Sveučilište u zagrebu filozofski fakultet



Yüklə 0,84 Mb.
səhifə8/15
tarix26.10.2017
ölçüsü0,84 Mb.
#15245
1   ...   4   5   6   7   8   9   10   11   ...   15

POSEBNI PREDMETI

JEZIK


Nositelj predmeta: voditelj smjera jezične kroatistike
TEORIJA STANDARDNOG JEZIKA

Nositelj kolegija: dr. sc. Josip Silić, red. prof.

Opis kolegija: De Saussureova dihotomija Langue : Parole. Coseriuova trihotomija Sistema : Norma : Habla. Jezik kao sustav. Jezik kao ustrojstvo. Jezik kao standard. Standardizacija jezika. Standardni jezik i književni jezik. Standardni jezik i narječja. Standardni jezik sa sinkronijskoga gledišta. Standardni jezik s dijakronijskoga gledišta. Norme standardnoga jezika. Funkcionalni stilovi standardnoga jezika.

Oblici izvođenja nastave: predavanja

Bodovna vrijednost: 5 ECTS bodova

Način polaganja ispita: pismeni i usmeni

Literatura


  1. Brozović, D. Standardni jezik. MH, Zagreb, 1970.

  2. Brozović, D. Sociolingvistička situacija i problemi jezične standardizacije u slavenskom

  3. svijetu XVIII stoljeća. Radovi Filozofskoga fakulteta u Zadru 11, 1972/73.

  4. Katičić, R. Jezikoslovni ogledi. ŠK, Zagreb, 1970.

  5. Katičić, R. Novi jezikoslovni ogledi. ŠK, Zagreb, 1986.

  6. Jonke, Lj. Književni jezik u teoriji i praksi. Znanje, Zagreb, 21965.

  7. Jonke, Lj. Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća. MH, Zagreb, 1971.

  8. Radić, A. O hrvatskom književnom jeziku. Sabrana djela XV, Seljačka sloga, Zagreb, 1937.

  9. Vončina, J. O kontinuitetu hrvatskoga književnog jezika od 15. do 18. stoljeća. Prilozi za VII

  10. međunarodni kongres slavista u Warszawi, Liber, Zagreb, 1973.

  11. Samardžija, M. Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. HSN, Zagreb, 1993.

  12. Samardžija, M. Jezični purizam u NDH. HSN, Zagreb, 1993.

LEKSIKOGRAFIJA HRVATSKOGA JEZIKA

Nositelj kolegija: dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

Opis kolegija: Leksikografija. Leksikografija i leksikologija. Tipovi rječnika. Jezični i enciklopedijski rječnici. Dijakronijski i sinkronijski rječnici. Standardnoopisni rječnici. Jednojezični i dvojezični rječnici. Razvoj leksikografije u Hrvata. Uloga hrvatskih rječnika u razvoju hrvatskoga književnog i hrvatskoga standardnog jezika. (Hrvatski) rječnici i norme (hrvatskoga) standardnog jezika.

Oblici izvođenja nastave: predavanja

Bodovna vrijednost: 5 ECTS bodova

Način polaganja ispita: usmeni

Literatura



  1. Budmani, P. Pogled na istoriju naše gramatike i leksikografije do 1835. godine. Rad JAZU 80. Zagreb, 1885, 165-185.

  2. Filipec, J. Zur Theorie und Methode der lexikologischen Forschung. Zeichen und System der Sprache III. Berlin, 1966.

  3. Hartmann, R. R. K. /ur./: Lexicography: Principles and Practice. London, 1983.

  4. Hausmann, F. J. Lexikographie. U: Ch. Schwartze i D. Wunderlich /ur./: Handbuch der

  5. Lexikologie, Koningstein/Ts., 1985, 367-411. (Ovdje je vrlo opširna višejezična odabrana bibliografija radova o proučavanju rječnika, str. 398-411).

  6. Masulin, S. Hrvatska i srpska leksikografija. Filologija 2. Zagreb, 1959, 41-63.

  7. Melvinger, J. Leksikologija (skripta). Osijek, 1984.

  8. Nikoloć-Hoyt, A. Konceptualna leksikografija, HSN, Zagreb, 2005.

  9. Putanec, V. Priručnik za proučavanje povijesti leksikografije. Zagreb, 1992. (Umnoženo kao rukopis).

  10. Samardžija, M. Hrvatski jezik 4. ŠK, Zagreb, 1998.

  11. Zgusta, L. i sur. Manual of Lexicography. Mouton, Haag, 1971. (Prijevod: Priručnik leksikografije, Sarajevo, 1991)

HRVATSKI JEZIK U KONTAKTU

Nositelj kolegija: dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

Opis kolegija: Povijesni pregled proučavanja međujezičnih dodira. Osnove teorije jezika u kontaktu. Hrvatski u kontaktu: povijest, vrste i rezultati kontakata s njemačkim, talijanskim, mađarskim, latinskim, turskim, engleskim i francuskim jezikom. Jezični dodiri i jezično posuđivanje. Razlozi, načini i putovi posuđivanja. Prilagodba posuđenica. Status posuđenica u hrvatskome jeziku i u hrvatskome standardnom jeziku. Vrste posuđivanja i posuđenica.

Oblici izvođenja nastave: predavanja

Bodovna vrijednost: 5 ECTS bodova

Način polaganja ispita: pismeni i usmeni

Literatura



  1. Filipović, R. Teorija jezika u kontaktu. Uvod u lingvistiku jezičnih dodira. ŠK – JAZU,

Zagreb, 1986.

  1. Filipović, R. Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku. Porijeklo - razvoj - značenje.

ŠK – JAZU, Zagreb, 1990.

  1. Franolić, B. L'influence de la langue française en Croatie. Paris, 1975.

  2. Hadrovics, L. Ungarische Elemente im Serbokroatischen. Budimpešta, 1985.

  3. Hyrkkänen, J. Der lexikalische Einfluss des Italienischen auf das Kroatische des 16.

Jahrhunderts. Helsinki, 1973.

  1. Jernej, J. Sugli italianismi penetrati nel serbo-croato negli ultimi cento anni. Studia romanica 1/1, Zagreb, 54-82.

  2. Kovačec, A. Bilingvizam i aloglotski utjecaji na morfosintaktičku strukturu jezika.

Suvremena lingvistika 4, Zagreb, 1967, 101-114.

  1. Muljačić, Ž. Das Dalmatische. Studien zu einer untergegangenen Sprache. Böhlau Verlag, Köln– Weimar – Wien, 2000.

  2. Nyomarkay, I. Strane riječi u hrvatskosrpskom /srpskohrvatskom jeziku. Budimpešta, 1984.

  3. Nyomarkay, I. Ungarische Wortbilder der kroatischen Spracherneuerung. Budimpešta,

1989.

  1. Rammelmeyer, M. Die deutschen Lehnübersetzungen im Serbokroatischen. Beiträge zur

  2. Lexikologie und Wortbildung, Wiesbaden, 1975.

  3. Schneeweis, E. Die deutsche Lehnwörter im Serbokroatischen. Berlin, 1960.

  4. Skok, P. Prilog metodi proučavanja romanizama u hrvatskom ili srpskom jeziku. Zbornik

radova Filozofskog fakulteta I, Zagreb, 1951, 445-485.

  1. Striedter-Temps, H. Deutsche Lehnwörter im Serbokroatischen. Wiesbaden, 1958.

  2. Weinreich, U. Languages in Contact (različita izdanja).

  3. Zbornik Zagrebačke slavističke škole. Zagreb, 2001, 105-190.

KNJIŽEVNOST

Nositelj predmeta: voditelj smjera književne kroatistike
TEORIJA I METODOLOGIJA POVIJESTI KNJIŽEVNOSTI

Nositelj kolegija: dr. sc. Cvjetko Milanja, red. prof.

Opis kolegija: Teorija i metodologija (modeli) povijesti književnosti. Ostvareni praktični tipovi povijesti hrvatske književnosti. Književni sustavi i književnoznanstvene paradigme hrvatske književnosti i njezin tipološki odnosno književnopovijesni ustroj.

Oblici izvođenja nastave: predavanja i seminari

Bodovna vrijednost: 5 ECTS bodova

Način polaganja ispita: usmeno ili pisanje jednoga seminarskog rada iz teme kolegija

Literatura

Obvezna


  1. Barac, A. Hrvatska književnost I - Književnost ilirizma; Hrvatska književnost II . Zagreb, 1954, 1962.

  2. Frangeš, I. 9, Povijest hrvatske književnosti, Ljubjana-Zagreb, 1987.

  3. Kombol, M. Povijest hrvatske književnosti do preporoda. MH, Zagreb, 1945 (1961).

  4. Šicel, M. Povijest hrvatske književnosti,I-IV, Zagreb 2001-2007..

  5. Vodnik, B. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb, 1913.

Dopunska

  1. Andrić, N. Pod apsolutizmom. Zagreb, 1906.

  2. Bučar, F. Povijest hrvatske protestantske književnosti za reformacije. Zagreb, 1910.

  3. Lozovina, V. Dalmacija u hrvatskoj književnosti. Zagreb, 1936.

  4. Medini, M. Povijest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku. MH, Zagreb, 1902.

  5. Milanja, Hrvatsko pjesništvo (ekspresionizma; novosimbolizma, krugovaša, razlogaša, pitanjaša), Zagreb, 1999-2008.

  6. Nemec, K. Povijest hrvatskog romana, I, II. Znanje, Zagreb, 1994, 1998.

  7. Povijest hrvatske književnosti I-IV. Zagreb, 1978, 1975, 1974, 1978.

  8. Prosperov Novak, S. Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 2001.

  9. Schwanitz, D. Systemtheorie und Literature. Opladen, 1990.

  10. Šurmin, Đ. Povijest književnosti hrvatske i srpske. Zagreb, 1898.

POPULARNA HRVATSKA KNJIŽEVNOST I KULTURA

Nositelj kolegija: dr. sc. Krešimir Nemec, red. prof.

Nema sumnje da smo svjedoci bujanja popularne književnosti i kulture i njihova prodiranja u sva područja života. Čim se počelo formirati književno tržište, čim je zaživjela kulturna industrija, započela je i preorijentacija na potrošnju, tj. producentovo prilagođivanje ukusima širih čitateljskih slojeva koje se očituje u produkciji lake umjetničke robe namijenjene prvenstveno dokolici i zabavi. No dok je “visoka” (kanonizirana) literatura odavno izborila svoje mjesto među akademskim disciplinama, popularna književnost i kultura tek su u novije vrijeme postali predmetom ozbiljnijega interesa znanosti o književnosti i, osobito, kulturalnih studija.

U kolegiju će se analizirati različiti aspekti "popularnoga" u dijakronijskom presjeku, a problematizirat će se i dinamične zone dodira između elitne i popularne književnosti. Pokazat će se na koji se način zapadnjačka popularna, potrošačka i medijska kultura upisuju u tekst hrvatske književnosti. Problem "raslojavanja književnosti" provjerit će se i na estetičkoj razini razmatranjem fenomena kao što su "kič", "trivijalnost", "camp" i sl.

Oblici nastave: predavanja i seminar

Bodovna vrijednost: 5 ECTS bodova

Način polaganja ispita: usmeni i pismeni

Literatura (izbor)


  1. Bloom, Clive, Cult Fiction. London, 1996.

  2. Calinescu, Matei, Lica moderniteta. Zagreb, 1988.

  3. Chambers, Iain, Popular Culture. The Metropolitan Experience. London-New York, 1986.

  4. Duda, Dean, Kulturalni studiji. Zagreb, 2002.

  5. Fiske, John, Understanding Popular Culture. London-New York, 2001.

  6. Gans, Herbert J., Popular Culture and High Culture. New York, 1974.

  7. Giesz, Ludwig, Phänomenologie des Kitches. Heidelberg, 1960.

  8. Horvat Pintarić, Vera, Od kiča do vječnosti. Zagreb, 1979.

  9. McGuigan, Jim, Cultural Populism. London-New York, 1992.

  10. Mulhern, Francis, Culture/Metaculture. London-New York, 2000.

  11. Nemec, Krešimir, Putovi pored znakova. Zagreb, 2006.

  12. Nusser, Peter, Trivialliteratur. Stuttgart, 1991.

  13. Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija.Ur. D. Duda, Zagreb, 2006.

  14. Radway, Janice A., Reading the Romance: Women, Patriarchy, and Popular Literature. North Carolina, 1991.

  15. Rucktäschel, Annamaria – Zimmermann, Hans Dieter, Trivialliteratur. München, 1976.

  16. Sontag, Susan, Notes on Camp. U knjizi: Against Interpretation. New York, 1969.

  17. Storey, John, An Introduction to Cultural Theory and Popular Culture. Georgia, 1998.

  18. Strinati, Dominic, An Introduction to Studying Popular Culture. London-New York, 2000.

  19. Wintgens, Hans-Herbert, Trivialliteratur für die Frau. Baltmannsweiler, 1979.

  20. Zimmermann, Hans Dieter, Trivialliteratur?Schema-Literatur! Stuttgart-Berlin-Köln-Mainz, 1982.

POREDBENI PRISTUP HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI

Nositelj kolegija: dr. sc. Davor Dukić, izv. prof.

Opis kolegija: Razvoj komparatistike kao književnoznanstvene discipline. Temeljni koncepti poredbenog proučavanja književnosti (genetički odnosi, tipološke usporedbe, opća/europska/svjetska književnost). Problem "podjele nadležnosti" između nacionalne/pojedinačne i komparativne povijesti književnosti. Načelo "nadnacionalnog gledišta". Povijest poredbenog proučavanja hrvatske književnosti. Noviji trendovi u svjetskoj komparatistici (imagološka proučavanja, pojam interkulturne povijesti književnosti, uključivanje komparatistike u kulturalne i europske studije). Suvremene perspektive poredbenog proučavanja hrvatske književnosti.

Oblici nastave: 4 sata predavanja 8 sati seminara; rad preko sustava za učenje na daljinu OMEGA

Bodovna vrijednost: 5 ECTS bodova

Način polaganja ispita: pismeni rad i usmeni ispit

Literatura

Obvezna


  1. Kapetanić-Kogoj, B. Komparativna istraživanja u hrvatskoj književnosti. Rad JAZU, 350, 1968, 305-404.

  2. Beker, M. Uvod u komparativnu književnost. Zagreb, 1995.

  3. Kovač, Z. Slavenske međuknjiževne zajednice – južnoslavenski interliterarni konteksti. U: isti, Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Zagreb, 2001, 129-162.

  4. Dukić, D. Nacionalna vs. komparativna povijest književnosti: pretpostavke za kritičko propitivanje komparativne kroatistike i hrvatske komparatistike. Umjetnost riječi XLVII/1-2 (2003), 3-26.

Dopunska

  1. Konstantinović, Z. Uvod u uporedno proučavanje književnosti, Beograd 1984.

  2. Ďurišin, D. Theory of Literary Comparatistics. Bratislava, 1984.

  3. Zima, P. V. Komparatistik: Einführung in die vergleichende Literaturwissenschaft.

  4. Tübingen, 1992.

  5. Bassnett, S. Comparative Literature: A Critical Introduction. Oxford, UK; Cambridge, USA, 1993.

  6. Dyserinck, H. Komparatistik: Eine Einführung. Bonn, 1993.

  7. Bernheimer, Ch. (ur). Comparative Literature in the Age of Multiculturalism. Baltimore; London 1995.

  8. Saussy, H. (ur). Comparative Literature in an Age of Globalization. Baltimore 2006.




Yüklə 0,84 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   4   5   6   7   8   9   10   11   ...   15




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©muhaz.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

gir | qeydiyyatdan keç
    Ana səhifə


yükləyin