Te u zagrebu filozofski fakultet



Yüklə 1,9 Mb.
səhifə29/36
tarix19.01.2018
ölçüsü1,9 Mb.
#39331
1   ...   25   26   27   28   29   30   31   32   ...   36

1. Znanstvena djelatnost

Temeljno područje znanstvenog i istraživačkog interesa pristupnice je hrvatska povijest ranoga novog vijeka, a uže područje predstavlja istraživanje ranonovovjekovnih etničkih tema, zatim historijska antropologija i imagologija, stereotipi i «slika drugoga», egohistorija, urbana historija, te njemačka paleografija.

Dr. sc. Sanja Lazanin danas je objavila ukupno, jednu knjigu (priručnik) (1), dva (2) znanstvena rada na engleskom i šest (6) znanstvenih radova na hrvatskom jeziku. Od toga su dva (2) znanstvena rada objavljena u stranim zbornicima radova s međunarodnih skupova (a1), četiri (4) u domaćim znanstvenim časopisima (a1), te dva (2) u zborniku radova na hrvatskom jeziku s održane znanstvene konferencije (a2).

a) Knjiga (Priručnik)



Priručnik iz njemačke paleografije, Zagreb: Tipex, 2004, 124 str.

Ova knjiga predstavlja prvi priručnik takve vrste u nas. Priručnik je nastao kao rezultat rada na njemačkim izvorima u okviru Hrvatsko-njemačke povijesne radionice na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (voditelj: prof. dr. sc Drago Roksandić). Imajući na umu da su praktično nemjerljivi razmjeri njemački pisanih izvora za hrvatsku povijest novog vijeka u Hrvatskoj i u stranim arhivima, knjižnicama, muzejima itd. priručnik je nastao s ciljem da osigura pouzdan uvod i praktične savjete svima onima koji su studijski i profesionalno upućeni na korištenje arhivskog gradiva i knjiga njemačke jezične provenijencije kao i onima koji iz različitih potreba žele saznati nešto više o njemačkom pismu. Problematika je razvrstana u devet poglavlja, koja se bave problematikom pisanja njemačkim pismom od 15. do 19. stoljeća. U Priručniku se daje sažeti i pregledni razvoj i najvažnije promjene njemačkog jezika tijekom ranoga novoga vijeka. Priručnik sadrži 32 reprodukcije izvora na njemačkom jeziku i pismu, kao i dvije tablice s prikazom rukopisnih varijacija njemačkih grafema. Osim toga djelo sadržava popise kratica s tumačem i razrješenjima, kao i niz drugih paleografskih obavijesti. Uključeni izvorni primjeri rukopisnih i tiskanih fragmenta, najvećim dijelom izvori za hrvatsku novovjekovnu povijest, redovito uključuju i paralelne latiničke prijepise. Važno je napomenuti da rukopis sadržava prijevod standardnih njemačkih arhivističkih pravila za kritičko objavljivanje tekstova ovog razdoblja.

[Bodovi: 7,5 (7,5 autorskih araka x 1)]

b) Znanstveni radovi



1. «Etničnost u povijesti: istraživačke mogućnosti i problemi», Migracijske teme, br. 3, god. 14, 1998, str. 145-154.

U članku, koji je nastao kao zajednički rad s dr. sc. Emilom Heršakom, projektnim mentorom, autori govore o nekim problemima u povijesnom pristupu istraživanju etničkog razvitka. Konkretni zadatak članka odnosi se na analizu historijskih faza u razvitku hrvatske etnije. Autori su prikazali probleme povijesnog kontinuiteta/diskontinuiteta, važnost poznavanja jezika, terminološke analize te objektivnosti i subjektivnosti istraživanja o ovoj temi.

[Bodovi: 0,45 (0,5 autorskih araka x 0,9)]

2. «J. W. Valvasor and J. Rabatta on the Croatian Military Border in 1689 and 1719. Stereotypes and Mentality in the Triple Frontier Comparative Perspectives», u: Drago Roksandić (ur.), Microhistory of the Triplex confinium, Internacional Project, Conference Papers (March 21-22, 1997), Budapest, 1998, str. 89-110.

Tekst koji je nastao kao zajednički rad s dr. D. Roksandićem, voditeljem projekta, a ima za cilj ispitati obrasce oblikovanja stereotipa o Hrvatskoj krajini krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Autori korištenih izvora u oba su slučaja plemići iz unutrašnjoaustrijskih zemalja (Valvasor i Rabatta), koji Hrvatsku staleški doživljavaju kao «predziđe» svojih «domovina» u protuosmanskoj obrani. Iako je riječ o izvorima različitih provenijencija, različitih žanrova, koji k tome nastaju u vrijeme prije i poslije Bečkog rata, njihove su opservacije često izražene u formi stereotipa. Stereotipi o Hrvatskoj krajini koje Valvasor i Rabatta konstruiraju strukturalno su slični. Imajući u vidu njihova motrišta, oba iskazuju opreke prema «barbarskom» stanovništvu svoga neposrednog susjedstva, s kojim su obojica i osobno na različite načine povezani. Prikazujući jedan dio povijesti tromeđe s kraja 17. i početka 18. stoljeća s njezine habsburške strane, iz Karlovačkog generalata, autori su ukazali na potrebu komparativnog istraživanja izvora slične provenijencije i s mletačke i s osmanske strane.

[Bodovi: 2,2 (1,5 autorskih araka x 1,5]

3. «Veze srednjoazijskih prostora s hrvatskim srednjovjekovljem», Migracijske teme, br. 1-2, god. 15, 1999, str. 15-34.

Rad je nastao u suradnji s dr. sc. E. Heršakom, projektnim mentorom, a u njemu autori opisuju razvitak hrvatske predodžbe o vlastitom podrijetlu, poglavito u odnosu na srednjoazijski ili srednjoeurazijski svijet. Na južnom rubu Panonske nizine, koja tvori svojevrstan nastavak velike eurazijske stepe, područje Hrvatske bilo je više puta u prošlosti izloženo raznim prodorima nomadskih naroda s istoka. Najstarije prodore s istoka u doba početne indoeuropeizacije (utjecaji na eneolitsku vučedolsku kulturu i sl.) smatraju autori da se ne može uvrstiti u tu shemu. Tek tzv. “skitsko-kimerijski fenomen” u ranom željeznom dobu označuje početak modela azijskih najezdi, koje su zahvatile i hrvatski prostor. Na kraju stare ere, naglašavju autori da je pokret Huna stvorio stereotip prema kojem će suvremenici doživjeti provale Bugara i Avara, tijesno vezane za slavenske seobe, poslije toga seobu Mađara, te napokon i tatarsko-mongolsku najezdu. Autori zaključuju da kasniji osmansko-turski prodor - koji će imati krupne posljedice za Hrvatsku –iako bitno drukčiji po tipu, također se može razmotriti kao dio ukupne slike o azijskim odnosima.

Osim toga, autori u članku razmatraju različite predaje i navode neka prevladavajuća tumačenja i predodžbe o podrijetlu Hrvata koja su zabilježena u izvorima od srednjovjekovnih kronika preko hrvatskih renesansnih pisaca do početaka moderne historiografije. Osobitu su pozornost poklonili hrvatskom etnonimu i otkriću nadgrobnih natpisa u Tanaisu na ušću Dona s imenima nalik na hrvatski etnonim te učincima koje je to otkriće imalo na stvaranje novih teorija o podrijetlu Hrvata.

[Bodovi: 1,2 (1,2 autorskih araka x 1)]



4. «Jedno viđenje hrvatske povijesti i narodnosti krajem 18. stoljeća», u: Emil Heršak (ur.), Etničnost i povijest, Zagreb, 1999, str. 149-160.
U tekstu autorica analizira kratak povijesni prikaz Karlovačkog i Varaždinskog generalata koji je krajem 18. stoljeća napisao princ Joseph Hildburghausen von Sachsen (1702.-1787.). Istražuje se svrha i uloga Hildburghausenova teksta, njegov pogled na hrvatsku povijest, na podrijetlo i razvoj hrvatskog naroda, a osobito njegovu interpretaciju promjena etničke situacije u oba generalata. Osim prikaza glavnih događaja i pravaca razvoja u hrvatskoj povijesti, u državotvornom i etničkom/etnogenetskom smislu, Hildburghausenov tekst predstavlja i svojevrsnu karakterološku studiju ljudi, osobito onih u vojnokrajiškom dijelu Hrvatske. Autorica Hildburghausenov tekst ocjenjuje kao važan izvor za interpretaciju «slike drugoga», odnosno, za analizu slika i predodžbi o stanovnicima hrvatskih krajeva koje su stvarali strani visoki vojni predstavnici na službi u Hrvatskoj.

[Bodovi: 1 (1 autorski arak x 1)]



5. «Kartografski i narativni izvori za Karlovački generalat u prvoj polovici 18. stoljeća», Radovi: Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, br. 32-33, 1999-2000, str. 399-409.

U članku autorica uspoređuje dva načina prikazivanja prostora - kartografski i narativni - u prvoj polovici 18. stoljeća za područje Karlovačkog generalata. Posebna je pozornost usmjerena na najzastupljeniji vid kartografskog bavljenja na području Vojne krajine do druge polovice 18. stoljeća, a to je izrada karata i planova utvrda isključivo u vojne svrhe. U članku se uspoređuje rad austrijskih kartografa u prvoj polovici 18. stoljeća na području Karlovačkog generalata s narativnim izvorima iz istoga razdoblja. Kao središnje točke usporedbe uzeti su rukopisna geografska karta Hrvatske krajine Martina Clausa iz 1713. i njoj priloženi izvještaj te dva izvještaja zapovijedajućeg generala Karlovačkog generalata grofa Josipa Rabatte iz 1709. i 1719. godine. Komparirajući te dvije vrste izvora osobitu je pozornost usmjerila na njihov odnos prema prostoru i orijentaciji u prostoru, zatim na odnos prema reljefu, komunikacijama, granicama te planovima i ulozi pojedinih utvrda u vojno-strateškom smislu za Vojnu krajinu.

[Bodovi: 1 (1 autorski arak x 1)]

6. «Military Conscription and Changing Realities of the Croatian Military Border (16th – 18th Centuries)», u: Drago Roksandić i Nataša Štefanec (ur.), Constructing Border Societies on the Triplex Confinium, Budapest, 2000, str. 91-116.

Članak je zajednički rad s dr. sc. Natašom Štefanec. U središtu istraživanja nalaze se popisi plaćene i neplaćene vojske Karlovačkog generalata od 1573. do 1732. godine. Cilj autorica bio je vidjeti tko je sve ratovao na habsburškom odsjeku Triplex confiniuma, dakle, na koji način i s kojim su snagama Habsburgovci i unutrašnjoaustrijski staleži sudjelovali u obrani protiv Osmanlija u dužoj vremenskoj perspektivi te koliko vjerno popisi kao službeni dokumenti Unutrašnjoaustrijskog ratnog vijeća odražavaju stvarne odnose snaga na Krajini. Nadalje, namjera autorica bila je ispitati kako su se geostrateške promjene tijekom razmatranih 150 godina odrazile na eventualne promjene u strukturi vojske i izdvajanje financijiskih sredstava za obranu tog dijela granice. Na primjeru popisa plaćene i neplaćene vojske autorice su plastično ocrtale gustoću i distribuciju habsburških vojnih snaga u Karlovačkom generalatu.

[Bodovi: 2,2 (1,5 autorskih araka x 1,5)]
7. «Granice u Europi», u: Silva Mežnarić (ur.), Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću. Položaj i uloga Hrvatske, Zagreb, 2002, str. 143-155.

Prilog koji je nastao suradnji s projektnim mentorom dr. sc. Emilom Heršakom analizira problem granica, odnosno ulogu granica u povijesti u praktičkom, poj­mov­nom i simboličkom smislu. Povod za analizu predstavljao je koncept »Europe bez granica«, koja je dio politike Europske unije. Nakon kraćeg osvrta na definiciju pojma granice i na neke povijesne primjere funkcio­ni­ra­nja granica, autori prelaze na kritiku zamisli o »bezgraničnosti« unutar suvremene Europe. S tim u vezi, iznosi se i hipoteza o nužnosti granica radi poimanja prostora i radi organiziranja odnosa između različitih političkih i et­nič­­kih (ili analognih) zajednica. Uza svu poželjnost razvitka što propustnijih (»otvorenijih«) granica, autori u prilogu ilustriraju kako gubitak pojmovnih i simboličkih značajki granica oslobađa niz ambivalentnosti koje mogu dovesti do porasta konfliktnosti, umjesto da povećaju izglede za suradnju.

[Bodovi: 1 (1 autorski arak x 1)]

8. «Grof Josip Rabatta i slika hrvatskih krajišnika (kraj 17. i početak 18. stoljeća)», Migracijske i etničke teme, br. 4, god. 19, str. 413-432.

U radu se razmatra model «slike drugoga» primijenjen na situaciju u Vojnoj krajini u Hrvatskoj krajem 17. i početkom 18. stoljeća. U središtu pozornosti nalazi se habsburški časnik, predstavnik unutrašnjoaustrijskog katoličkog plemstva podrijetlom iz Goričke grofovije na službi u Karlovačkom generalatu (1709.-1731.) i stanovništvo tog dijela Hrvatske. Kao izvori za interpretaciju prilika i ljudi u Hrvatskoj korišteni su uglavnom izvještaji i drugi službeni dopisi grofa Josipa Rabatte kao i izvještaji raznih povjerenstava i drugih časnika. U radu autorica nastoji utvrditi tko su za grofa Rabattu bili «Drugi» i prema kojim je kriterijima nijansiran njegov odnos prema «Drugima». Autorica također istražuje Rabattin odnos prema krajiškom stanovništvu na temelju regionalne i lokalne pripadnosti kao i na temelju kulturnih obrazaca. Utvrđujući kriterije prema kojima je Rabatta zauzimao stav o krajišnicima na području Generalata, autorica naglašava da su oni bili uvjetovani prije svega ciljevima njegove službe, ali i vjerskom i etničkom pripadnošću krajiškog stanovništva. Prema novonaseljenom krajiškom stanovništvu, osobito Vlasima pravoslavne vjere, Rabatta iskazuje najveću sumnjičavost i ulaže izuzetne napore za njihovo sjedinjenje s Katoličkom crkvom. Analizom Rabattinih izvještaja autorica dolazi do zaključka da je njegova uloga u pripremanju terena za sveobuhvatnije reforme vojnokrajiškog sustava u Hrvatskoj, do kojih će doći tek sredinom 18. stoljeća, utjecala na njegovo percipiranje «Drugih» kao i samoga sebe u odnosu prema «Drugima».

[Bodovi: 1,2 (1,2 autorskih araka x 1)]



Ukupno: 17,75 bodova (Uvjet: 16 bodova)

Osim redovitih projektnih aktivnosti pristupnica radi na dovršavanju knjige «Panoptikum migracija: Hrvati, hrvatski prostor, Europa», u suradnji s kolegom i idejnim začetnikom knjige dr. Emilom Heršakom. Knjiga je zamišljena kao opći pregled migracijske i djelomično etničke prošlosti od najranijih vremena do 90-tih godina 20. stoljeća.

Od 1. do 12. travnja 1998. pristupnica je sudjelovala na međunarodnom tečaju «On Divided Societies. Ethnicity, Racism, Nationalism and Future of New Policies. Comparative Perspectives» koji se održavao u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. U razdoblju od 10. kolovoza do 10. rujna 1998. realizirala je u Grazu stipendijski boravak koji dodjeljuje međunarodni simpozij «Mogersdorf». Boravak je iskoristila za rad i prikupljanje građe za magistarski rad u Štajerskom zemaljskom arhivu i knjižnicama u Grazu. Tijekom kolovoza 1999. bila je na dvotjednom stipendijskom boravak u Grazu tijekom kojega je radila u Universitätsbibliothek i u Fachbibliothek des Instituts für Geschichte na prikupljanju starije i recentne literature za potrebe magistarskog rada i svog zadatka na projektu «Hrvatski etnički razvitak u komparativnoj perspektivi». U travnju 2000. sudjelovala je na međunarodnom tečaju «On Divided Societies: Evaluation of the last Decade 1989-1999/O podijeljenim društvima: ocjena prošlog desetljeća 1989.-1999.» u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Osim toga sudjelovala je i na dva međunarodna simpozija «Mogersdorf», 2003. u Murskoj Soboti u Sloveniji i 2005. u Bad Radkersburgu u Austriji.

Pristupnica je sudjelovala s priopćenjima (samostalno i u suradnji s kolegama) na sedam (7) domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova:




  1. Međunarodni kolokvij «Triplex Confinium after the Vienna War (1683-1699): Problems of microhistorical resaerch» 21.-22. ožujka 1997., Budimpešta, Mađarska. Organizatori: History Department of Central European University (CEU Budapest), Abteilung für Südosteuropäische Geschichte an der Universität Graz, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Priopćenje: «Report Written by Count Joseph Rabatta- the Situation in the Karlovac Generalate in 1719».

  2. Međunarodni tečaj «On Divided Societies. Ethnicity, Racism, Nationalism and Future of New Policies. Comparative Perspectives», 1. do 12. travnja 1998., Dubrovnik. Priopćenje zajedno s dr. sc. Emilom Heršakom: «Etničnost u povijesti: istraživačke mogućnosti i problemi».

  3. Međunarodna konferencija «Historical Sources of Eurasian and North African Civilisations: Computer Approaches», od 2. do 6. lipnja 1998., Zvenigorod (Rusija). Organizator: Ruska akademija znanosti. Priopćenje u suradnju s dr. sc. E. Heršakom: «Влияние Средней Евразии на процессы, происходившие в Панонии в средние века / Veze srednjoazijskih prostora s hrvatskim srednjovjekovljem».

  4. Druga međunarodna konferencija istraživačkog projekta Triplex Confinium: «Plan and Practice. How to Construct a Border society?», 9. - 12. prosinca 1998., Graz, Austrija. Organizator: Odsjek za povijest jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu. Priopćenje zajedno s dr. sc. Natašom Štefanec: «Military conscription and Changing Realities of the Croatian Military Border (16th – 18th Centuries)».

  5. Znanstveni kolokvij «Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma (16.-19.st.)», 29. listopada 1999., Zagreb. Organizatori: Hrvatski državni arhiv i Zavoda za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Priopćenje: «Kartografski i narativni izvori za Karlovački generalat u 1. polovici 18. stoljeća».

  6. Treća međunarodna konferencija istraživačkog projekta Triplex Confinium: «Eco- history of the Triplex Confinium (c. 1500-1800)», 3. do 7. svibnja 2000., Zadar, Hrvatska. Organizator: Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Priopćenje: «The 'Natural History' of the Triplex Confinium Area in the Work of Balthasar Hacquet».

  7. Okrugli stol «Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću: položaj i uloga Hrvatske», 10. studenoga 2000., Zagreb. Organizator: Institut za migracije i narodnosti. Priopćenje u suradnji s dr. sc. E. Heršakom: «Granice u Europi».

Za jesenski semestar ak. god. 1999/2000. pristupnica je priredila zajedno s prof. dr. sc. Dragom Roksandićem čitanku za izborni kolegij Hrvatsko-njemačka povijesna radionica (voditelj dr. sc. Roksandić), izbor arhivske građe pisane njemačkim pismom iz arhiva u Grazu, a za čitanku je napravila i tekst «Mala škola gotičke paleografije».

2. Nastavna djelatnost

Od akademske godine 2000./2001. (izuzevši ak. god. 2001./2002) do danas pristupnica sudjeluje u izvođenju nastave na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu na izbornom predmetu «Uvod u njemačku paleografiju» koji je vodio prof. dr. sc. D. Roksandić, a od ak. god. 2005./2006. voditeljica je dr. sc. Nataša Štefanec.


3. Stručna djelatnost
Pristupnica je objavila devet (9) stručnih radova i to četiri (4) prijevoda s njemačkog jezika, četiri (4) prikaza knjiga i jedan (1) rad u kojemu je objavljeno izvorno arhivsko gradivo.

4. Zaključno mišljenje i prijedlog

Pristupnica zadovoljava očekivane uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika za područje humanističkih znanosti, polje povijest jer se od nje očekivalo da ima obranjen doktorat i najmanje dva znanstvena rada u časopisima na međunarodnoj razini. Međutim, s obranjenim doktoratom, objavljenom knjigom-priručnikom i osam izvornih znanstvenih radova (četiri u međunarodno priznatim časopisima i dva u stranim zbornicima radova na engleskom jeziku) te devet objavljenih stručnih radova pristupnica je višestruko udovoljila propisanim uvjetima za izbor u ovo zvanje. Iz tog razloga Povjerenstvo nije ni bodovalo radove pristupnice.

Sastavivši ovo izvješće sukladno članku 8. Pravilnika o ustroju i načinu rada matičnih povjerenstava, na temelju iznesenoga
z a k l j u č u j e m o
da pristupnica u potpunosti udovoljava svim zakonskim uvjetima za izbor u zvanje znanstvenog suradnika, područje humanističke znanosti, polje povijest te

p r e d l a ž e m o

da se pristupnica dr. sc. Sanja Lazanin izabere za znanstvenog suradnika za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest na Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu.

U Zagrebu, 7. ožujka 2007. godine

dr. sc. Drago Roksandić, red. prof.

dr. sc. Nenad Moačanin, red. prof.

dr. sc. Emil Heršak, znanstveni suradnik

Filozofski fakultet

Odsjek za anglistiku

Zagreb, 1. ožujka 2007.


Stručno povjerenstvo:

Dr. sc. Mirjana Vilke, prof.emerita

Dr. sc. Višnja Josipović Smojver, izv. prof.

Dr. sc. Borislav Knežević, izv. Prof.


Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Na sjednici održanoj 29. siječnja 2007. Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je u stručno povjerenstvo radi davanja mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženice za izbor u nastavno zvanje višeg predavača za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana anglistika za predmet Engleski jezik policijske struke na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu.

Podnosimo sljedeće


IZVJEŠĆE
Na natječaj objavljen u Vjesniku 09.12.2006. god. i u Narodnim novinma 11.12. 2006. god. javila se samo jedna pristupnica, Tajana Bašić, dosadašnja nastavnica na toj školi, u zvanju predavača.
Životopis
Tajana Bašić rođena je 1958. god. u Bizovcu, općina Valpovo. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Osijeku, a Filozofski fakultet u Zagrebu. 1981. god. diplomirala je engleski jezik i književnost kao A predmet, a sociologiju kao B predmet.

Na početku radnog vijeka radila je kao prevoditeljica i kao nastavnica engleskog jezika u osnovnoj i srednjoj školi, a 1984. god. zasnovala je stalni radni odnos kao nastavnica engleskog jezika na Srednjoj policijskoj školi u Zagrebu. 1995. god. izabrana je za predavača engleskog jezika policijske struke na Visokoj policijskoj školi u zagrebu. Na toj ustanovi radi i danas, u istom zvanju.


Nastavna djelatnost
Cijeli svoj nastavni i stručni rad pristupnica je posvetila engleskom jeziku policijske struke, što je vidljivo iz sljedećeg:

  • održava predavanja i vježbe na 1, 2, 3, i 4. godini redovnog i izvanrednog studija Visoke policijske škole u skladu s tradicionalnim i Bolonjskim programom,

  • prevodi nastavne materijale za potrebe Visoke policijske škole,

  • vodi tečajeve kontinuiranog usavršavanja engleskog jezika za nastavnike Visoke policijske škole i djelatnike Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske,

  • pod njezinim mentorstvom tri su studenta izradila i obranila diplomske radove, a još ih je nekoliko u tijeku.


Stručna djelatnost
U koautorstvu je objavila dvije stručne rasprave:

Bašić, T., Turkalj-Bolta, G. (1999), Kratice u engleskom jeziku vezane uz policijsku struku, Policija i sigurnost, MUP RH, 1-2, str. 39 –55, Zagreb.

Gačić, M., Bašić, T., Miščin F., Turkalj-Bolta, G. (2003), Istraživanje osobitosti glagolskih oblika u stručnom tekstu, Zbornik radova HDPL, str. 269-277, Zagreb-Rijeka.


Kataloq: files
files -> Fövqəladə hallar və həyat fəaliyyətinin təhlükəsizliyi”
files -> Azərbaycan Respublikası Kənd Təsərrüfatı Nazirliyi Azərbaycan Dövlət Aqrar Universiteti adau-nun 80 illik yubileyinə həsr edilir adau-nun elmi ƏSƏRLƏRİ g əNCƏ 2009, №3
files -> Ümumi məlumat Fənnin adı, kodu və kreditlərin sayı
files -> Mühazirəotağı/Cədvəl I gün 16: 40-18: 00 #506 V gün 15: 10-16: 30 #412 Konsultasiyavaxtı
files -> Mühazirə otağı/Cədvəl ivgün saat 13 40 15 00 otaq 410 Vgün saat 13 40 15 00
files -> TƏDRİs plani iXTİsas: 050407 menecment
files -> AZƏrbaycan respublikasi təHSİl naziRLİYİ XƏZƏr universiteti TƏHSİl faküLTƏSİ
files -> Mühazirə otağı/Cədvəl Məhsəti küç., 11 (Neftçilər kampusu), 301 n saylı otaq Mühazirə: Çərşənbə axşamı, saat 16. 40-18. 00

Yüklə 1,9 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   25   26   27   28   29   30   31   32   ...   36




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©muhaz.org 2022
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə