Te u zagrebu filozofski fakultet

Poglavlja u knjigama

Stjepan Malović: „Media: Popularisation or Vulgarisation of Science“, objavljeno u Znanost i javnost, Public Understanding of Science, uredila Blanka Jergović, nakladnik Izvori, Zagreb, 2002., 23 cm, 163 str

Sadržaj: Između znanosti i medija postoji stalni sukob interesa koji se očituje najviše u načinu prezentiranja znanosti u medijima. Znanost teško odustaje od svojih principa, a mediji zahtijevaju prezentiranje tema u skladu s njihovim zakonitostima.

Ocjena: Autor na primjerima pokazuje loše i dobre stane prezentiranja znanosti u medijima, zaključujući citatom N. Chomskyog : «Preispitujte sve!» Rad je analitički raščlanio probleme prezentiranja znanosti u medijima te na temelju istraživanja ukazao na metode koje je poželjno aplicirati.

Kategorija: Rad je dio projekta «Public Understanding of Science – the Croatian and British Experience» na kojem je radila skupina hrvatskih i britanskih znanstvenika i novinara te se može kategorizirati kao izvorno znanstveno djelo.

Stjepan Malović, Gordana Vilović: „Kako se obratiti medijima?“ objavljeno u Znanost i javnost, Public Understanding of Science, uredila Blanka Jergović, nakladnik Izvori, Zagreb, 2002, 23 cm, 163 str

Sadržaj: Autor analizira trendove u suvremenoj komunikologiji, osobito ulogu masovnih medija u širenju vijesti, naročito usko specijaliziranih poput vijesti o znanosti. Ukazujući na specifičnosti masovnih medija autor ukazuje na potrebu prilagođavanja jezika, stila i prezentacija.

Ocjena: Polazeći od ocjene Paula Wazlawicka da je «komunikacija sine qua non ljudskog života i društvenog uređenja» autori ukazuju na potrebu da javni djelatnici i znanstvenici moraju komunicirati na razini koja odgovara današnjem stupnju razvoja masovne komunikacije te time doprinose boljem razumijevanju znanosti u medijima.

Kategorija: Obzirom na nesumnjivi doprinos projekta u okviru kojeg je tekst objavljen te njegovu međunarodnu valorizaciju, djelo spada u izvorne znanstvene radove.

Stjepan Malović. „Etičnost u novinarskoj profesiji“, objavljeno u Kršćanin u javnom životu, urednik Stjepan Baloban, nakladnici Centar za promicanje socijalnog nauka crkve i Glas Koncila, Zagreb, 1999., 20 cm, 140 str, ISBN 953-6710-01-3

Sadržaj: Razlozi za preispitivanje etike u medijima su brojni i vrlo ozbiljni. Autor ih sustavno navodi, analizira, ukazuje na njihovu primjenu te zaključuje kako novinari moraju njegovati visoke profesionalne standarde.

Ocjena: Sveobuhvatna, znanstveno utemeljena analitička ocjena etičnosti u novinarskoj profesiji, koja se temelji na autorovim prethodnim istraživanjima te primjeni teorijskih znanja na praktična pitanja hrvatskih medija.

Kategorija: Rad je objavljen u zborniku Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve kojim se želio dati doprinos prevladavanju tranzicijskih poteškoća te vlastiti obol demokratskoj, pravednoj i etičkoj izgradnji hrvatskog društva, pa se može ocijeniti kao izvorni znanstveni rad.

Stjepan Malović. „Osnove novinarstva za početnike“, objavljeno u: Prvi koraci, urednik Julije Katančević, nakladnik "Škola za mlade novinare pri Veleposlanstvu lokalne demokracije Sisak, Sisak 1998., Tisak Domigraf, 20 cm, 53 stranice

Sadržaj: Novinarska znanja i vještine za mlade novinare prikazane su sustavno: kako izvještavati, što je vijest, organizacija redakcije temeljena na rukopisu i slično.

Ocjena: Pregledno i jednostavno, ali znanstveno utemeljeno, daju se osnovne vještine novinarstva. Priručnik je namijenjen mladim novinarima u regionalnim središtima, što je uvjetovalo stil i način prezentacije.

Kategorija: izvorni znanstveni rad
Radovi objavljeni u časopisima
Stjepan Malović. „Mediji u ratu ili rat medija?“, izvorni znanstveni članak, 32.019.5 (497.1):355.01(497.115) "1999", 070.11, Politička misao, Vol XXXVI (1999.) br.2, stranice 103-113

Sadržaj: Kosovska kriza ponovno je u prvi plan izbacila snažnu, beskrupuloznu i razornu Miloševićevu medijsku aparaturu, ističe Malović i konstatira kako to nije nikakva novost, niti je iznenađenje za sve koji prate Miloševića od njegovih samih početaka, ali je taj propagandni stroj sada počeo koristiti svoja najteža oružja, ne birajući ni riječi ni sredstva kako bi polučio cilj: opravdanje genocidne politike i homogeniziranje Srba još jednom na istoj platformi nacionalnog jedinstva i velikosrpstva.

Suočili smo se, analizira Malović, s dobro uhodanim medijskim strojem koji melje sve pred sobom bez imalo skrupula, bez poštivanja temeljnih novinarskih načela, a o etici da i ne govorimo. S druge strane, našli su se najjači svjetski mediji, moćni, snažni, prodorni i tehnički savršeno opremljeni, ali uz jedan bitni nedostatak: to su masovni mediji, a ne propagandna mašinerija. Došlo je do sudara dva posve različita ustrojstva. Dakle, mediji u ratu pretvorili su se u rat medija i to posve neravnopravni rat jakog propagandnog stroja i demokratskih medija.

Ocjena: Britka analiza odnosa dva modela masovnih medija utemeljena na istraživanjima metoda djelovanja te višegodišnjim opserviranjem. Intervencija NATO snaga u Jugoslaviji izazvala je veliku međunarodnu pozornost, pa tako i znanstvenih krugova. Hrvatski znanstvenici raščlanili su različite aspekte NATO intervencije, a autor se pozabavio ulogom medija razvijajući tezu da se ne radi samo o medijima u ratu, već je njemu prethodio rad medija. Konfrontirali su se slobodni mediji koji kritički preispituju i poteze svoje vlade, pa tako su svjetski mediji kritizirali NATO i dirigirani, poslušnički Miloševićevi mediji koji su imali jasnu propagandnu ulogu, te su stoga smatrani jednim od oružja režima.

Kategorija: Ocijenjen kao izvorni znanstveni rad
Pavle Novosel, Stjepan Malović. „Prvi koraci na Internetu“, Medijska istraživanja, god. 4, br 2 1998. str. 199-222), izvorni znanstveni članak, UDK: 070:681.324)(497.5)(047.31)

Sadržaj: Američki znanstvenici S. Ross i D. Middleberg (Media in Cyberspace Study) jedini su istražili kako novinari koriste Internet. Tragom tog istraživanja krenuli su i hrvatski znanstvenici, Novosel i Malović, istražujući kako hrvatski novinari koriste Internet. Ispitana su 63 mlada novinara koji uglavnom rade u novinama i na radiju. Većina ih koristi informacije dobivene na Internetu (39 ispitanika), iako samo povremeno. Domaći izvori koje koriste uglavnom su Web stranice HINE, Hrvatske vlade, INE, HTV-a, Narodnih novina, Sabora i sl. Ove Web stranice koriste se uglavnom za provjeru podataka i pronalaženje ideja za članke. Najkorisnije informacije su vijesti i osnovni podaci i pojedincima i institucijama. Novinari smatraju da su informacije dobivene Internetom «kadšto nepouzdane» (43 ispitanika).

Najpouzdanijim informacijama novinari smatraju Web stranice masovnih medija, zatim stranice nevladinih organizacija i udruga, a najnepouzdanije su stranice pojedinaca i marketinške stranice raznih tvrtki.

Prema istraživanju, Internet je najkorisniji za istraživačko novinarstvo, za brzo dobivanje informacija te za dobivanje ideja za članke.

Ocjena: Rad je istražio relativno neistraženo područje do tada i rezultati su bili važni za daljnje razumijevanje primjena mreže u novinarstvu. Internet je naglo prodirao usprkos svim ograničenjima, pa su autori istraživali koliko se hrvatski novinari služe Internetom i kakva je korist od njega. Kasniji razvoj primjene Interneta potvrdio je kako rezultate istraživanja, tak i zaključke autora.

Kategorija: Ocijenjen kao izvorni znanstveni rad
Stjepan Malović. „Educating Journalists“, Politička misao, international edition, Vol. XXXV, (1998) No. 5. pp. 221-232, original paper 070.42:377

Sadržaj: Autor daje pregled obrazovanja novinara u Hrvatskoj te rezultate istraživanja među novinarima na temu kakvo obrazovanje žele. Masovni mediji u današnje vrijeme su neodvojivi dio suvremene civilizacije, a novinari su glavni «proizvođači» informacija. Radni uvjeti i metode rada novinara drastično su se promijenili pod utjecajem visoke tehnologije. Ranih 60-tih novinari su koristili uglavnom bilježnice i olovke, a u mirovinu odlaze koristeći osobna računala, bežične satelitske telefone, digitalne kamere i elektronske baze podataka. Autor istražuje kako se taj silni tehnološki napredak primjenjuje u školovanju novinara i kako se novinari moraju neprekidno stručno osposobljavati.

Ocjena: Obrazovanje novinara u Hrvatskoj, poput većine post-socijalističkih zemalja, bilo je na prekretnici: razvijati dotadašnje nastavne programe temeljene na komunikološkoj teoriji ili primjenjivati programe bazirane na praktičnim znanjima i vještinama. Dvojbe koje su se javljale krajem devedesetih rezultirale su promjenama nastavnih planova i programa studija novinarstva, pa je tako autor doprinio razumijevanju potreba za obrazovanjem novinara.

Kategorija: Ocijenjen kao izvorni znanstveni rad
Stjepan Malović. „Profesionalizam - preduvjet objektivnog i poštenog novinarstva“, Politička misao , Vol XXXIV (1997) broj 4, str. 151-165, izvorni znanstveni članak, 070.1; 174:070

Sadržaj: Autor istražuje kakvi su današnji mediji i jesu li dovoljno objektivni ili su pak potrošači njima nezadovoljni. Ujedno se pita i koliko su aktualna pitanja slobode medija, istinitost i objektivnost. Odgovore pokušava pružiti upoznavanjem normativne regulative u svijetu i u nas, počevši Kodeksom časti Hrvatskog novinarskog društva, aktima Vijeća Europe i čuvenim Prvim amandmanom na Ustav SAD.

Civilno društvo je utemeljilo čitav niz institucija kojima se želi ostvariti utjecaj na masovne medije, kako ne bi bili samo industrija koja zgrće profite, već i ispunjavaju temeljne zahtjeve što se postavljaju pred novinarstvom.

Pregledom ostvarivanja sloboda američkog novinarstva vidljivo je da nema gotovog recepta te da se za to treba mukotrpno boriti. Najbolji način ostvarivanja prava na slobodu izražavanja dosljedno poštivanje standarda profesionalnog novinarstva. No, hrvatska iskustva, smatra autor, govore kako su te probleme uočili hrvatski publicisti Frano Folnegović i Bogoslav Šulek prije više od 100 godina.

Ne računajući politička ograničenja i utjecaje, hrvatski novinari nedovoljno pažnje polažu upravo na poštivanje standarda profesionalnog novinarstva – ističe Malović – i zaključuje kako samo poštivanje profesionalnih standarda uz stalno usavršavanje, mogu se stvoriti preduvjeti za objektivno i pošteno informiranje.

Ocjena: Autor teorijski razmatra aspekte profesionalnog novinarstva, ukazujući da su objektivnost i poštenje bitni preduvjeti. Pod utjecajem Lance W. Bennetta, autor u kasnijim radovima napušta sintagmu objektivno novinarstvo i preuzima definiciju: «istinito, točno, pošteno, nepristrano i uravnoteženo». Novinarstvo tranzicijskih zemalja, koje je napuštalo bivši, komunistički model i počelo primjenjivati metode zapadnog modela, našlo se u procjepu. Novinari više nisu željeli biti propagandisti, a nedostajalo je znanje kako primijeniti zapadni model. Autor stoga ukazuje na značaj i važnost poštovanja profesionalnih standarda.

Kategorija: Ocijenjen kao izvorni znanstveni rad
B) Znanstveni radovi nakon izbora za izvanrednog profesora
Znanstveni radovi u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom i s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima i publikacijama zastupljenim u u bazama podataka (A1)
Knjige

1. 
   Stjepan Malović. Utjecaj vlasništva na nezavisnost i pluralizam medija, ICEJ. SEENPM, Institut za mir i Izvori, Zagreb, 2004, 64 str, ISBN953-7015-10-6
   

(A1) Djelo je nastalo u sklopu velikog međunarodnog istraživanja o vlasništvu medija u zemljama u tranziciji, kojeg su koordinirali znanstvenici ljubljanskog Fakulteta za družbene vede. Autor je – poštujući zadanu metodologiju – istražio stanje i utjecaj vlasništva na nezavisnost medija, pokazavši ne samo zavidne istraživačke kvalitete, već i zamjetnu razinu znanstvene analize, te kritičkog promišljanja. Autor je ukazao na prikrivanje podataka o vlasništvu koje je time omogućilo manipulacije medijima i utjecalo na nezavisnost novinara. Djelo je prvobitno objavljeno na engleskom jeziku kao dio zbornika a ovo izdanje je verzija na hrvatskom jeziku.
Poglavlja u knjigama

1. 
   Stjepan Malović. „Gli effetti della globalizazione“, objavljeno u Mass media e nuova Europa, Paravia Bruno Mondadori, Milano, 2005, ISBN 88-424-9356-2, str. 78, str. 55-64
   

(A1) Globalizacija medija drastično utječe na položaj novinarstva i kvalitetu masovnog informiranja. Autor je ukazao na dvostruki moral međunarodne zajednice, koja od hrvatskih medija zahtijeva visoke standarde, a istodobno su vlasnici najvećih medijskih kuća globalne medijske korporacije koje u Hrvatskoj plasiraju medijske proizvode najniže vrste. Dokumentiranom i svestranom analizom stanja hrvatskih medija autor je snagom argumenata potvrdio svoju tezu da dvostruka mjerila služe uglavnom kako bi korporacije u zemljama u tranziciji, kao što je Hrvatska, ostvarili visoki profit, ne mareći za poštovanje novinarskih standarda.

2.