Te u zagrebu filozofski fakultet


PSIHOLOŠKO SAVJETOVALIŠTE ZA STUDENTE FILOZOFSKOG FAKULTETA



Yüklə 1,9 Mb.
səhifə36/36
tarix19.01.2018
ölçüsü1,9 Mb.
1   ...   28   29   30   31   32   33   34   35   36

PSIHOLOŠKO SAVJETOVALIŠTE ZA STUDENTE FILOZOFSKOG FAKULTETA


IZVJEŠTAJ O RADU ZA 2006. GODINU

Rad Savjetovališta obuhvaćao je individualno savjetovanje studenata, grupnu edukaciju u vidu seminara "Trening uspješnog studiranja", grupni rad sa socijalno neprilagođenim studentima, internet savjetovanje, informiranje i educiranje studenata putem panoa u auli fakulteta te animiranje studenata za korištenje savjetovališta putem letaka. Uz to organizirana su tjedna dežurstva za prijavu dolaska u Savjetovalište te supervizija i edukacija savjetovatelja.

U Savjetovalištu je tijekom 2006. radilo 10 savjetovateljica, članica Odsjeka za psihologiju, s tim da su im se u prosincu, nakon edukacije iz savjetodavnog rada, pridružile 4 mlade kolegice s Odsjeka. U prvom dijelu godine u rad Savjetovališta bila je uključena i jedna vanjska suradnica kao zamjena za dvije kolegice koje su koristile porodiljski dopust.

U 2006. godini usluge Savjetovališta koristilo je 236 studenata: 77 ih je koristilo individualno savjetovanje, 90-ero je prošlo Trening uspješnog studiranja, 6-ero je polazilo grupu podrške, a 63-oje ih je koristilo internet savjetovanje.

Održano je 375 individualnih savjetovanja u okvirnom trajanju od po jedan sat. Savjetovanjem je obuhvaćen 77 studenata - 56 studentica i 21 student. Studentice čine 73% korisnika. Vođenje kompjutorske baze podataka o individualnim savjetovanjima, uvedene 2003. godine, omogućilo je slijedeću analizu.

Korisnici Savjetovališta bili su u podjednakoj mjeri (po 22%) studenti 1. i 2. godine studija te apsolventi (23%). Dok su studenti 3. godine činili 20% korisnika, u Savjetovalište su se, kao i prošle godine, najmanje javljali studenti 4. godine (čine tek oko10% korisnika). Među korisnicima Savjetovališta bilo je 14% onih koji su ponavljali godinu odnosno parcijalno upisali višu godinu studija.

Studenti su koristili individualno savjetovanje u rasponu od 1 do 20 susreta, u prosjeku 5 susreta po studentu. No prikladnije je navesti centralnu vrijednost koja iznosi 2 susreta (dominantno, 57% studenata koristilo je jedan ili dva razgovora). Do 5 razgovora koristilo je 74% studenata, 17% koristilo je od 6 do 10 razgovora, 8% od 11 do 15, a samo su 2 studenta (2,6%) koristila više od 15, zapravo 20 razgovora.

Studenti najčešće dolaze u Savjetovalište zbog jednog izraženog problema uz koji se vezuju drugi problemi. Zbog obično višestrukih problema koji se obrađuju tijekom savjetodavnog rada s jednom osobom, analiza je izvršena na osnovi dominantnog problema kojim se bavilo u pojedinom razgovoru. Na osnovi podataka iz 2006. godine, kod korisnika Studentskog savjetovališta dominiraju problemi odnosa s drugim ljudima (s udjelom od 39%) – socijalna anksioznost i neprilagođenost (15%), loši odnosi u obitelji i s roditeljima (12%), problemi u ljubavnoj vezi, s partnerom ili prijateljima (6%), usamljenost (4%) te problemi primarno psihičke zlostavljanosti (2%). Zatim po zastupljenosti (s 33%) slijede osobni problemi u užem smislu – nisko samopoštovanje (16%), depresivnost (8%), kriza identiteta (3%), tugovanje nakon gubitka(2%). Na trećem su mjestu po zastupljenosti (s udjelom od 26%) bili problemi vezani uz studij - dugo pauziranje u polaganju ispita, nedostatna organizacija vremena, nemogućnost učenja zbog nedostatka koncentracije i motivacije ili neusvojenosti efikasnih tehnika (ukupno 17%) te ispitna anksioznost, obeshrabrenost, sumnja u pravilan izbor studija, problemi prilagodbe na studij (9%).

Zajednička evaluacija savjetovanja od strane klijenta i savjetovatelja prilikom zadnjeg susreta - u smislu evidentiranja promjena u ponašanju i doživljavanju u odnosu na početak zajedničkog rada, osnova je zaključka o svrsishodnosti i uspješnosti savjetodavnog rada. Zbog principa dobrovoljnosti dolaska u Savjetovalište i slobode reguliranja njegova korištenja, garantiranja anonimnosti te zbog raznorodne prirode problema zbog kojih se dolazi u savjetovalište, ne vidimo mogućnost korištenja objektivnih pokazatelja dugoročnih efekata savjetovanja. Savjetovanje obično prekida klijent zaključivši da je problem zbog kojeg je došao riješen ili da je spreman nositi se s njim bez daljnje podrške savjetovatelja. U nekim se slučajevima studenti ponovo jave svom ranijem savjetovatelju nakon nekoliko mjeseci ili nakon jedne ili više godina, najčešće tražeći jednokratnu podršku u suočavanju s nekim novim problemom. Iz toga se može zaključiti da im Savjetovalište pruža povjerljivo utočište u nošenju s razvojnim problemima i problemima svakodnevnog života.

Uz individualna savjetovanja, u 2006. godini održano je i 5 seminara radioničkog tipa "Trening uspješnog studiranja", kojima je obuhvaćeno ukupno 90 studenata različitih studijskih grupa. (Zbog velikog interesa studenata održan je jedan seminar više od planiranog broja, ali su zbog prekasne objave uoči ljetnog ispitnog roka – zbog premalog broja prijavljenih otkazane planirane radionice «Uspješno nošenje s ispitnom anksioznošću»). Seminare su, kao i prethodnih godina, izvodili vanjski suradnici – kreatori seminara (Adrian Drempetić i Ivana Kakarigi). Svaki seminar uključivao je 3 bloka od po 4 sata interaktivne edukacije. Kvantitativna evaluacija seminara od strane polaznika rezultirala je visokim ocjenama doprinosa treninga boljim ocjenama na ispitima (M=4,7), povečanju motivacije za učenje i studiranje (M=4,7), unapređenju metoda učenja (M=4,6) te povećanju osjećaja samopouzdanja i kompetencije pri suočavanju sa zahtjevima studija (M=4,4). Svoje zadovoljstvo treningom svi su polaznici izrazili i svojom namjerom da trening preporuče drugima te svojim interesom za pohađanje sličnih edukacija.

Okupljanje studenata koji su u individualnom savjetovanju izrazili sličan problem, rezultiralo je formiranjem grupe uzajamne podrške sastavljene od tri studenta s problemom socijalne anksioznosti. Pod vodstvom voditeljice Savjetovališta, održano je ukupno 6 dvosatnih susreta.

U 2006. godini, zahvaljujući većoj promidžbi Savjetovališta, intenzivirala se E-mail komunikacija sa studentima. Studenti su tražili dodatne informacije o radu Savjetovališta, prijavljivali svoj dolazak u Savjetovalište i koristili internet savjetovanje (njih 63-oje).

Za obavještavanje studenata o radu Savjetovališta korišten je pano u auli fakulteta te letci o Savjetovalištu i o seminarima distribuirani po svim odsjecima. Plakatima i letcima podijeljenim prilikom prvog sastanka brucoša s dekanom, predstavnicima fakultetske uprave i odsjeka, svim je brucošima izražena dobrodošlica na Fakultet i u Savjetovalište. Na panou su izlagani i obrazovni materijali (o učenju i pamćenju, koncentraciji pri učenju, mnemotehnikama, koracima u pripremanju ispita, prevladavanju ispitne anksioznosti, o samopoštovanju i samopouzdanju).

Zbog potrebe povećanja broja savjetovatelja, održana je Edukacija za savjetodavni rad (prof. dr. sc. Lidija Arambašić) i demonstracija Treninga uspješnog učenja (Adrian Drempetić, prof.) kojima su osposobljene četiri mlade članice Odsjeka za psihologiju. S ciljem unapređivanja kvalitete rada savjetovatelja, održane su tri dopunske edukacije savjetovatelja: Uvodni intervju u savjetovanju, Problemi učenja i Kognitivno-bihevioralni tretman socijalne fobije (prof. dr. sc. Nataša Jokić Begić). Ujedno je održano 30 sati supervizije individualnog savjetodavnog rada. Uz individualnu superviziju konzultativnog tipa koju je po potrebi izvodila prof. dr. sc. Nataša Jokić Begić, šest je savjetovateljica bilo uključeno u grupnu tzv. procesnu superviziju koju je izvodila prof. dr. sc. Lidija Arambašić. Sadržaj supervizijskih susreta odnosio se na različite dvojbe koje se javljaju u radu s klijentima. Cilj im je ponajviše učenje, ali i dobivanje podrške kolegica i supervizorice za odgovoran i složen savjetodavni rad sa studentima. Kvalitativna i kvantitativna evaluacija timske supervizije pokazala je izrazito zadovoljstvo polaznica ovim vidom supervizije i želju da se ona nastavi.

Prostor Savjetovališta obogaćen je zidnim ogledalom (bitnim u tretmanu tjelesne slike o sebi) i udobnom vreća-foteljom (za potrebe psiho-fizičke relaksacije).

Možemo zaključiti da je u 2006. godini Savjetovalište korišteno od znatno većeg broja studenata nego ranijih godina te da se rad uglavnom odvijao u skladu s planom. Zbog velike okupiranosti voditeljice Savjetovališta - savjetovanjem (provedbe 51% svih individualnih savjetovanja, svih internet savjetovanja te vođenja grupe podrške) i ostalim poslovima, još uvijek predstoji izrada web stranice Savjetovališta.

I dalje je primjetan velik interes studenata drugih fakulteta za korištenje našeg savjetovališta. To nas usmjerava na pregovore sa Sveučilištem (odnosno s upravama drugih fakulteta) kako bi se uspostavom suradnje osigurala materijalna osnova za proširenje rada Savjetovališta u vidu pružanja usluga i studentima izvan Filozofskog fakulteta. Time bi započela realizacija plana prema kojem bi Psihološko savjetovalište za studente Filozofskog fakulteta postalo jezgrom razvoja Sveučilišnog savjetovališta. Njegova vezanost uz Odsjek za psihologiju osigurava s jedne strane, znanstvenu i stručnu osnovu kvalitete savjetodavnog rada, a s druge strane, osnovu za suvremene vidove obrazovanja budućih psihologa u okviru Savjetovališta kao nastavne baze.

Na kraju želimo zahvaliti Upravi Filozofskog fakulteta za pružanje moralne i financijske potpore razvoju Savjetovališta. Ujedno apeliramo da se pri prenamjeni prostora Fakulteta oslobođenog preseljenjem knjižnica u novu zgradu te u slučaju eventualnih ranijih promjena, predvidi odgovarajući prostor za Savjetovalište.



Uz očekivanje daljnje podrške, planiramo daljnji razvoj Savjetovališta. – za dobrobit kvalitete studiranja, mentalnog zdravlja i kvalitete života studenata.
Voditeljica Savjetovališta za studente FF-a
Dr. sc. Goranka Lugomer Armano

IZVJEŠTAJ CENTRA ZA PSIHODIJAGNOSTIČKE INSTRUMENTE

2006. godina
PSIHOLOGIJSKI MJERNI INSTRUMENTI:

  1. PRIJAVA NOVOG TEHNOLOŠKOG PROJEKTA - prijavljen je tehnološki projekt MZOS-a pod nazivom „Razvoj, standardizacija i psihometrijska validacija testova kognitivnih sposobnosti“ – projekt uključuje standardizaciju i validaciju sljedećih pet testova čiji autori su profesori Odsjeka za psihologiju: dvije nove forme Problemnog testa, Test apstraktnog mišljenja, Trodjelni test rezoniranja i Test S. 19. lipnja 2006. uspješno je obranjena pretprijava ovog projekta pred Tehnološkim vijećem MZOS-a koje je pozvalo CPI da ispuni prijavu projekta. 16. listopada 2006. podnesena je puna prijava tehnološkog projekta MZOS-u.

  2. SURADNJA S LANAP-om – uspostavljena je suradnja s tvrtkom LANAP iz Splita na izradi softwareskog sustava za kompjutersku primjenu testova. LANAP nudi software za testiranje putem interneta, dok CPI nudi psihologijske testove. Kompjuterska baterija testova, razvijena kroz ovu suradnju, bit će i dio novo prijavljenog tehnološkog projekta.

  3. SURADNJA S ELECTUS LJUDSKIM POTENCIJALIMA – prof. Bunjevac formalizirao je suradnju CPI-a s tvrtkom Electus ljudski potencijali te je između njih i CPI-a sklopljen opći ugovor o poslovnoj suradnji u primjeni psihologijskih spoznaja, metoda i postupaka u području ljudskih potencijala i drugim srodnim aktivnostima od zajedničkog interesa.

  4. OKRUGLI STOL «SUVREMENI PRISTUPI MJERENJU LJUDSKIH POTENCIJALA» - na 14. godišnjoj konferenciji psihologa u Vodicama održan je Okrugli stol pod ovim nazivom. U sklopu ovog okruglog stola prezentirani su rezultati kratke web-ankete o stanju ljudskih resursa u Hrvatskoj i o problemima i mogućim rješenjima s kojima se susreću psiholozi u praksi. Ukratko su prezentirani planovi CPI-a za rad na standardizaciji i validaciji testova, te je predstavljena i demo verzija kompjuterskog softwarea.

  5. SURADNJA SA SEKCIJOM ZA ORGANIZACIJSKU PSIHOLOGIJU HPD-a – uspostavljena je suradnja na standardizaciji i normiranju psihologijskih testova. Sekcija za organizacijsku psihologiju broji oko 90 članova, od kojih je, prema rezultatima unutarnje ankete, njih 40-ak zainteresirano za pomoć prilikom standardizacije testova. Kroz Sekciju će se i konkretizirati mogući oblici suradnje između CPI-a i psihologa u praksi.


EVALUACIJSKI PROJEKTI:

  1. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - prof. Ljubotina, u ime CPI-a, aktivno je sudjelovao u sveučilišnom projektu Evaluacije nastave. Osim konstrukcije evaluacijskog upitnika, sudjelovao je i u osmišljavanju dinamike provođenja postupka evaluacije, obradi prikupljenih podataka, izradi pravilnika o izvještavanju o rezultatima te ustrojavanju Ureda za kvalitetu nastave pri Sveučilištu. Tijekom jeseni obrađeni su podaci za preko 50 000 evaluacijskih listova te su izrađeni izvještaji za sve sastavnice Sveučilišta. Trenutačno su u tijeku pregovori sa Sveučilištem oko nastavka suradnje na ovom projektu.

  2. UMIJEĆE ŽIVLJENJA – uspostavljena je suradnja s udrugom Umijeće življenja u sklopu koje će se evaluirati jedan njihov edukacijski program.


PROFESIONALNE EDUKACIJE:

  1. održano je 9 edukacija namijenjenih psiholozima (Klinički intervju, Uvod u neuropsihologijsku procjenu, Wartegg test crteža – osnovna i napredna edukacija, Psihologijska procjena – Nalaz i stručno mišljenje psihologa (otvorena i jedna namijenjena samo psiholozima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), Psihologijska procjena u dječjoj dobi i Dječja razvojna neuropsihologija) ali i drugim stručnjacima u području ljudskih potencijala (Mobbing – psihološko zlostavljanje na poslu). Edukacije je sve skupa odslušalo 166 sudionika.

  2. ugovorena je suradnja s PHOENIX Farmacijom CPI je osmislio i izveo predavanje i radionicu (svaku u trajanju od sat i pol) pod nazivom «Komunikacija u ljekarnama». Ista edukacija održana je 7 puta – dva puta u Zagrebu i Splitu, te po jednom u Varaždinu, Osijeku, Rijeci. Ukupno je edukaciju odslušalo oko 550 farmaceuta. Predstavnici PHOENIX Farmacije izrazili su želju za stalnom suradnjom, te osmišljavanjem i provođenjem novih edukacija. U 2007. godini CPI je osmislio i izveo novu edukaciju pod nazivom «Kako ublažiti posljedice svakodnevnog stresa?». Edukacija, u trajanju od cijelog dana, izvedena je 5 puta – dva puta u Zagrebu, te po jednom u Osijeku, Rijeci i Splitu. Ukupno je edukaciju odslušalo oko 450 farmaceuta. U tijeku su pripreme novih tema za slijedeći edukacijski ciklus.


PROFESIONALNE SELEKCIJE:

  1. Prof. Darja Maslić Seršić provela je profesionalnu selekciju za izbor Voditelja ureda za poslijediplomske studije i međunarodnu suradnju za Rudarsko-geološko-naftni fakultet.


KOMERCIJALNI PROJEKTI:

  1. COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA – provodi se kvalitativno istraživanje izvora (ne)zadovoljstva zaposlenika Coca-Cole. Istraživanje se provodi na svih hijerarhijskim razinama, sa svim vrstama djelatnostima te na svim lokacijama Coca-Cole u Hrvatskoj.


OPĆE AKTIVNOSTI:

  1. Od 1.9.2006. u CPI-u je kao vježbenik-volonter zaposlena Ana Tokić.

  2. izglasan je novi Pravilnik o organizaciji rada Centra za psihodijagnostičke instrumente

  3. napravljena je engleska verzija elektronske baze psihologijskih instrumenta koja je spremna za objavu na web-u

  4. na poziv Hrvatskog zavoda za norme CPI je sa zavodom uspostavio kontakt te planira postati njegovim stalnim članom te se, kada će to biti moguće, uključiti u jedan od tehničkih odbora posvećen izradi standarda za psihološku procjenu

  5. SURADNJA CPI-a I KATEDRI ODSJEKA - Katedra za kliničku psihologiju i Katedra za socijalnu psihologiju za sada jedine sudjeluju u radu CPI-a koji se odnosi na različite edukacije. Katedra za razvojnu psihologiju iskazala je svoj interes za suradnju u obliku edukacija. Katedra za eksperimentalnu psihologiju (prof. Darja Maslić-Seršić) surađuje s CPI-em u području selekcijskih postupaka.


FINANCIJSKO IZVJEŠĆE za 2006. godinu


UKUPNO TROŠKOVI u 2006. godini

223.067,88 kn

1. TROŠKOVI LJUDSKOG RADA

193.599,00 kn

2. PUTOVANJA

13.601,10 kn

3. MATERIJALNI TROŠKOVI

14.397,78 kn


PRIHODI u 2006. godini

227.820,00 kn

1. EDUKACIJE U ORGANIZACIJI CPI-a

102.240,00 kn

2. PHOENIX FARMACIJA

95.580,00 kn

3. STATISTIČKE OBRADE PODATAKA - Sveučilište u Zagrebu

30.000,00 kn

Dr. sc. Smiljka Malinar, red. prof.

Odsjek za talijanistiku

Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Ivana Lučića 3

10 000 Zagreb

 

 

 



 

 

Zagreb, 8. ožujka 2007.



 

 

 



 

FAKULTETSKOM VIJEĆU

FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

 

 



 

Predmet: Molba za korištenje slobodne studijske godine

 

 

 



Molim Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu da mi odobri korištenje slobodne studijske godine u akademskoj godini 2007/2008.

U zvanje redovitog profesora na Katedri za talijanski jezik Odsjeka za talijanistiku izabrana sam 20 veljače 2003. godine.

Tijekom studijske godine obavljala bih istraživanja potrebna za dovršetak autorske knjige iz područja hrvatsko-talijanskih jezičnih i kulturnih dodira te nastavila terenski rad prikupljanja potvrda istromletačkog idioma u sjeverozapadnoj Istri.

U dogovoru s Katedrom i s Odsjekom, osigurano je održavanje nastave, konzultacija i ispita iz kolegija za koje sam odgovorna prema nastavnom planu i programu.

 

Unaprijed zahvaljujem.



S poštovanjem

 

 



                                                                                                          Smiljka Malinar



VJEĆE FILOZOFSKOG FAKULTETA


SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

IZVJEŠTAJ O SLOBODNOJ STUDISKOJ GODINI


U razdoblju od 1.3. 2006. do 1.3.2007. koristio sam slobodnu studijsku godinu.

Konsultacije i ispite održavao sam u određenim terminima.

Predviđeno vrijeme za terenska istraživanja, prikupljanje i sređivanje građe i dokumentacije iskoristio sam za terenski rad u Gorskom Kotaru, Primorju, Istri i Jaskanskom prigorju.

Tematski su obrađeni običaji i obredi iz godišnjeg ciklusa s ciljem evidentiranja, provjere i nadopune građe prikupljene za upitnice Etnološkog atlasa. Analizom upitnica vršena je priprema za izradu računalne baze podataka i programa za izradu etnoloških karata.

Posebno su istraženi i dokumentirani su običaji uz paljenje godišnjih vatri (Jurjevskih, Uskrsnih i Ivanjskih).

Sudjelovao sam na domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima:


  • Regionalizam i ruralni turizam (Zagreb)

  • Lujzijana i Karolina u mreži europskih kulturnih i turističkih putova (Delnice)

  • Otočke perspektive (Komiža, Vis)

  • Nacionalna konferencija o ruralnom razvoju (Zagreb)

  • Internacionalni simpozij o balkanskom folkloru (Ohrid)

  • Od etnografije Slavena do kulturne antropologije (Krakow)

S ciljem poticanja i razvoja bilateralne suradnje s etnolozima iz Makedonije radio sam na pripremi zajedničkog projekta “Modeli etnografskog kartografiranja u Republici Makedoniji i Republici Hrvatskoj.


U Zagrebu, 5.3.2007.

Dr sc. Branko Đaković


Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju

dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić, izv. prof.

Odsjek za psihologiju

Filozofskog fakulteta u Zagrebu

10 000 Zagreb, Lučićeva 3

Fakultetskom vijeću

Filozofskoga fakulteta

Predmet: izvještaj o korištenju slobodne studijske godine
Odlukom Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta odobreno mi je korištenje slobodne studijske godine u ljetnom semestru akad. godine 2005/2006 i zimskom semestru akad. godine 2006/07, pa o radu tijekom tog razdoblja podnosim
IZVJEŠTAJ
Tijekom slobodne godine radila sam na pisanju poglavlja te uredništvu knjige Psihologija učenja i poučavanja matematike. Pisanje teksta je u završnoj fazi a knjiga je namijenjena studentima diplomskog i poslijediplomskog studija psihologije te diplomskog studija matematike.

Pripremila sam i novi kolegij Psihologija obrazovanja: učenje i poučavanje namijenjen studentima diplomskog studija psihologije.

Sudjelovala sam u izvedbi nastave na poslijediplomskom studiju psihologije, obavljala poslove mentorice na poslijediplomskom i diplomskom studiju, sudjelovala u radu povjerenstava za izradu programa studija za doktorske kandidate, sudjelovala u povjerenstvima kod izlaganja nacrta specijalističkih, magistarskih i doktorskih radnji te u jednom povjerenstvu za obranu magisterija.

Radila sam na pripremi rada na novom projektu Psihološki faktori učenja matematike: uradak, strategije, motivacija i stavovi, te programa Psihološki čimbenici uspješnog učenja u okviru kojeg su još dva projekta. Za Centar za obrazovanje nastavnika Filozofskog fakulteta.

izradila sam program psihologijskog dijela edukacije namijenjene asistentima Ekonomskog fakulteta te provela dio programa.

Sudjelovala sam u edukacijama sveučilišnih nastavnika i asistenata u programu Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokom školstvu:

Tijekom tog razdoblja objavila sam rad: Vlahović-Štetić, V., Nadilo, M., Pavlin-Bernardić, N. (2006). Brojenje: stječemo li prije načela ili vještinu? Suvremena psihologija. 9, 1, 21-34. Sudjelovala sam u izradi rada Pavlin-Bernardić, N.; Rovan, D.; Vlahović-Štetić, V.; Gliha, M. Imaju li medvjedići jednak broj bombona? Dječje razumijevanje osnovnih principa zbrajanja izloženog na Konferenciji psihologa: Ljudski potencijali kroz životni vijek.Vodice, 2006.

Bila sam članica Programskog odbora Prvog hrvatskog kongresa primijenjene psihologije (Zagreb, 2006.).



Recenzirala sam radove za časopise Psihologijske teme, Kinesiology i Sociologija sela.
U Zagrebu, 4. ožujka 2007. Prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić


1 Polovina se odnosi na rad objavljen u koautorstvu s tri osobe (50% autorstva).


Kataloq: files
files -> Fövqəladə hallar və həyat fəaliyyətinin təhlükəsizliyi”
files -> Azərbaycan Respublikası Kənd Təsərrüfatı Nazirliyi Azərbaycan Dövlət Aqrar Universiteti adau-nun 80 illik yubileyinə həsr edilir adau-nun elmi ƏSƏRLƏRİ g əNCƏ 2009, №3
files -> Ümumi məlumat Fənnin adı, kodu və kreditlərin sayı
files -> Mühazirəotağı/Cədvəl I gün 16: 40-18: 00 #506 V gün 15: 10-16: 30 #412 Konsultasiyavaxtı
files -> Mühazirə otağı/Cədvəl ivgün saat 13 40 15 00 otaq 410 Vgün saat 13 40 15 00
files -> TƏDRİs plani iXTİsas: 050407 menecment
files -> AZƏrbaycan respublikasi təHSİl naziRLİYİ XƏZƏr universiteti TƏHSİl faküLTƏSİ
files -> Mühazirə otağı/Cədvəl Məhsəti küç., 11 (Neftçilər kampusu), 301 n saylı otaq Mühazirə: Çərşənbə axşamı, saat 16. 40-18. 00

Yüklə 1,9 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   28   29   30   31   32   33   34   35   36




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©muhaz.org 2020
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə