)

Odbacili su ideju o križu Odbaciti križ (iz poštovanja i časti


(iz poštovanja i časti prema Isusu i prema Isusu i nedostatka razumijevanja
nedostatku razumijevanja potrebe za potrebe za križem}
križem)

Ove sličnosti su zapanjujuće. Učenicima je trebalo tri godine Isusovog poučavanja, čudotvornih znakova njegovog autoriteta, križ, uskrsnuće i dolazak Duha Svetog prije nego su bili u stanju u potpunosti shvatiti poruku o spasenju. Neki su i onda još uvijek imali puno predrasuda koje su morali prevladati. Po mom mišljenju, nije pošteno zahtijevati od muslimana više nego što je Isus tražio od svojih učenika.

13 Imajući na umu navedena zapažanja, kako biste procyenili komentar
mladog misionara i pristup koji je imao Raymond Lull? Napišite kratki
odgovor u bilježnicu.

Uvođenje struktura stranih crkava. Tragično je prezentirati kršćanstvo bilo kome u stranoj odori. Isus nye nikada namjeravao da \rječni život u njemu bude kulturološki vezan. Poput drugih misionara, misionari među muslimanima se moraju čuvati od razmišljanja da je način na koji se nešto događa "kod kuće" jedini način. Što je s sjeveroameričkim običajem za nedjeljnom propovijedi, primjerice u 11 sati? Naravno, slažemo se da je ono što se događa na propovijedi važnije od toga kada i gdje se propovijed događa.

Ako misionari jednostavno pokušavaju replicirati organizaciju crkve u svojoj zemlji na stranom tlu, dobiti će samo zakržljao proizvod. 0 vrsti crkvi koju stvaraju, dr. Alan Tippet kaže da:

umjesto da imamo domaću crkvu, dobili smo samo stranu crkvu usred neprijateljskog poganstva.... Umjesto domaće biljke koja raste u normalnim uvjetima, crkva postaje egzotična biljka u plasteniku koja uvijek treba zaklon od hladnog naleta poganske mržnje (1967,363).

14 Pretpostavite da ste misionar u islamskoj državi u kojoj je petak


neradni dan. U vašoj bilježnici napišite koji biste dan izabrali za
propovijed i objasnite zašto: a) nedjelu,"Božji dan", b) petak, narodni
neradni dan.

Neuspjeh da dozvolimo obraćenicima da preuzmu odgovornost. Druga greška koju misionari moraju izbjegavati je tendencija da drže autoritet u svojim rukama. Moramo naučiti smo što je rizik vjere. Dok god ne damo autoritet muslimanskim obraćenicima, neće biti rasta crkve među muslimanima. Moramo im vjerovati - njihovoj sposobnosti da razumiju Ryeč Božju, njihovom etičnom ponašanju, sposobnosti da se snalaze u financijama, njihovim moralnim standardima... sve to u svijetlu Biblije i uz pomoć Duha Svetog. Vjerovanjem da muslimanski obraćenici mogu nositi odgovornost je povjerenje u Duha Svetog. Naravno, neki mogu iznevjeriti na testu vodstva, ali uspjesi su daleko brojniji.

Isusov primjer nam opet daje poduku. Samo četrdeset dana prije nego je Isus uzašao svome ocu, Petar ga se jasno odrekao i svi ostali dobro podučeni učenici su ga napustili. Ali bez ustručavanja on je izabrao te iste ljude i dao im ovlasti da izvrše najvažniji zadatak u ljudskoj povijesti.

Pavao nam daje drugi primjer. Figel i Hermogen i drugi vođe su ga napustili. Dema, Himenej i Aleksandar nisu uspjeli, a Pavao se morao nositi s njihovim neuspjesima. Ali unatoč svemu, on je nastavio

savjetovati svoje suradnike da prenose ovlast na druge (1 Tim 1:19-20; 2 Tim 1:15; 4:10; Tit 1:5).

Samodostatnost lako zarazi vođe. Ljudi pozvani od Boga da budu vođe su uvijek u opasnosti, da preuzmu više nego što mogu učiniti. Česta je greška misliti da zbog toga što ste pozvani da vodite, da ste pozvani i sve činiti sami.

15 Jitro, Mojsijev punac, je posjedovao veliku duhovni viziju od Boga o
vođenju. Pročitate Iz 18:13-26. U bilježnicu opišite kakvu je osobu Jitro
preporučio Mojsiju da izabere da mu pomogne.

Kao misionara u Sjevernoj Africi, Sveti Duh me naučio kako da povjerim muslimanskim vjernicima da nose odgovornost koju sam ja uživao radeći sam. To nije bilo lako. Uključivalo je mogućnost neuspjeha, a ja sam trebao vježbati vjeru. Ali, Božjom milošću, vidio sam neophodnost davanja autoriteta obraćenicima čak i na samom početku njihovog hoda s Kristom. Svoju sam ulogu vidio kao pridobivanje muslimana Kristu i odmah ih obučavati da postanu vođe.

Primjerice, samo sam jednom krstio vodom kako bih muslimanskim obraćenicima pokazao kako se to radi. Nekoliko krštenja je učinjeno nakon toga, ali oni su proveli obred njihovim zemljacima. Samo sam nekoliko puta vodio Gospodnju večeru kako bi im pokazao kako se to čini. Nakon toga je to postala njihova dužnost. Danas su ti učenici tamo crkvene starješine.

Muslimani naglašavaju svoju jednakost i bratstvo. Ta činjenica, kao i biblijski model u gore navedenim primjerima, čini davanje odgovornosti bitnom strategijom.

16 Pretpostavimo da je od vas zatraženo da pomognete skupini novih
muslimanskih obraćenika u službi Božjoj. Vi počinjete podučavanjem o
biblijskim načelima davanja. Što trebate učiniti u svezi skupljanja dara?


  1. Učiniti da izaberu neke među njima koji će brinuti o novcu

  2. Čekati dok skupina ne postane brojnija, a tada imenovati pomoćnika
    koji će pomoći brojati novce

  3. Priznati da je krađa ozbiljan problem u tom segmentu muslimanske
    kulture i brinuti sam o sredstvima

d) Zamoliti drugog kolegu misionara da vam pomogne skupljati i
raspolagati novcem

17 Procijenite sami sebe kroz sljedeću tablicu. S desne strane poten


cijalne prepreke upišite X u kućicu ispod NE ako mislite da ona ne bi bila
problem, MOŽDA ako mislite da bi mogla biti problem, i OZBILJNO ako

mislite da je ta prepreka ozbiljan problem.


Molite Boga da vam pomogne prevladati svaku
prepreku koja će proizići iz ove procjene.
Prijedlog: kako biste dobili i drugo mišljenje,
pročitajte prijatelju listu i zamolite ga da vas on J !

procijeni. Rezultati mogu biti iznenađujući! g 1 i

a Strah, nepovjerenje, nedostatak ljubavi | II II |

prema muslimanima

b Pretjerani osjećaj krivnje zbog križarskih | || || |

ratova i/ili kolonijalizma

c Prenaglašavale "visokoreligHskih" istina | || jj |
kršćanstva

d Uporaba abrazivnih metoda evanđelja | || |[~~|

e Traženje prilagodbe crkvenih modela "od I II II 1

kuće" i—ii—ii—i

f Neuspjeh da se obraćenicima dozvoli da I II II i

preuzmu odgovornost — —

Ova lekcija se bavila prirodom obraćenja i ulogom kršćanskih
misionara u islamskom kontekstu. Nadam ste da ste dobili novi uvid u
situaciju. U sljedeće tri lekcije na ove ćemo temelje dograditi još nekoliko
specifičnijih smjernica za misionarsku službu među muslimanima.

Zaokružite slovo ispred točnog odgovora:

1 U tradicionalnom muslimanskom društvu, pojedinac je


  1. manje važan od skupine

  2. važniji od skupine

  3. jednako važan kao i skupina

2 U pravilu većina muslimana drži da su na njihove životne okolnosti
utjecali:

  1. njihova osobna djela

  2. Božja volja

  3. zli ili dobrim duhovi
    e) članovi njihove obitelji

3 Muslimani obično izražavaju vjeru u Krista kao Gospoda

  1. kada prvi put čuju evanđelje

  2. kada uvide da bi mogli biti progonjeni ukoliko se obrate

  3. čak i ako evanđelje za njih nema nikakav smisao

  4. jer posjeduje bolnu svijest o vječnosti

U prazni prostor ispred svakog opisa upišite A ako je tipičan za nominalnog kršćanina B ako je tipičan za tradicionalnog muslimana

.... 4 Obitelj je pozitivna ili neutralna u svezi njegove odluke da postane kršćanin

.... S Mora razmotriti činjenicu da će obraćenje biti shvaćeno kao izdaja

.... 6 Želi puno objašnjenje doktrina kao stoje Trojstvo i Krist kao Sin božji

.... 7 Vidi obraćenje kao mudru odluku

8 Spremno prihvaća ideje koje imaju veze s nadnaravnim kao

što su vi2rje i snovi od Boga

Ukratko odgovorite na sljedeća pitanja



9 U lekciji su navedene tri sličnosti između Isusovih učenika (prije uzašašća) i muslimana danas. Navedite koje su to sličnosti.

10 Navedite dva razloga zbog kojih bi misionari što prije muslimanskim obraćenicima trebali povjeriti odgovornost, jedan iz Biblije, a jedan iz muslimanske kulture.



Odgovori na pitanja

9 Vaš odgovor. Rekao bih da moramo priznati


sve loše stoje učinjeno, ali se ne baviti s njima
zauvijek. Trebamo podržavati inicyativu i
raspravu usmjeriti u pozitivnom smjeru i
poruci evanđelja te pravoj ljubavi koju nam je
Bog pokazao.

1 a 2 Musliman


b 2 Musliman

c 1 Nominalni kršćanin

d 2 Musliman

e 1 Nominalni kršćanin

f 2 Musliman

10 Vaš odgovor. Rekao bih da Mt 6:25-34


pokazuje da kršćanstvo nudi nebeskog Oca
koji zna sve o materijalnim potrebama i
može ih ispuniti

2 Vaš odgovor. Da, vjerojatno biste mogli jer


muslimani vjeruju u božanske otkrivenje i
prihvatili bi koncept duhovnih darova

11 c) Kristova čudotvorna moć na djelu u


našim životima danas

3 a) sadržava doktrine koje se Čine


nelogičnim i apsurdnim

12 Vaši opisi bi trebali biti slični sljedećima:


a Nisu bili u stanju istjerati zlog duha

b Oni su osudili one koji su donijeli

Isusu malu djecu c Oni su izgrdili ženu koja je bila

pokajnica i velikodušna d Svi su napustili Isusa kada je bio

uhapšen

e Svađati su se oko toga tko je najveći 4 Zato što je u islamskom društvu



skupina važnija od pojedinca. Bilo koji

pojedinac tko pokuša ići protiv

vrijednosti skupine, smatra se

izdajnikom i prema njemu se tako i postupa.

13 Vaš odgovor. Rekao bih da je abrazivni
pristup evangeliziranja bio favoriziran i od
strane mladog misionara i od Raymonda
Lulla. U oba slučaja cilj (propovijedanje
Isusove poruke) je ispravan, ali metoda
(konfrontacyska, "vjerujte u ili..." ) nije
pametna i suosjećajna te izaziva
nepotrebnu opoziciju.

S Vaš odgovor. Preporučam sljedeće:

a Psihološki: zbog toga što je sve volja Alahova, muslimani nemaju unutarnju motivaciju za traženjem mira; on ili ona moraju činiti odlučne napore kako bi shvatili kršćanstvo

b Duhovno: musliman je otvoren prema nadnaravnom; međutim, on ili ona ne traže aktivno alternative jer je Bog već sve oblikovao

c Intelektualno: Za muslimana,

kršćanstvo postavlja puno više pitanja nego što daje odgovora; dini se da traži vjerovanje u nerazumne, kontradiktorne ideje kao što je Trojstvo.

d Društveno: muslimani moraju pažh'ivo izračunati cijenu jer obraćenje na kršćanstvo će sigurno izazvati različite razmjere odbacivanja od strane obitelji i zajednice.

14 Vaš odgovor. Kako biste bili u skladu s


Pavlovim komentarima u Rim 14:5-6
preporučam da izaberete dan koji najbolje
odgovara kulturi u kojoj radite. Ako
odaberete nedjelju, normalan radni dan, to
znači da ljudi moraju izostati s posla kako
bi prisustvovali službi Božjoj.

6 Vaš odgovor. Preporucam sljedeće:


a On mora biti u stanju priznati

mogućnost da su njegovi preci bili u

krivu b On se mora usuditi preispitati o tome

što su ga cijeli život učili i govorili mu

daje istina c On mora biti voljan prihvatiti

posljedice poslušnosti Bogu prije nego

ljudima

15 Izlazak 18:21 spominje 4 kvalitete. Oni mo


raju biti sposobni, pouzdani, bogobojazni i
da mrze mito

7 strah, nepovjerenje i nedostatak ljubavi

16 a) podučite ih Sto Biblija kaže o davanju,
zatim im dajte da oni izaberu neke među
njima da upravljaju blagajnom

8 Vaš odgovor. Rekao bih da mogu. Oni bi


nas mogli spriječiti da budemo u stanju
prošlost ostaviti po strani i naglasiti samog
Isusa, pravu poruku.

17 Vaša procjena



Yüklə 3,08 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   11   12   13   14   15   16   17   18   19




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©muhaz.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

gir | qeydiyyatdan keç
    Ana səhifə


yükləyin