Elaborat studijskog programa
Yüklə 4,36 Mb.
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- Adobe Photoshop - obrada slike na računalu
- Adobe Illustrator – grafičko crtanje
- 3D Studio Max – 3D modeliranje I vizualizacija
- 4.2. OPIŠITE STRUKTURU STUDIJA, RITAM STUDIRANJA TE UVJETE ZA UPIS STUDENATA U SLJEDEĆI SEMESTAR ILI TRIMESTAR I UVJETE ZA UPIS POJEDINOG PREDMETA ILI SKUPINE PREDMETA.
- 4.3. PRILOŽITE POPIS PREDMETA KOJE STUDENT MOŽE IZABRATI S DRUGIH STUDIJSKIH PROGRAMA.
4.2. OPIŠITE STRUKTURU STUDIJA, RITAM STUDIRANJA TE UVJETE ZA UPIS STUDENATA U SLJEDEĆI SEMESTAR ILI TRIMESTAR I UVJETE ZA UPIS POJEDINOG PREDMETA ILI SKUPINE PREDMETA. 4.2.1. Struktura studija Prvi ciklus obrazovanja: Preddiplomski studij kazališnog oblikovanja traje tri godine, odnosno šest semestara, tijekom kojega studenti stječu 180 ECTS bodova. ECTS bodovi prikazuju procijenjeno opterećenje studenata po semestru. Studijski program sadržajno je strukturiran kroz slijedeće vrste kolegija: - obavezni opći (teorijski, teatrološki i povijesno umjetnički kolegiji);
- izborni stručni; - izborne radionice. Skupina obveznih općih predmeta obrađuje sadržaje iz povijesno-kazališnih i teorijsko-kazališnih, kao i likovno-teorijskih i povijesno-umjetničkih područja, nužnih za budući rad polaznika studija na području likovnog oblikovanja za potrebe kazališne produkcije. Obavezni opći kolegiji obrađuju gradivo s područja kostimografije, scenografije, lutkarstva, osnova dramaturgije i kazališne estetike te čine bitan teorijski okvir za razumijevanje likovnosti kazališta tijekom povijesti, kao i razvijanje sposobnosti kritičkog sagledavanja suvremenih kazališnih tendencija. Obavezni praktični kolegiji obrađuju nastavne sadržaje vezane za temeljne vještine nužne za kvalitetno svladavanje gradiva s područja kazališne likovnosti: crtanje (figura i prostorni crtež), kao preduvjet za daljnje studiranje vizualnih aspekata izvedbe i dramaturški smislenog oblikovanja kostima, scenskog prostora i dekora te lutaka. Obavezne radionice osposobljavaju studente za samostalno plastično oblikovanje i ovladavanje tehnologijama obrade materijala. Nadalje, obrađuju nastavne sadržaje neizostavne za razumijevanje i analitičko oblikovanje likovnosti kazališne produkcije, uz praktičan rad poduprt povijesnim i teorijskim okvirima za sustavnu obradu gradiva, koja je bitna funkcionalna i smislena nadopuna nastavnim sadržajima obaveznih praktičnih kolegija. Izborni kolegiji i radionice su strukturirani tako da polaznici studija iz široke lepeze biraju nastavne sadržaje, koji na najbolji način nadopunjuje njihove osobne sklonosti i čine bitnu nadogradnju gradivu koje se obrađuje u sklopu obaveznih kolegija. Omogućavaju studentima usvajanje teorijskih znanja vezanih za kazališnu produkciju i recepciju te ovladavanje praktičnim vještinama s različitih područja specifičnih disciplina u okviru kazališne likovnosti i dodirnih performativnih umjetnosti, do suverenog korištenja tehničkim i umjetničkim medijima, koji nadopunjuju umjetničku ekspresiju kazališnog čina, poput oblikovanja scenske rasvjete, oblikovanja zvuka za potrebe kazališne produkcije, poznavanja tehnika i posebnosti kazališne šminke, maske. Projektna nastava i Sudjelovanje u međunarodnom projektu obuhvaćaju mentorirane i samostalne projekte vezane uz kazališnu likovnost koje studenti realiziraju tijekom pojedinog semestra, u okviru planiranih projekata Akademije, profesionalnih projekata vezanih uz izvedbenu umjetnost, realizaciju izložbenih postava, sudjelovanja na domaćim ili međunarodnim festivalima i sl. Studenti mogu kao izborni odabrati bilo koji predmet, koji je u Izvedbenom planu nastave ostalih studija koji se provode na Umjetničkoj akademiji, odnosno izborne predmete s drugih znanstveno-nastavnih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera utvrđene Odlukom Senata Sveučilišta, koji omogućuju mobilnost studenta u okviru Sveučilišta. Nastava iz praktičnih kolegija odvija se u obliku mentorske poduke i individualne nastave, uvažavajući individualne talente, sklonosti i nastavne potrebe studenata. 4.2.2. Osnovna shema studija po semestrima
Studenti su tijekom ukupnog trajanja studija dužni sakupiti 180 ECTS bodova. Studenti biraju izborne kolegije iz ovog studijskog programa, s drugih odsjeka Akademije ili odabiru izborne kolegije koji su ponuđeni na razini Sveučilišta. ECTS bodovi koji prelaze broj obaveznih 180 ECTS bodova tijekom studija upisuju se u Dopunsku ispravu o studiju.
Ritam studiranja izražen je kroz opterećenje studenata (ECTS bodovi), a svaki semestar nudi mogućnost upisa minimalno 30 ECTS-a. Redoviti student ovjerava semestar studija ukoliko su mu svi nastavnici svojim potpisom u Indeksu ovjerili uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza iz svih predmeta tijekom semestra te ako je polaganjem ispita stekao minimalno 24 od obaveznih 30 ECTS-a u tom semestru. Nastava iz pojedinih predmeta, radi kvalitetnijeg izvođenja nastavnih programa, izvodi se kumulativno. 4.2.4. Uvjeti upisa u višu godinu studija U skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nastavnik može uskratiti potpis studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati utvrđenih studijskim programom te isti ne može pristupiti ispitu. Redoviti student može upisati višu godinu studija ukoliko je, kao potvrdu izvršenja svojih obaveza, dobio potpise predmetnih nastavnika iz svih upisanih kolegija, položio ispite iz obaveznih predmeta iz prethodnih semestara, te stekao minimalno 54 ECTS-a u prethodnoj godini studija. Obaveza je studenta da do kraja studijske godine koju je upisao položi preostale kolegije iz prethodne godine i stekne 60 ECTS za određenu akademsku godinu. Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu određeno je da Redoviti student upisuje višu godinu studija u skladu s Odlukom Senata o uvjetima upisa u višu godinu studija. Odlukom Senata u skladu sa studijskim programima nositelja studija određen je odgovarajući broj ECTS bodova koji su potrebnih za upis više godine studija. Odlukom Senata o linearnom modelu studiranja na Sveučilištu utvrđena je participacija u troškovima studija (školarine) za redovite studente. Redoviti studenti koji su ispunili studijske obveze i zadovoljili propisane uvjete za upis u višu godinu studija iskazanim u ECTS bodovima u skladu s Odlukom Senata o uvjetima upisa u višu godinu studija dužni su platiti participaciju u troškovima studija odnosno školarine prema Odluci Senata o linearnom modelu studiranja na Sveučilištu. Redoviti studenti koji nisu ispunili studijske obveze i zadovoljili propisane uvjete za upis u višu godinu studija iskazane u ECTS bodovima koji su utvrđeni Odlukom Senata o uvjetima upisa u višu godinu studija, ponovo upisuju istu godinu studija i dužni su platiti puni iznos školarine prema Odluci Senata o linearnom modelu studiranja na Sveučilištu. Redoviti student može ponovo upisati istu godinu studija samo jedanput uz uvjet da je ostvario najmanje 24 ECTS boda, ukoliko student ne ispuni navedeni uvjet gubi status redovitog studenta i studentu se može, na osobni zahtjev, Odlukom stručnog vijeća nositelja studija omogućiti nastavak studija u statusu izvanrednog studenta. Ukoliko nositelj studija ne izvodi izvanredni studij, studentu se može odobriti dovršenje studija bez studentskih prava u skladu sa Statutom Sveučilišta. Zbog prirode održavanja kumulativne nastave iz stručnih i općih kolegija, odvijanja praktične nastave u specijaliziranim radilištima, rada na projektima i obavezne stručne prakse, broj ECTS bodova po semestru može odstupati od 30 ECTS-a (+/- 4 ECTS-a), pri čemu ukupan obavezan broj ECTS bodova tijekom studija iznosi 180. Ukoliko student tijekom akademske godine upiše veći broj izbornih kolegija, može sakupiti i veći broj ECTS bodova od 60, no pri tome višak bodova ne može biti uračunat u zbroj potrebnih bodova u sljedećem semestru. ECTS bodovi koji prelaze broj obaveznih 60 ECTS bodova tijekom studijske godine ili 30 ECTS bodova tijekom semestra upisuju se u Dopunsku ispravu o studiju. Ukoliko student ne ostvari uvjete za upis u višu godinu studija u skladu s Odlukom Senata o uvjetima upisa u višu godinu studija, može ponovo upisati istu godinu studija u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju. Pravilnikom o studiranju Umjetničke akademije u Osijeku posebno su uređena ostala pitanja vezana za studij (ispiti, žalbe na ocjenu, postupak ponavljanja ispita, osiguranje javnosti na ispitu i drugo). Student koji nije stekao pravo na upis u višu godinu studija ponavlja godinu. Student koji nije ispunio uvjete za upis u višu godinu studiju upisuje se tako da ponovo upiše predmete koje nije položio u prethodnoj godini studija. Redoviti studenti imaju pravo ponavljati svaku godinu studija jedanput za vrijeme propisanog trajanja studija. 4.2.5. Ukupno trajanje studija Ukupno trajanje studija u statusu redovitog studenta jest vrijeme propisanog trajanja studija, a koje može biti produljeno najviše za vrijeme koje je za trećinu dulje od propisanog trajanja studija, odnosno do kraja akademske godine u kojoj taj rok istječe. Osobi koja je izgubila status redovitog studenta mora se odobriti dovršenje studija u roku od pet godina (ako je do gubitka došlo na nekoj od godina studija), odnosno deset godina (ako je do gubitka došlo u apsolventskom stažu) u skladu sa Statutom Umjetničke akademije u Osijeku. 4.2.6. Načini provjere znanja Provjera znanja studenata vrši se u skladu sa specifičnostima kolegija. Načini provjere znanja detaljno su navedeni za svaki pojedini kolegij u okviru opisa kolegija. Boduju se sve aktivnosti studenata i faze rada tijekom nastavnog procesa, pri čemu studenti imaju pravo uvida u rezultate pismenih ispita te na povratnu informaciju o ocjeni pojedinih elemenata provjere znanja općih i stručnih predmeta. 4.2.7. Gubitak prava studiranja Uvjeti gubitka prava studiranja na studijskom programu utvrđeni su Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Statutom Umjetničke akademije u Osijeku i Pravilnikom o studiranju Sveučilišta. Student gubi status studenta:
4.2.8. Vrste ispita i način ocjenjivanja Kolokviji i ispiti mogu biti pismeni, usmeni ili praktični. Praktični ispit uključuje aktivnosti studenta tijekom semestra, njihovo ovladavanje umjetničkim vještinama i tehnikama kojima prema programu stručnih kolegija trebaju ovladati te prezentaciju vlastitog umjetničkog rada unutar klase ili javnim predstavljanjem svojeg rada u okviru konkretne kazališne produkcije u suradnji sa studentima Studija glume i lutkarstva ili u suradnji s profesionalnim kazalištem. Ispiti iz teorijskih predmeta su pismeni i/ili usmeni. Ispitni rokovi mogu biti redoviti ili izvanredni, u skladu sa Statutom Sveučilišta i sa Statutom Umjetničke akademije. Kalendar ispita sastavni je dio Izvedbenog plana nastave i objavljuje se na početku svake akademske godine putem službenih sredstava obavještavanja Akademije. Nadalje, obzirom na činjenicu da se nastava iz pojedinih predmeta izvodi kumulativno, a radi kvalitetnije obrade nastavnih sadržaja, ispiti iz tih predmeta mogu se održati po završetku nastavnog ciklusa, van službenog kalendara ispitnih rokova Sveučilišta, a o kojim su datumima vankalendarskih rokova nositelji predmeta i voditelj studija obavezni službeno obavijestiti Službu za studente. Svi ispitni rokovi objavljuju se na mrežnim stranicama Umjetničke akademije i na oglasnoj ploči. Konačne ocjene svih provjera znanja moraju biti javno objavljene na oglasnoj ploči i unesene u bazu podataka nastavničkog portala. 4.2.9. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se općim aktom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Umjetničke akademije, odnosno ugovorom između znanstveno-nastavnih sastavnica Sveučilišta. 4.2.10. Dodatni programi Studenti Preddiplomskog studija kazališnog oblikovanja, osim nastavnih sadržaja propisanih studijskim programom, sudjeluju u kazališnim radionicama, domaćim i međunarodnim festivalima, posjećuju znanstvene skupove, aktivno sudjeluju u kazališnim i interdisciplinarnim projektima Akademije, kao i u međunarodnim projektima, čime obogaćuju svoje iskustvo studiranja te stječu dodatne vještine i znanja. 4.3. PRILOŽITE POPIS PREDMETA KOJE STUDENT MOŽE IZABRATI S DRUGIH STUDIJSKIH PROGRAMA. Studenti Preddiplomskog studija kazališnog oblikovanja, osim predmeta predviđenih ovim studijskim programom mogu odabrati zajedničke izborne predmete koji se nude na razini Umjetničke akademije ili drugih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i koji su određeni izvedbenim planom nastave u pojedinoj akademskoj godini. Student može izabrati s drugih studija osječkog Sveučilišta ili drugih fakulteta, sukladno Popisu predmeta i/ili modula koje student može izabrati s drugih studija, predmete koje sluša i polaže, a svaki tako položeni ispit boduje se onim brojem ECTS bodova koliko predmet nosi na matičnom fakultetu i pripisuje bodovnoj vrijednosti ostalih predmeta studija. Student je, međutim, dužan upisati i položiti sve obvezne predmete Preddiplomskog sveučilišnog studija kazališnog oblikovanja, iako zbroj ECTS bodova u tom slučaju može biti i veći od 30 ECTS bodova po semestru. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se općim aktom Sveučilišta, odnosno ugovorima među sastavnicama Sveučilišta.
Yüklə 4,36 Mb. Dostları ilə paylaş:
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||