Te u zagrebu filozofski fakultet

125. Molba Odsjeka za informacijske znanosti za angažiranje Marjana Rastića kao vanjskog suradnika, za održavanje nastave iz predmeta Arhivsko zakonodavstvo, 2 sata tjedno, za studente arhivistike.

126. Molba Odsjeka za kroatistiku - Croaticuma za angažiranje vanjskih suradnika za ljetni semestar ak. god. 2006/07.

1. mr. sc. Ivančica Banković-Mandić, prof.; 15 sati jezičnih vježbi tjedno iz hrvatskog standardnog jezika u Croaticumu.

127. Molba Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti za angažiranje dr. sc. Milenka Popovića, red. prof. u miru kao vanjskog suradnika u ljetnom semestru akad. godine 2006./2007. za kolegij Osnove staroslavenskog (4 norma sata predavanja tjedno).
Sudjelovanje u nastavi i održavanje nastave
128. Molba Odsjeka za germanistiku za odobrenje održavanja nastave znanstvenim novacima:

• 
  Viti Žiborski Kovačić - seminar iz Metodike nastave njemačkog jezika (pod vodstvom prof. dr. sc. Maje Häusler) i
  
• 
  Franji Janešu - seminar Osnove Jezikoslovlja (pod vodstvom prof. dr. sc. Zrinjke Glovacki Bernardi).
  

129. Obavijest Odsjeka za klasičnu filologiju da će znanstveni novak Mislav Benić samostalno izvoditi seminar iz Latinske sintakse 2 (2 sata tjedno) pod vodstvom doc. dr. sc. Nevena Jovanovića u ljetnom semestru akad. god. 2006./2007.
130. Molba Odsjeka za arheologiju da se Nikoli Vukosavljeviću, asistentu, odobri održavanje nastave iz kolegija «Paleolitik i mezolik u Hrvatskoj», 2 sata predavanja tjedno u ljet. sem. akad. god. 2006/07., za studente I. godine studija arheologiju.
131. Prijedlog Odsjeka za komparativnu književnost da se odobri izvođenje nastave u ljetnom semestru akad. god. 2006./2007.: Višnji Rogošić, znan. novakinji za kolegij Osnove teatrologije, 1 sat predavanja, 1 sat seminara i 1 sat vježbi tjedno pod vodstvom prof. dr. sc. Borisa Senkera.

Mentori
132. Prijedlog Odsjeka za psihologiju da se za mentore studentske prakse imenuju Majda Šavor, prof. psih. (Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Karlovac) i Ivana Lončarević, prof. psih. (Osnovna škola "Antun Mihanović", Slavonski Brod).

Demonstratori

133. Prijedlog Odsjeka za informacijske znanosti za izmjene demonstratora za ljetni semestar akad. god. 2006/2007.:

- umjesto studentice Sanje Žunić, za demonstratoricu se imenuje Andrijana Pavlović, s istim opsegom poslova od 1. ožujka 2007.

- briše se studentica Anđela Pečarić za održavanje vježbi iz statistike

134. Prijedlog Odsjeka za povijest umjetnosti za imenovanje demonstratorica Marte Gabela i Nirvane Silnović u ljetnom semestru ak. god 2006/2007. (umjesto Ane Malačić i Tanje Valsted).

Gostovanja
135. Prijedlog Odsjeka za anglistiku za odobrenje gostovanja prof. dr. Jahana Ramazani i prof. dr. Caroline Rody sa Sveučilišta Virginia, SAD. Navedeni gosti boravili bi u Zagrebu od 2. do 6. travnja 2007. i održali bi seriju predavanja i seminara za studente anglistike iz područja književne teorije.
136. Prijedlog Odsjeka za povijest za odobrenje gostovanja dr. sc. Predraga Novakovića sa Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija, radi održavanja jednog predavanja tijekom travnja 2007.godine.
137. Prijedlog Odsjeka za talijanistiku za odobrenje gostovanja prof. Alessandra Iovinellija 29. svibnja 2007., koji bi održao predavanje pod naslovom Il comico e il tragico come specularità: un percorso tra filosofia, letteratura e cinema, u sklopu kolegija Talijanska književnost 18. i 19. st.
138. Prijedlog Odsjeka za talijanistiku za odobrenje gostovanja prof. Paole Cicolella 14. svibnja 2007., koja bi održala predavanje pod naslovom La figura del protagonista nel teatro di Edoardo de Filippo, u sklopu kolegija Talijanska književnost 18. i 19. st.
139. Molba Odsjeka za arheologiju za odobrenje gostovanja dr. sc. Olivera Dickinsona, red. prof. sa Sveučilišta u Durhamu, Velika Britanija, 26. i 27. ožujka 2007. godine, radi održavanja predavanja za studente arheologije

• 
  Was there really a Trojan War?
  
• 
  The collapse of Bronze Age civilisation and the «Dark Age» in Greece.
  

K. DOPUSTI I SLOBODNE STUDIJSKE GODINE

140. Molba Hrvoja Jurića, asistenta, za odobrenje plaćenog dopusta od 25. lipnja do 15. rujna 2007. radi znanstvenog usavršavanja na Sveučilištu u Bochumu.
141. Molba Marka Likera, znanstvenog novaka, za odobrenje plaćenog dopusta od 1. studenoga 2007. do 30. travnja 2008. zbog znanstvenog usavršavanja i istraživačkog rada na Sveučilištu u Edinburghu financiran od strane Marie Curie Short-Term Research Training Programme u okviru Edinburgh Speech Science and Technology (EdSST).
142. Molba Etami Borjan, znanstvene novakinje na Odsjeku za talijanistiku, za odobrenje plaćenog dopusta od 10. do 30. travnja 2007. radi sudjelovanja, kao član žirija, na filmskom festivalu dokumentarnog i kratkog filma u Valenciji u Španjolskoj.
143. Molba Nikole Vukosavljevića, asistenta, za odobrenje plaćenog stručnog dopusta od 2. do 29. srpnja 2007. godine, radi sudjelovanja u arheološkim istraživanjima na lokalitetu El Miron u Španjolskoj.
144. Molba dr. sc. Smiljke Malinar, red. prof. za odobrenje korištenja slobodne studijske godine u akademskoj godini 2007./2008.

str. 409
145. Izvještaj dr. sc. Branka Đakovića, izv. prof., o korištenju slobodne studijske godine. str. 410

146. Izvještaj dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić, izv. prof. o korištenju slobodne studijske godine. str. 411
_____________________________________________________________________

147. Razredbeni ispit i upisi u akad. god. 2007./2008.

Obavijesti dekana i prodekana
Razno.

Dekan

dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.

P R I L O Z I

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA FILOZOFIJU

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Odlukom sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održane 18. prosinca 2006. imenovani smo u Stručno povjerenstvo koje će ocijeniti rezultate natječaja za redovitog profesora u području humanističkih znanosti, polje filozofija, grana ontologija, na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te podnosimo Vijeću sljedeći
IZVJEŠTAJ

Na natječaj koji je objavljen 28. prosinca 2006. u Vjesniku javio se samo jedan kandidat, i to dr. sc. Lino Veljak, redoviti profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (prvi puta izabran u zvanje redovitog profesora 2002.) i predstojnik Katedre za ontologiju Odsjeka za filozofiju.

Životopis pristupnika

Dr. sc. Lino Veljak rođen je 15. rujna 1950. u Rijeci. Nakon osnovne škole i gimnazije u rodnom gradu (maturao 1969.) studirao je od 1969. filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je 1973., te iste godine upisao poslijediplomski studij filozofije. Obranom magistarske radnje Filozofijske osnove teorije odraza stekao je u svibnju 1976. zvanje magistra humanističkih znanosti iz područja filozofije. Doktorsku disertaciju pod naslovom Filozofija prakse Antonija Gramscija obranio je u ožujku 1982. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je stipendist Humboldtove zaklade i u tom svojstvu boravio akad. god. 1990./1991. kao gostujući istraživač na Goetheovom sveučilištu u Frankfurtu/M. (kod J. Habermasa).

Početkom 1974. zaposlio se kao profesor filozofije i logike na II. gimnaziji u Zagrebu, a 1976. izabran za asistenta u Institutu za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu (od 1977. Odjel za povijest filozofije Centra za povijesna istraživanja Sveučilišta u Zagrebu), gdje je 1978. izabran u istraživačko zvanje znanstvenog asistenta. Od 1979. u istom zvanju djelatan na Katedri za ontologiju i spoznajnu teoriju Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakultata u Zagrebu, za docenta je izabran 1983., za izvanrednog profesora 1990., a za redovitog profesora 2002. godine.

Od 1980. samostalno vodi seminar iz ontologije, a od 1982. nositelj je kolegija iz ontologije. U ljetnom semestru akad. god. 1982./83. vršio dužnost pročelnika Odsjeka za filozofiju, a sljedeće dvije godine bio zamjenik pročelnika. Od 1983. nositelj je kolegija i na poslijediplomskom studiju filozofije. Od 1992. je predstojnik Katedre za ontologiju (a tu dužnost je obavljao i u jednom prijašnjem mandatu, od 1988. do 1990.). Od 1992. do 1994. te od 2006. godine do danas pročelnik je Odsjeka za filozofiju. Od 2006. obavlja također i dužnosti voditelja Poslijediplomskog doktorskog studija filozofije, kao i člana Matičnog odbora za filozofiju i teologiju.

Od 1993. do 2001. uz ontologiju bio i nositelj kolegija Spoznajna teorija, a od 2000. kolegija iz izbornog predmeta Filozofija povijesti. Od 2001. predaje isti predmet i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a od 2005. i na novoosnovanom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U ljetnom semestru akad. godine 1995./96. održao je nastavu iz predmeta Spoznajna teorija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Gostovao kao pozvani predavač na većem broju visokoškolskih ustanova u europskim i susjednim zemljama (Njemačka, Austrija, Italija, Slovačka, Slovenija, Bosna i Hrecegovina, Srbija, Kosovo) i u SAD.

Pod njegovim mentorstvom obranjen je veći broj doktorskih disertacija i magistarskih radnji, a bio je i mentor pri izradi preko 50 uspješno obranjenih diplomskih radnji. Bio je predsjednik ili član preko 120 povjerenstava za ocjenu magistarskih radnji i doktorskih disertacija, te za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstvena ili znanstveno-nastavna zvanja (kako na matičnom fakultetu, tako i na drugim hrvatskim i inozemnim sveučilištima). Recenzent je znanstveno-istraživačkih projekata pri Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta Republike Hrvatske. Kao recenzent predložio je publiciranje više od 30 znanstvenih knjiga i ocijenio više stotina znanstvenih članaka (kako u časopisima Filozofska istraživanja i Synthesis Philosophica, tako i u raznim drugim domaćim i stranim časopisima i drugim znanstvenim publikacijama). Također je recenzirao i jedan program poslijediplomskog doktorskog studija filozofije (Sveučilište u Rijeci).

Referatima je sudjelovao na više desetaka međunarodnih znanstvenih skupova, kao i na velikom broju domaćih skupova, a održao je i niz popularizacijskih predavanja u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Od 1987. do 1989. vodio je interdisciplinarni sveučilišni projekt Filozofija, znanost, ideologija, a od 1991. do 1995. znanstveno-istraživački projekt Teorije napretka (financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske). Od 1999. vodi (kao nacionalni koordinator) međunarodni znanstveno-istraživački projekt Između autoritarizma i demokracije, kao i domaći aplikativni projekt Škola za 21. stoljeće. Također je i suradnik u dva znanstveno-istraživačka projekta koja financira MZOS.

Član je Hrvatskoga filozofskog društva (gdje je u više mandata bio član Upravnog odbora,a od 1983. do 1985. tajnik Društva). i Društva hrvatskih humboldtovaca. Bio je od 1988. do 1992. član uredništva časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis Philosophica, a danas je član izdavačkog savjeta tih časopisa, kao i član izdavačkih savjeta niza drugih časopisa, uglavnom u inozemstvu (Filozofija iz Bratislave, Arhe iz Novog Sada, itd.). Član je programskog odbora međunarodne konferencije Dani Frane Petrića, a sudjelovao je u pripremi većeg broja drugih nacionalnih i međunarodnih znanstvenih konferencija i skupova.

Znanstvena djelatnost

Pristupnik je objavio pet knjiga (od toga jednu u razdoblju nakon posljednjeg izbora) te preko 100 znanstvenih radova (izvornih članaka, prethodnih priopćenja, preglednih članaka), i to kako u domaćim, tako i inozemnim časopisima i znanstvenim knjigama, najvećim dijelom vrsnoće a1. Njegove prve četiri knjige, u disciplinarnom smislu najvećim dijelom usredotočene na pitanja ontologije i spoznajne teorije (ali bez uvođenja rascjepa između teorijske i praktičke filozofije), predstavljaju izniman dopronos razornoj kritici marksističkog dogmatizma, ali i kritici metafizike u cjelini, te su u u značajnoj mjeri unaprijedile našu filozofsku kulturu. Jednako vrijedi i za njegove manje radove objavljene u razdoblju do izbora u sadašnje zvanje. Trebalo bi spomenuti i preko stotinu recenzija koje je Veljak objavio u tridesetak godina svoje prisutnosti na javnoj sceni, a koje su nesumnjivo dale značajan doprinos uspostavljanju odnosno održavanju vrhunskih kriterija filozofijske kritike u našoj sredini.

Kako je njegova znanstvena djelatnost prikazana i vrednovana prigodom ranijih izbora, zadržat ćemo se samo na razdoblju nakon posljednjeg izbora. U razdoblju od 2002. dr. Veljak objavio je jednu znanstvenu knjigu, više od 14 izvornih znanstvenih članaka, nekoliko prethodnih priopćenja i preglednih članaka, kao i veći broj stručnih i popularizacijskih članaka, te recenzija i prikaza.

Među objavljenim radovima posebno mjesto zauzima knjiga Od ontologije do filozofije povijesti (Zagreb: HFD, 2004., 185 str.). U toj knjizi autor tematizira problem smisla filozofije, objedinjujući ga oko problematike identiteta: nasuprot redukcionističkim koncepcijama identiteta, formalno utemeljenima na aristotelističkoj tradiciji (ali bitno degeneriranima u odnosu na Aristotela i kvalitetnije domete spomenute tradicije), koje rezultiraju ili lošim oblicima metafizike ili (uglavnom zloćudnim, a nerijetko i vulgarnim) ideologijama raznovrsnih predznaka, on reafirmira ideju pluralnosti identiteta, te uspostavlja aproksimativno optimalnu ravnotežu između zahtjeva za misaonom strogošću i nužnim konzekvencija uvida u mnogolikost zbiljnosti. Poseban je predmet njegove kritike pokušaj legitimiranja relativizma posredstvom iskrivljena i jednostrana tumačenja ideje pluralizma. To je samo jedan od njegovih doprinosa razobličavanju lažnih alternativa. Kao što relativizam ne može predstavljati zbiljsku alternativu monolitizmu, tako niti plitki scijentizam (slijepo vjerovanje u kvantificiranu i kvantificirajuću pozitivnu znanost) nije alternativa estetizirajućem i tupoglavom iracionalizmu. Filozofsko mišljenje dokazuje svoju moć time što na razini kompleksnosti vlastita predmeta uspijeva artikulirati antitezu svim takvim lažnim alternativama, pri čemu one ne mogu predstavljati nekakvu jednostavnu, jednoznačnu i neprotuslovnu istinu, već učinak strpljiva i uporna demistificiranja lažnih alternativa i njihova povijesnog kontekstualiziranja. U tom smislu se filozofska kritika dogmatizma i ideologizacije iskazuje u svojoj funkciji afirmacije života u njegovoj punini, a sama filozofija dospijeva do razine primjerene ljudskoj odgovornosti filozofa. Ova knjiga nesumnjivo predstavlja značajan doprinos spekulativnom promišljanju uloge filozofije u suvremenosti, te nudi naznake odgovora na bitna pitanja epohe.

Svakako treba uzeti u obzir i autorove izvorne radove. Iako se svi ti radovi bezuvjetno moraju pozitivno vrednovati, posebnu pažnju zaslužuju sljedeći izvorni članci:

«Etičke i političke antinomije demokracije», Filozofska istraživanja, br. 92 (2004). Nasuprot naturalističkim koncepcijama demokracije (koju autor definira kao najbolji mogući poredak), u ovom se radu ukazuje na nemogućnost ontologiziranja demokracije i na neopravdanost njezina legitimiranja homolognošću s bilo kakvim vječnim idejama ili vrednotama po sebi, te se – posredstvom upućivanja na njezinu racionalnost (koja se mora razdvojiti od puke funkcionalnosti) – naglašava izostalost bilo kakva jamstva. Ta se izostalost dramatično iskazuje u svjetlosti niza etičkih i političkih antinomija koje obiljžavaju taj poredak, prije izniman negoli normalan, ne samo u prošlosti, već i u sadašnjem svijetu. Iz tih se antinomija rađaju lažne alternative, koje praktički um dokida dokazujući vlastitu moć i nudeći djelotvorne odgovore na iskušenja kojima je ona strukturalno izložena.

«Obrazovanjem protiv predrasuda», Filozofska istraživanja, br. 97 (2005). U članku se pitanje o utemeljenju odgoja i obrazovanja tematiziraju u kontekstu nužnosti oslobađanja od nasljeđenih i stečenih predrasuda. Pri tom se ne smije pretjerivati moć odgoja i obrazovanja: kao što je apsurdna naredba Budi slobodan!, tako je apsurdan i na propast osuđen svaki pokušaj prinudnog oslobađanja od vladavine predrasuda, iako valja razlikovati naivno prosvjetiteljsko nastojanje da se pomoću obrazovanja ljudi prisile na emancipaciju od zloćudnih instrumentalizacija obrazovanja u svrhe ideologizacije. Jedino u mjeri u kojoj odgoj i obrazovanje doprinose razvijanju samosvijesti oni mogu zbiljski pomagati osobađanju od predrasuda.

«Antitetička solidarnost?», Filozofska istraživanja, br. 98 (2005). U ovom radu autor elaborira pojam antitetička solidarnost, definirajući ga kao «objektivnu kategoriju» društvenog bitka, kao solidarnost faktički sukobljenih snaga, u kojoj se uspostavlja identitet subjektivnoga i objektivnoga, za što se navode pojedini paradigmatični primjeri iz novije prošlosti čovječanstva, koji se obično tumače kao rezultati zavjere. No, antitetička solidarnost nije izraz nikakvog determinizma, kao što ni procesi u kojima ona dolazi do izražaja nisu obilježeni karakterom nužnosti. Destruktivnim se obličjima antitetičke solidarnosti ne može suprotstaviti nikakvom apsolutizacijom neke političke doktrine (pa ni one liberalno-demokratske), već na temelju istraživanja modaliteta i mehanizama njezina ozbiljenja oblikovanim redefinicijama pitanja pravednosti i demokratskog nadzora, strategijama uspostavljanja otpornosti na manipulaciju te, konačno, obnavljanjem jedinstva praktičke filozofije (a ne tek redukcionističkog jedinstva etike i politike).

«»Ontologizacija rodne diferencije kao apstraktna antiteza klasičnoj metafizici», Filozofska istraživanja, br. 99(2005). Preispitujući hijerarhiju bića (posebno ljudskog bića) svojstvenu klasičnoj metafizici i prepoznajući u njoj patrijarhalnu androcentričnost, autor ukazuje na promašenost ontologizacije rodne diferencije, što argumentira kako neodrživošću i misaonom nelegitimnošću samog postupka ontologizacije, tako i praktičkim učincima uspostavljanja lažne alternative između patrijarhalne i apstraktno antipatrijarhalne inačice metafizike roda. Izlaz leži samo u postmetafizičkom i transmetafizičkom mišljenju, koje je jedino u stanju oblikovati takve identitete koji će biti u stanju da se nose s antinomijama epohe i da služe ukidanju svih neopravdanih neravnoteža moći. Tek se s onu stranu svih ontologizama i gnoseologizama, kao i svih ideologija (uključujući i one ideologije koje sebe proglašavaju emancipatorskima i osloboditeljskima) može izaći iz začarana kruga lažnih alternativa.

Svi ovi članci, kao i oni koje ovdje izrijekom ne spominjemo, predstavljaju veoma važne doprinose suvremenoj filozofiji i pojedinim dimenzijama filozofskog mišljenja, i to kako teorijskim, tako i praktičkim aspektima filozofije. Autor konstantno dokazuje da su teorijska i praktička filozofija neodvojivo povezane, a ujedno demonstrira i sposobnost filozofskog dijaloga s modernim znanostima a da pri tom ne upada u bilo koji oblik nekritičkog scijentizma. Recenzije i popularizacijski članci neće se posebno prikazivati, ali valja naglasiti da i ti radovi, uzmu li se u cjelini, predstavljaju veoma važan doprinos i struci i kulturi u cjelini.

Pristupnik je referatima i pozivnim predavanjima sudjelovao na sedam međunarodnih znanstvenih konferencija (Demokracija i etika, Filozofija i obrazovanje, Filozofija i specijalna teorija relativnosti, Filozofija, znanost i religija, sve u Cresu, Etika u djelu Milana Kangrge, Filozofija i rod, sve u Zagrebu; Kant danas u Prištini), kao i na desetak drugih domaćih skupova i skupova s međunarodnim sudjelovanjem, te na više međunarodnih skupova i skupova s inozemnim sudjelovanjem u inozemstvu, uglavnom u svojstvu pozvanog predavača (pozvani predavač u Mainzu, Comu, Wienu, Ljubljani, Zrenjaninu i Konjicu). Jedan je od voditelja i nacionalni koordinator međunarodnog znanstveno-istraživačkog projekta Između autoritarizma i demokracije. Voditelj je i nacionalnoga aplikativnog projeka Škola za 21. stoljeće. Također je i suradnik u dva znanstveno-istraživačka projekta (Etika i bioetika, Identitet drugih ), koje financira MZOS.

Član je programskog odbora godišnje međunarodne konferencije HFD-a Dani Frane Petrića koja se održava u Cresu.

Očigledno je da se pristupnikova znanstvena djelatnost, koja je rezultirala zasluženim visokim ugledom u zemlji i inozemstvu, mora vrednovati veoma pozitivno. Nema sumnje da je dr. Lino Veljak jedan od najistaknutijih hrvatskih filozofa naše epohe.

Nastavna djelatnost

U razdoblju od 2002. prof. Veljak je vodio obvezatni kolegij diplomskog studija filozofije Ontologija, te je inovirao ispitnu literaturu i godišnje modificirao sadržaj i metode predavanja. Također je vodio seminar iz ontologije (teme: Nietzsche, Descartes, Fichte, Hegel, Husserl, Heidegger, Sartre, Camus), od 2006. zajedno s asistenticom Barbarom Stamenković, koju upućuje u metodiku rada sa studentskom populacijom). Istovremeno vodi i izborni kolegij Filozofija povijesti, od akad. god. 2006/07. u kombiniranom obliku, tako da bude dostupan i studentskim generacijama koje potpadaju pod tzv. Bolonjski režim studija. U tom je smislu radikalno inovirao program i curriculum kolegija, prilagodivši ga zahtjevima “bolonjskog procesa”. Pripremio je, u sklopu opće reforme studija, i bolonjsku inačicu kolegija Ontologija. U proteklom razdoblju nakon izbora u sadašnje zvanje uspješno je obranilo diplomsku radnju 9 studenata/ica kojima je bio mentor.

U Rijeci u cjelokupnom razdoblju (nekad dvosemestralno, u novije vrijeme samo u ljetnom semestru), a u Splitu od 2005. (samo u zimskom semestru) vodi izborni kolegij Filozofija povijesti (prve godine u Splitu pod naslovom Filozofija povijesti i socijalna etika), pri čemu je nastava u Splitu u potpunosti koncipirana u skladu s novim režimom studija.

Na web stranicama Odsjeka za filozofiju od 2005. redovito postavlja svoje radove koji su povezani s tematikom kolegija što ih predaje.

Nositelj je kolegija na poslijediplomskom znanstvenom studiju filozofije Filozofskog fakulteta u Zagrebu (i to od 1983.), a od 2006. i voditelj novoosnovanoga Poslijediplomskog doktorskog studija filozofije, za koji je izradio program, verificiran na Senatu Sveučilišta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom obranjene su u proteklom razdoblju dvije doktorske disertacije (A. Golubović i M. Krivak) te jedna magistarska radnja (M. Vučetić), a trenutno je mentor većem broju doktoranada/doktorandica (ukupno 12).

Nastavna djelatnost pristupnika, koji je samo u razdoblju nakon posljednjeg izbora imao preko 1000 norativnih sati visokoškolske nastave te dao izniman doprinos utemeljenju poslijediplomskog studija filozofije na osnovama tzv. Bolonjskog procesa, može se ocijeniti kao izvrsna.

Stručna djelatnost

U razdoblju nakon izbora u zvanje redovitog profesora dr. Veljak je bio predsjednik većeg broja stručnih povjerenstava za ocjenu magistarskih radnji, doktorskih disertacija, nastupnih predavanja (u Rijeci, Zadru, Osijeku i Varaždinu) i povjerenstava za ocjenu podobnosti za izbor u suradničko, znanstveno i znanstveno-nastavno zvanje, kao i član istovrsnih povjerenstava (uključujući i povjerenstva u inozemstvu). U razdoblju nakon izbora u zvanje redovitog profesora bio je izdavački recenzent za deset znanstvenih knjiga, recenzent Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta za znanstveno-istraživačke projekte i programe, recenzent velikog broja znanstvenih članaka (uglavnom u časopisima Filozofska istraživanja i Synthesis Philosophica, gdje je recenzirao oko 30 članaka), te član više uredničkih savjeta u zemlji i u inozemstvu. Na zahtjev Sveučilišta u Rijeci recenzirao je početkom siječnja 2007. program poslijediplomskoga doktorskog studija filozofije na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Pročelnik je Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1. listopada 2006., a voditelj Poslijediplomskoga doktorskog studija filozofije na istom fakultetu od proljeća iste godine. Od 2006. je i član Matičnog odbora za filozofiju i teologiju. Predsjednik je Foruma za slobodu odgoja (od 2004.), a od 2003. do 2005. bio je član Upravnog odbora Hrvatskoga filozofskog društva. Od jeseni 2006. također je i član uredništva Filozofskog leksikona koji se priprema u LZ «Miroslav Krleža» u Zagrebu, a za tu ediciju je napisao više desetaka natuknica.

Također je objavio veći broj recenzija i prikaza, kao i popularizacijskih članaka, te održao niz popularizacijskih predavanja.

Očigledno je da je pristupnik razvio vrlo istaknutu stručnu djelatnost.

Zaključak i prijedlog

Na osnovi analize i vrednovanja znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti pristupnika, kako u cjelini, tako napose u razdoblju nakon posljednjeg izbora, može se ustanoviti da je dr. sc. Lino Veljak:

-objavio pet knjiga (od toga jednu nakon posljednjeg izbora),

-objavio veliki broj znanstvenih radova (od toga u razdoblju nakon izbora u zvanje redovitog profesora najmanje 14 izvornih članaka, od čega barem 7 u časopisima vrsnoće a1, te 4 prethodna priopćenja i 3 pregledna rada),

-sudjelovao referatom na velikom broju međunarodnih skupova (od toga nakon izbora u sadašnje zvanje na više od 7 skupova),

-bio pozvani predavač na više međunarodnih znanstvenih skupova,

-recenzirao (samo u razdoblju nakon izbora u sadašnje zvanje) deset znanstvenih knjiga i preko trideset članaka u časopisima s međunarodnom recenzijom (a1),

-vodio tri znanstveno-istraživačka projekta (od toga jedan međunarodni),

-bio član uredništva dva znanstvena časopisa više od četiri godine,

-uredio pet znanstvenih zbornika (od toga dva u razdoblju nakon posljednjeg izbora),

-bio mentor u velikom broju uspješno obranjenih diplomskih radova, te većem broju obranjenih magistarskih radova i doktorskih disertacija (koji su svi u pravilu objavljeni ili su prihvaćeni za objavljivanje, ali nijedan u koautorstvu s mentorom, budući da filozofija nije struka u kojoj je uobičajeno da se objavljuju kolektivni radovi),

-obnašao (i aktualno obnaša) čelne akademske dužnosti predstojnika katedre, pročelnika Odsjeka za filozofiju i voditelja Poslijediplomskoga doktorskog studija filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,

-održao mnogo više od 1000 normativnih sati nastave na matičnom fakultetu, kao i na drugim sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu,
te da su stoga ispunjeni uvjeti (očigledno je u potpunosti ispunjeno najmanje šest uvjeta što ih propisuje Rektorski zbor: obnašanje čelnih dužnosti, pozivna predavanja, vodstvo projekata, uredništvo, izdavačke recenzije, priopćenja na međunarodnim konferencijama) potrebni za njegov izbor u trajno zvanje redovitog profesora.
Stoga zaključno predlažemo da se dr. sc. Lino Veljak izabere u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje filozofija, grana ontologija, na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U Zagrebu, 16. siječnja 2007. Stručno povjerenstvo:

Dr. sc. Milan Kangrga, red. prof. u m.

Dr. sc. Nadežda Čačinovič, red. prof.

Dr. sc. Mirko Jakić, red. prof.

Sveučilište u Zadru

Bibliografija

Knjige: 1. Marksizam i teorija odraza, Zagreb: Naprijed, 1979. 2. Filozofija prakse Antonija Gramscija, Beograd: SIC, 1983. 3. Horizont metafizike, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo (Biblioteka Filozofskih istraživanja, sv. 12), 1988. 4. Raspuća epohe, Zagreb: Biblioteka “Pitanja”, 1990. 5. Od ontologije do filozofije povijesti, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo (Biblioteka Filozofskih istraživanja, sv. 123), 2004. Zbornici, uredio: 1. (ed.), Človek-demokracia-poznanie, Bratislava: Kalligram, 2000. 2. (co-ed.), Između autoritarizma i demokracije I: Institucionalni okvir, Beograd-Podgorica-Zagreb: CEDET, CEDEM, CTCSR, 2002. 3. (co-ed.), Between Authoritarianism and Democracy. I: Institutional Framework, Belgrade-Podgorica-Zagreb: CEDET, CEDEM, CTCSR, 2003. 4. (co-ed.), Između autoritarizma i demokracije II: Civilno društvo i politička kultura, Beograd-Podgorica-Zagreb: CEDET, CEDEM, CTCSR, 2004. 5. (co-ed.), Between Authoritarianism and Democracy. II: Civil Society and Political Culture, Belgrade, Podgorica, Zagreb: CEDET, CEDEM, CTCSR, 2005. Rasprave (nakon 2002, izbor) Izvorni članci 1. The Future od Philosophy, u: Facta universitatis, br. 9, god. 2 (2002), str. 597-604. 2. Teritorijalna organizacija i regionalizam – hrvatski slučaj, u: D. Vujadinović et al. (ur.), Između autoritarizma i demokracije I: Institucionalni okvir, Beograd-Podgorica-Zagreb: CEDET, CEDEM, CTCSR, 2002., str. 315-330. 2a. (isto): Territorial Organization and Regionalism – The Case of Croatia, u: D. Vujadinović et al. (ur.), Between Authoritarianism and Democracy. I: Institutional Framework, Belgrade-Podgorica-Zagreb: CEDET, CEDEM, CTCSR, 2003.str. 333-349. 3. “Meka ontologija” i kraj moderne, Filozofska istraživanja, XXII (2002), br. 85-86., str. 707-414. 4. Iskušenja na putu oblikovanja identiteta, u: M. Savić (ur.), Integracija i tradicija, Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2003., str. 171-178. 5. Znanost, tehnika, napredak, Filozofska istraživanja XXIII(2003), br. 88., str. 69-75. 6. Identità e sovranità, u: M. Richter/M. Bacchi (ed.), Le guerre cominciano a primavera, Soveria Mannelli: Rubbettino, 2003., str. 115-124. 7. Etičke i političke antinomije demokracije, Filozofska istraživanja, XXIV (2004), br. 92., str. 165-171. 8. Povijesno mišljenje u djelu Milana Kangrge, Filozofska istraživanja, XXIV (2004), br. 94-95., str. 701-706. 9. Civilno društvo, raspad Jugoslavije i budućnost Jugoistočne Evrope, u: D. Vujadinović et al. (ur.), Između autoritarizma i demokracije II: Civilno društvo i politička kultura, Beograd-Podgorica-Zagreb: CEDET, CEDEM, CTCSR, 2004., str. 43-55. 9a. (isto): Civil Society, the Dissolution of Yugoslavia and the Future of Southeastern Europe, u: D. Vujadinović et al, Between Authoritarianism and Democracy. II: Civil Society and Political Culture, Belgrade, Podgorica, Zagreb: CEDET, CEDEM, CTCSR, 2005, str. 45-58. 10. Civilno društvo i politika u Hrvatskoj, u: D. Vujadinović et al. (ur.), Između autoritarizma i demokracije II: Civilno društvo i politička kultura, Beograd-Podgorica-Zagreb: CEDET, CEDEM, CTCSR, 2004., str. 279-291. 10a. (isto): Civil Society and Politics in Croatia, u: D. Vujadinović et al, Between Authoritarianism and Democracy. II: Civil Society and Political Culture, Belgrade, Podgorica, Zagreb: CEDET, CEDEM, CTCSR, 2005, str. 329-341. 11. Obrazovanjem protiv predrasuda, Filozofska istraživanja, XXV (2005), br. 97., str. 453-458. 12. Antitetička solidarnost?, Filozofska istraživanja, XXV (2005), br. 98., str. 581-589. 13. Granice liberalne demokracije, Arhe, II (2005), br. 4, str. 237-246. 14. Ontologizacija rodne diferencije kao apstraktna antiteza klasičnoj metafizici, Filozofska istraživanja, XXV (2005), br. 771-780. 15. Gajo Petrović kao mislilac novoga, u: V. Golubović, Filozofija kao mišljenje novog, Zagreb: Euroknjiga, 2006., str. 181-188. 16. Einsteinova specijalna teorija relativnosti i aktualni prijepori u filozofiji, Filozofska istraživanja, XXVII (2007), br.104. – u tisku Prethodna priopćenja 1. Zašto je problem globalizacije akademske naravi, Habutus, br. 6-7, 2002., str. 23-32. 2. Interdisciplinarno komparativno proučavanje tranzicije k demokraciji, u: V. Vasović/V. Pavlović (ur.), Postkomunizam i demokratske promene, Beograd: Jugoslovensko udruženje za političke nauke/Fakultet političkih nauka, 2002., str. 151-158. 3. Kant danas/Kant sot, u: Debat me filozofin, Prishtinë: Universiteti i Prishtinës, 2005., str. 38-51. 4. Globalizacija – proces objedinjavanja svijeta, Teme, XXX (2006), br. 1., str. 89-93. Pregledni radovi 1. Sjećanja na Gaju Petrovića, Ljetopis, sv. 7., 2002., str. 43-54. 2. Teorijski profili, Treći program Radio Beograda, br. 113-114 (2002), str. 129-170. 3. Političke promjene i razvoj demokracije u Hrvatskoj, u. R. Bubalo (ur.), Dijalozi o tranziciji u demokraciju, Novi Sad: HCIT, 2005., str. 33-37.

Dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.

Dr. sc. Vladimir Jurić, red. prof.

Dr. sc. Nikola Skledar, red. prof.

U Zagrebu, 15. veljače 2007.