U susret novoj 1430. Hidžretskoj godini braćo I sestre u islamu! Danas, 28. zu-l-hidždže 1429. h., što odgovara 26. decembru 2008. godine, govorim na temu «U susret Novoj 1430. hidžretskoj godini!»



Yüklə 47,55 Kb.
tarix17.01.2019
ölçüsü47,55 Kb.
#100022

U SUSRET NOVOJ 1430. HIDŽRETSKOJ GODINI

Braćo i sestre u islamu! Danas, 28. zu-l-hidždže 1429. h., što odgovara 26. decembru 2008. godine, govorim na temu «U susret Novoj 1430. hidžretskoj godini!» Za pomenutu temu sam se opredijelio iz razloga što 01. muharrema, u ponedjeljak, 29. decembra inša-Allah, počinje 1430. hidžretska godina.

Braćo i sestre! Budimo zahvalni robovi Uzvišenom Allahu na mnogobrojnim blagodatima, kojima nas je obasuo, bez našeg truda i zasluge, a posebno Mu budimo zahvalni na blagodati islama i imana! Od Njega, s.w.t., tražimo milost i oprost i pripremajmo se za Dan polaganja računa! Ne zaboravimo da smo svi mi samo obični smrtnici, koji će jednoga dana morati ostaviti sva dunjalučka dobra i vratiti se svome Gospodaru! Čuvajmo vrijeme kao Allahovu, dž.š., blagodat i ispunjavajmo preuzete obaveze! Ne odlažimo naše obaveze za naredi period i ne prebacujmo odgovornost na druge, već ih ispunjavajmo na vrijeme, svjesni emaneta koji nosimo na našim plećima! Budimo od onih koji pomažu drugima u granicama naših mogućnosti i animirajmo braću i sestre u našem okruženju da i oni čine isto! Trudimo se da u svakom novom danu budemo jačega imana i sa novim dobrim djelima! Činimo dobro na svakom mjestu i klonimo se harama i sumnjivih stvari! Neka naše društvo bude društvo dobrih ljudi i čuvajmo se lošeg društva i društva onih koji robuju dunjaluku!

Gospodar Svjetova u prvom dijelu 36. ajeta Sure Et-Tevbe, govoreći o vremenu kaže:



"إِنَّ عِدَّةَ الشُّهُورِ عِندَ اللّهِ اثْنَا عَشَرَ شَهْراً فِي كِتَابِ اللّهِ يَوْمَ خَلَقَ السَّمَاوَات وَالأَرْضَ مِنْهَا أَرْبَعَةٌ حُرُمٌ ذَلِكَ الدِّينُ الْقَيِّمُ فَلاَ تَظْلِمُواْ فِيهِنَّ أَنفُسَكُمْ..." (سورة التوبة: 36)

"Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!.." (Suretu Et-Tevbe: 36)

Prema citiranom ajetu, Allahova, dž.š., je odredba da je danom stvaranja nebesa i Zemlje, odlučio da se vrijeme računa sa dvanaest mjeseci, među kojima je posebnu počast dao za četiri "Sveta mjeseca" (Ešhuri Hurum). Gospodar svjetova nas podsjeća da je Njegova naredba da se grijesi u ta četiri mjeseca ne smiju činiti, odnosno da vjernici ne smiju u njima činiti nasilje, prema sebi, ali niti prema drugima. Mi smo braćo i sestre svjesni činjenice da sve što ljudi učine od zla drugim ljudima, da je to u konačnici zlo prema njima samima, te da će ih na dunjaluku i ahiretu stići zaslužena kazna. Zato se dobro čuvajmo nasilja i ne pomažimo one koji čine nasilje, ma ko bili!

Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koji bilježi imam Buharija, a prenosi ga Ebu Bekre, r.a., pojašnjava koja su to četiri Sveta mjeseca:

عَنْ أَبِي بَكْرَةَ رَضِي اللَّه عَنْه أَنَّ النَّبِيِّ صَلَّى اللَّه عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: "الزَّمَانُ قَدِ اسْتَدَارَ كَهَيْئَتِهِ يَوْمَ خَلَقَ اللَّهُ السَّمَوَاتِ وَالْأَرْضَ. السَّنَةُ اثْنَا عَشَرَ شَهْرًا مِنْهَا أَرْبَعَةٌ حُرُمٌ ثَلَاثَةٌ مُتَوَالِيَاتٌ: ذُو الْقَعْدَةِ وَذُو الْحِجَّةِ وَالْمُحَرَّمُ وَرَجَبُ مُضَرَ الَّذِي بَيْنَ جُمَادَى وَشَعْبَان."َ (البخاري)

Prenosi Ebu Bekre, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Vrijeme kruži, kao i onoga dana kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina ima dvanaest mjeseci, od čega su četiri sveta; tri, jedan za drugim: zu-l-ka'de, zu-l-hidždže i muharrem i redžeb, koji je između džumade-l-uhra i ša'bana!" (Buharija)

Mi smo braćo i sestre upravo u Svetim mjesecima, u kojima nije dozvoljeno griješenje, pa svjesni te činjenice, trudimo se da u njima učinimo što više dobrih djela i čuvajmo se harama i sumnjivih stvari!

Ibn Abbas, r.a., smatra da je Allah, dž.š., dao za ova četiri mjeseca posebno mjesto, time što se grijesi u njima uvećavaju, ali takođe i dobra djela. Zbog toga u ovim mjesecima treba paziti na svoja djela.

Kaže Allah, dž.š., u 189. ajetu Sure El-Bekare:

"يَسْأَلُونَكَ عَنِ الأهِلَّةِ قُلْ هِيَ مَوَاقِيتُ لِلنَّاسِ وَالْحَجِّ وَلَيْسَ الْبِرُّ بِأَنْ تَأْتُوْاْ الْبُيُوتَ مِن ظُهُورِهَا وَلَـكِنَّ الْبِرَّ مَنِ اتَّقَى وَأْتُواْ الْبُيُوتَ مِنْ أَبْوَابِهَا وَاتَّقُواْ اللّهَ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُونَ" (سورة البقرة: 189)

«Pitaju te o mlađacima. Reci: "Oni su ljudima oznake o vremenu i za hadžiluk. Ne iskazuje se čestitost u tome da sa stražnje strane u kuće ulazite, nego je čestitost u tome da se Allaha bojite, da biste postigli ono što želite.» (Suretu El-Bekare: 189)

Mlađaci su bez sumnje najbolji način računanja vremena, jer oni daju vizuelnu potvrdu vremena i po njima se označava izlazak iz starog u novi mjesec. Viđenje mlađaka je u ranijem periodu bilo okom, dok se posljednjih stoljeća njegovo pojavljivanje i faze prate savremenim pomagalima, čiji pronalazači su muslimani.

Odluka o računanju vremena po islamskom kalendaru je donešena u vrijeme Omera ibn El-Hattaba, r.a., 3. ili 4. godine Omerovog, r.a., hilafeta, kada mu je Musa El-Eša'ari napisao da im dolaze dopisi na kojima nema datuma, pa da on kao halifa preduzme nešto na tom planu. Omer ibn El-Hattab, r.a., je konsultirao ashabe. Neki od njih su predložili da vrijeme računaju po trajanju vladavine nekog od halifa, kao što to čine neki narodi. Neki su kazali da se vrijeme računa po kršćanskom kalendaru. Neki su kazali da vrijeme računaju po rođenju Muhammeda, s.a.v.s. Neki su predložili da se vrijeme računa po poslanstvu Muhammeda, s.a.v.s., dok su neki ashabi predložili da to bude Hidžra, što je Omer, r.a., i prihvatio govoreći: «Neka to bude Hidžra, jer je ona razlučila istinu od neistine!»

Sa ovim prijedlogom su se složili i prisutni ashabi, a potom je nastupila rasprava, od kojeg mjeseca da se počne računati vrijeme. Bilo je mišljenja da to bude: 1) ramazan, jer je on mjesec posta i Kur'ana, 2) rebiu-l-evvel, jer je u njemu Poslanik, s.a.v.s., rođen, u njemu je došao u Medinu i u njemu je preselio, 3) muharrem, kao jedan od Ešhuri-Huruma.

Na kraju su se saglasili Omer ibn El-Hattab, r.a., Osman ibn Affan, r.a., i Alija ibn Ebi Talib, r.a., da to bude mjesec muharrem, jer pored toga što je od Ešhuri-Huruma (Svetih mjeseci) dolazi odmah nakon mjeseca zu-l-hidždže u kojem muslimani obavljaju hadž kojim se upotpunjuje građevina islama. U muharremu su se ashabi zavjetovali Poslaniku, s.a.v.s., na vjernost, a i sama odluka za Hidžru je donešena upravo u ovom mjesecu. Tako je odlučeno da mjesec muharrem bude prvi mjesec hidžretske godine. Žalosno je da o hidžretskom računanju vremena veliki broj muslimana danas ne zna ništa, pa čak ne znaju ni nabrojati hidžretske mjesece.

Hidžretski mjeseci su: 1. muhaarrem, 2. safer, 3. rebiu-l-evvel, 4. rebiu-l-ahir, 5. džumade-l-ula, 6. džumade-l-uhra, 7. redžeb, 8. ša'ban, 9. ramazan, 10. ševval, 11. zu-l-ka'de i 12. zu-l-hidždže.

Braćo i sestre! Najgori su ljudi koje je Allah, dž.š., počastio dugim životom, a oni u tom svom životu griješe i izazivaju Allahovu, dž.š., srdžbu. Da ne bi i mi bili u toj kategoriji, provodimo svoje živote u iskrenom robovanju Allahu, dž.š., i pripremanju za Dan polaganja računa, izmirujući naše obaveze prema: Allahu, dž.š., sebi, roditeljima, porodicama, rodbini, svim muslimanima, komšijama, nemuslimanima i široj i užoj društvenoj zajednici! Posebno vodimo računao svojim potomcima, jer ćemo za njih biti pitani na Sudnjem danu!

Svaku novu muslimansku godinu, pa i ovu iskoristimo u iskrenijem robovanju Allahu, dž.š., i izvršavanju naših obaveza, čineći iskrenu tevbu za ono što smo učinili od grijeha u proteklom periodu. Svaka naredna godina je godina u kojoj smo bliže našim kaburima, a dalje od naših dunjalučkih dvoraca i u kojoj nam je ostalo manje rizka i prava na korištenje dunjalučkih dobara. Imajmo na umu da će nam Azrail, melek smrti, možda doći kada mu se najmanje budemo nadali! Zato se pripremajmo za polaganje računa, činjenjem dobrih djela, izbjegavanjem svega onoga što je haram, pokuđeno ili sumnjivo i ne približavajmo se Allahovim, dž.š., granicama (hududima)!

O vrijednosti posta mjeseca muharrema, kao i obavljanja noćnog namaza, govori slijedeći hadis:

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِي اللَّه عَنْه أَنَّ رَسُولُ اللَّهِ صَلَّى اللَّه عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: "أَفْضَلُ الصِّيَامِ بَعْدَ رَمَضَانَ شَهْرُ اللَّهِ الْمُحَرَّمُ وَأَفْضَلُ الصَّلَاةِ بَعْدَ الْفَرِيضَةِ صَلَاةُ اللَّيْلِ." (مسلم)

Prenosi Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Najbolji post poslije ramazana je post mjeseca muharrema, a najbolji namaz poslije farz namaza je noćni namaz!" (Muslim)

Zato se trudimo da u predstojećem mjesecu muharremu što više postimo, klanjamo nafile, dijelimo sadaku i upućujemo iskrene dove našem Gospodaru!

Braćo i sestre, pogotovo učimo dove iz dubina naših srca, mi i naše porodice, a posebno naša bezgriješna djeca i dovama se sjećajmo svih obespravljenih muslimana u: Palestini, Kašmiru, Avganistanu, Iraku, u Manje BH Entitetu, te po zatvorima u muslimanskim i nemuslimanskim zemljama, gdje na hiljade muslimana, samo zato što vjeruju u Allaha, s.w.t., bivaju ponižavani i kažnjavani na najsvirepiji način! Dova je sredstvo koje nam niko od ljudi ne može zabraniti, a ovaj narod je narod prema kojem je učinjen zulum, a dova mazluma se ne odbija.

Braćo i sestre! Neka Nova hidžretska godina bude godina odluke da ćemo u njoj iskreno robovati svome Gospodaru i da se nećemo bojati prijekora prijekornika! Neka ona bude godinom uspravljanja ummeta i vraćanja njegova ponosa i časti!!!

Molim Allaha, dž.š., da nas učvrsti na putu islama, da nam pomogne da sačuvamo svjetlo islama, da nas ne iskuša sa nasiljem nasilnih vladara i ne iskuša nas sa onim što nećemo moći podnijeti, da nam bude milostiv na Sudnjem danu i da nas uvede u džennete u društvu sa: poslanicima, šehidima i dobrim ljudima!

Sarajevo: 28. zu-l-hidždže 1429.h / 26. decembar 2008.g.

Hutba: Džamija “Kralj Fahd”



Nezim Halilović Muderris

!

Yüklə 47,55 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©muhaz.org 2022
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə