Te u zagrebu filozofski fakultet
Molba Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije za angažiranje ugovornih lektora za ak. god. 2008./2009.: - Liu Tao
Yüklə 1,31 Mb.
|
142. Molba Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije za angažiranje ugovornih lektora za ak. god. 2008./2009.: - Liu Tao - Zhang Ruogu - Sachiko Kurihara - Yuzo Yada 143. Molba Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti za odobrenje angažiranja ugovorne lektorice u akademskoj godini 2008./2009.: - Dimka Vasileva Saavedra - (Katedra za bugarski jezik i književnost). Sudjelovanje u nastavi i održavanje nastave 144. Prijedlog Odsjeka za filozofiju za odobrenje održavanja nastave dr. sc. Hrvoju Juriću, višem asistentu, iz kolegija Etika-opći predmet, zim. sem. akad. god. 2008/09., 4 sata tjedno(pod vodstvom prof. dr. Ante Čovića). 145. Prijedlog Odsjeka za sociologiju da Janice Irvin, stipendistica Fulbrightovog programa za predavačko-istraživački projekt u području sociologije, koja će tijekom akademske godine 2008./2009. boraviti na odsjeku pod mentorstvom dr. sc. Aleksandra Štulhofera, red. prof., u ljetnom semestru ak. g. 2008./2009. održi za studente diplomskog studija sociologije kolegij Sexuality and Social Theory, sa satnicom 2P + 2S, 6 ECTS bodova, tip izbornosti C2 - 25 studenata sociologije + 5 studenata s drugih odsjeka Filozofskog fakulteta. Mentori 146. Prijedlog Odsjeka za informacijske znanosti za imenovanje Ariana Rajha za mentora nastavne prakse studenata Odsjeka za informacijske znanosti u akad. godini 2007./2008. Gostovanja 147. Molba Odsjeka za filozofiju za odobrenje gostovanja prof. emerit. dr. sc. Lie Formigari i prof. emerit. dr. sc. Nicolaa Merkera, sa Sveučilišta La Sapienza u Rimu u studenom 2008. godine. K. DOPUSTI I SLOBODNE STUDIJSKE GODINE 148. Molba Svena Cveka, asistenta, za odobrenje plaćenog dopusta od 1. do 31. srpnja te od 1. rujna do 31. listopada 2008. u svrhu znanstvenog usavršavanja. 149. Molba Renate Geld, asistenta, za odobrenje plaćenog dopusta od 15. listopada 2008. do 15. siječnja 2009. u svrhu znanstvenog usavršavanja. 150. Molba dr. sc. Ivora Karavanića, izv. prof., Rajne Šošić, asistenta i Nikole Vukosavljevića, asistenta, za odobrenje plaćenog stručnog dopusta od 13. lipnja do 5. srpnja 2008. godine, radi arheoloških istraživanja i terenske nastave na lokalitetu Špilja Zala kod Ogulina. 151. Molba dr. sc. Krešimira Filipeca, doc., za odobrenje plaćenog stručnog dopusta od 1. lipnja do 1. rujna 2008. godine, radi zaštitnih arheoloških istraživanja na dionici autoceste Beli Manastir – Osijek - Svilaj. 152. Molba dr. sc. Helene Tomas, doc., za odobrenje plaćenog stručnog dopusta od 7. srpnja do 6. kolovoza 2008. godine, radi arheoloških istraživanja na lokalitetu Tell Kabri u Izraelu. 153. Molba Marije Šiša Vivek, asist., za odobrenje plaćenog stručnog dopusta od 10. lipnja do 10. srpnja 2008. godine, radi zaštitnih arheoloških istraživanja na dionici autoceste Beli Manastir – Osijek - Svilaj. 154. Molba Marije Malnar, znanstvenog novaka, za odobrenje plaćenog dopusta u lipnju 2008. radi doktorskog usavršavanja na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. 155. Molba Maše Kolanović, znanstvenog novaka, za odobrenje plaćenog dopusta u trajanju od tri mjeseca, od 1. listopada do 30. prosinca 2008. radi stručnog usavršavanja. 156. Molba dr. sc. Sunila Kumara Bhatta, višeg lektora, za odobrenje neplaćenog dopusta za akademsku godinu 2008./09. radi istraživačkog rada u Indiji (zamjena u nastavi osigurana). 157. Molba Sandre Penić, znanstvenog novaka, za odobrenje plaćenog dopusta od 30. srpnja do 17. kolovoza 2008. radi sudjelovanja na ljetnoj školi "ECPR Summer School in Methods and Tehniques: Confirmatory Factor Analysis and Structural Equation Modelling" u Ljubljani. 158. Molba mr. sc. Marije Paprašarovski, višeg lektora, za odobrenje plaćenog dopusta od 1. do 30. rujna 2008. radi studijskog boravka u Montrealu i pripreme rada iz područja kvebečke drame u okviru programa Kanadskih studija (Université McGill i L'Université du Québec á Montréal). 159. Molba Ize Kavedžije, znanstvenog novaka, za trogodišnji dopust od 1. listopada 2008. za potrebe poslijediplomskog doktorskog studija na Sveučilištu Oxford, na temu Ideal home and changing concepts of 'the good life' za koji je dobila punu financijsku potporu Clarendon Trusta (Oxford University Press). str. 273
161. Molba Ingrid Damiani Einwalter, višeg lektora, za odobrenje plaćenog dopusta od 30. lipnja do 11. srpnja 2008. radi prisustvovanja nastavi stranog jezika u ljetnoj školi u Londonu. 162. Molba Marijane Mišetić za odobrenje plaćenog dopusta od 30. lipnja do 12. srpnja 2008. radi sudjelovanja na Summer School in Adriatic Studies: cultural studies between East and West u Riminiju (Italija), u organizaciji Universitá degli Studi di Bologna. 163. Molba dr. sc. Borisa Senkera, red. prof., za odobrenje korištenja slobodne studijske godine u akad.god. 2008./2009. str. 274
_____________________________________________________________________ 164. Razredbeni ispit i upisi u akad. godinu 2008./2009. str. 275
Razno.
Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Predmet: Ocjena nastupnog predavanja dr. sc. Ane Munk za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta Stručno povjerenstvo izabrano na Odsjeku za povijest umjetnosti dogovorilo je s pristupnicom dr. sc. Anom Munk temu nastupnog predavanja u okviru redovite nastave na kolegiju Umjetnost kasnog srednjeg vijeka. Pravodobno je povjerenstvo dekanu predložilo od tri ponuđena sadržaja onaj s naslovom «Primjena teorije recepcije na likovnu umjetnost kasnog srednjeg vijeka», te je uz njegovo prihvaćanje određeno i vrijeme održavanja predavaja za dan 30. svibnja u 13, 15 sati u predavaonici A 126., kako je bilo oglašeno u svim sredstvima komuniciranja na Fakultetu a obavijest prenesena i Rektoratu Sveučilišta.
U tom smislu je bio obrađen određen broj likovnih ostvarenja iz baštine 11. i 12. st.: vitroi i portalna plastika ili figuralni kapiteli iz katedrala i samostana Francuske i Španjolske, relikvijar crkve u Conquesu i druga. Na primjerima iz St. Denisa se govorilo o razlici između idealnih promatrača tj. redovnika kojima je naručitelj, znameniti opat Suger, namjenio likovna djela temeljena na tipološkom pristupu u svetištu, dok se na portalu zamjećuje naručiteljeva veća upućenost na hodočasničku publiku. Kao drugi slučaj obraćanja ciljanoj publici su protumačeni kapiteli iz Chatresa koji pokazuju usmjerenost naručitelja na lokalnu populaciju žena, jer izbor i obrada tema rezonira s potrebama te interpretativne skupine kako svjedoče onovremeni izvori. U nastavku predavanja se posebno govorilo o hodočasnicima i percepciji umjetničkih djela iz točke hodočasničkog iskustva. Izvor za takva saznanja je «Vodič za hodočasnike» iz 12. stoljeća. Romanički portali katedrale Santiago da Compostela su bili obrađeni sa stajališta tri interpretativne skupine: naručitelja, mještana i autora Vodiča, te se utvrdilo da je poruka o sukobu dobra i zla, rečeno jezikom teorije recepcije, bila kodirana na jedan način, a shvaćena na drugi. U predavanju se pokazalo da hodočasničko iskustvo obilježava i reljefe u klaustrima koji se ponekad otvaraju za javno štovanje, te se motivi muzičara i zabavljača koji su pratili hodočasnike i bili dio štovanja svetaca javljaju u prizoru iz klaustra S. Domingo de Silos. Posljednja je analiza bila posvećena crkvi S. Fides u Conquesu koristeći se «Knjigom o svečevim čudima» iz 11. stoljeća kako bi se ocrtala slika o srednjovjekovnom vjerniku usredotočenom na kultni kip i relikvijar svetice te se razložila pozicija samog autora, učenog teologa koji pokušava pomiriti svoja shvaćanja sa laičkim doživljajima i načinima vrednovanja plastičkih djela. U zaključku izlaganja se ponovila teza da je rekonstrukcija namjere naručitelja i geneze djela te uspostavljanje autonomnosti djela neovisno o promatraču tek jedan od mogućih pristupa likovnom ostvarenju iz daleke prošlosti. Orijentacija prema promatraču u slučajevima gdje se on može jasno profilirati, pruža nove spoznaje o vrednovanju gotovoga djela u vremenu nastanka pa i u njegovim kasnijim odjecima. U tom se je smislu potvrdila širina znanja dr. sc. Ane Munk temeljena na poznavanju izvora i literature, kao i povezivanje modernih teorija s empirijski ovladanom građom srednjovjekovnog naslijeđa. Predavanje je uz korištenje odgovarajućih tehničkih pomagala i samostalno rukovanje s njima, potrajalo čitav nastavni sat, a nakon njega je uslijedila diskusija među nastavnicima i studentima. Na sva je postavljena pitanja dr. sc. Ana Munk pružila jasne i razložite odgovore potvrdivši primjerenost svojeg pristupa i tumačenju iznijetih problema okupljenoj skupini slušača izbornog predmeta, što je na kraju u znak odobravanja bilo popraćeno pljeskom. Stoga ovo Povjerenstvo visoko ocjenjuje stručnu kompetentnost kao i nastavničko iskustvo pa i govorničke sposobnosti predavačice. Smatrajući da je posve ispunila uvjete Rektorskog zbora za izbor u odgovarajući znanstveno-nastavni stupanj, predlažemo Vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu završiti postupak oko imenovanja dr. sc. Ane Munka u zvanje docenta. Povjerenstvo – akademik Igor Fisković, predsjednik
Prof. Dr. Miljenko Jurković, član Prof. Dr. u miru Nada Grujić, član Zagreb, 7 lipnja 2008. Dr. sc. Zvonko Maković, izv. prof. (Filozofski fakultet u Zagrebu) Dr. sc. Zlatko Jurić, izv. prof. (Filozofski fakultet u Zagrebu) Dr. sc. Julija Lozzi – Barković, izv. prof. (Filozofski fakultet, Rijeka)
Na sjednici Fakultetskog vijeća od 29. veljače 2008. imenovani smo u Stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija, na Odsjeku za povijest umjetnosti. U skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja i Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja donosimo sljedeći IZVJEŠTAJ Na natječaj objavljen u "Narodnim novinama" br. 32/2008. i u "Vjesniku" od 19.3.2008. za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora prijavila se dr. sc. Jasna Galjer, docent. Prijavi na Natječaj priložila je svu potrebnu dokumentaciju. Temeljem toga sačinjeno je i zatraženo mišljenje. Podaci iz životopisa pristupnice: Jasna Galjer rođena 19. listopada 1959. u Bjelovaru. Osnovnu školu i V. gimnaziju "Bogdan Ogrizović" završila u Zagrebu. 1977. upisala studij povijesti umjetnosti kao prvi (A) predmet i komparativnu književnost kao drugi (A) predmet na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala 1982. godine. Iste godine upisala je studij trećeg stupnja na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je magistrirala 5. srpnja 1988. s radnjom "Likovna kritika u Hrvatskoj između dva rata." Doktorsku radnju s temom "Likovna kritika u Hrvatskoj 1868.-1951." obranila je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu 31. ožujka 1999. pred povjerenstvom u sastavu: mentor dr. sc. Ivo Maroević, dr. sc. Zvonko Maković i dr. sc. Ivanka Reberski. Od 1986. do 2001. godine radila u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu kao voditelj zbirke dizajna i arhitekture, u stručnom zvanju muzejskog savjetnika od 1997. godine. Samostalno pripremila više studijskih i monografskih izložbi, sudjelovala kao koautor u pripremi više tematskih i kulturoloških izložbi te pripremi stalnog postava MUO, posebno cjelina Art deco i modernog dizajna. Neposredno nakon završetka studija započela objavljivati likovne kritike, s težištem na području arhitekture i dizajna. Predavala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (2002.-2004.). U zvanju docenta honorarno zaposlena na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2004.-2005.) gdje je predavala predmet "Suvremena likovna umjetnost." Od 1. listopada 2001. radi na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prvo u zvanju višeg asistenta, a od srpnja 2002. u zvanju docenta na katedri Umjetnost 19. i 20. stoljeća. Od 2001. sudjeluje u nastavi poslijediplomskog studija na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izvodi nastavu i mentorica je poslijediplomantima u izradi magistarskih i doktorskih radova, članica je povjerenstava za ocjenu i obranu magistarskih i doktorskih radova na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od ožujka 2003. samostalno vodi znanstveni projekt "Hrvatski dizajn i primijenjena umjetnost 19. i 20. stoljeća" prijavljen pri Ministarstvu znanosti i tehnologije RH. Od ožujka 2006. do ožujka 2007. boravila na postdoktorskoj stipendiji na Fakultetu za arhitekturu i urbanizam Sveučilišta u Ghentu, Belgija. U zvanje docenta izabrana je na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu 18.7.2002. Znanstveni radovi do izbora u zvanje docenta Kvalifikacijski radovi dr. sc. Jasne Galjer, magisterij "Likovna kritika u Hrvatskoj između dva rata" iz 1988. i doktorat "Likovna kritika u Hrvatskoj 1868-1951" iz 1999. pokazuju znanstvenu usmjerenost na povijest moderne umjetnosti. Dosad objavljeni znanstveni i stručni radovi pokazuju znanstvenu usmjerenost na povijest moderne i suvremene umjetnosti, vizualnu i materijalnu kulturu. Prema podacima iz priložene bibliografije dr. sc. Jasna Galjer objavila je do izbora u zvanje docenta jednu knjigu i 21 znanstveni rad. Knjiga 1. Likovna kritika u Hrvatskoj 1868-1951. Zagreb: Meandar, 2000. ISBN 953-206-027-8. str. 445, (350 kartica teksta) Tema knjige je historiziranje i vrednovanje ključnih pojava u povijesti likovne kritike u Hrvatskoj navedenog razdoblja. Obuhvaćen je raspon od prvih pojava likovne kritike u ovoj sredini 1860ih, preko afirmacije diskursa moderne do prijelomnog trenutka u razgradnji dominacije ideologije socijalističkog realizma početkom pedesetih godina 20. stoljeća. Cilj je bio usporednom analizom različitih metodoloških pristupa zastupljenih u likovnokritičkoj produkciji definirati njezinu genezu u kontekstu suvremenih pojava u umjetnosti i kulturi, odnosno određivanje likovne kritike kao autentičnog sustava kulturne produkcije i kao jednu od bitnih odlika kontinuiteta modernizma. bodovi: OxMxV= 21,87x1x1=21,87 Poglavlja u knjizi 1. "Bidermajerske čestitke." Bidermajer u Hrvatskoj 1815-1848. Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 1997., str. 178.-183. (tekst: 3 kartice) i 512.-520. (23 kataloške jedinice) Katalog izložbe. ISBN 953-6084-26-0 Bidermajerske čestitke specifični su izraz i odraz kulture prve polovine 19. stoljeća. Tekst uključuje analizu tipologije i sadržaja, odnosno tema i dekoracije koji odražavaju tendencije u suvremenom slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi. bodovi: OxMxV=0,19x1x1=0,19 2. "Likovna kritika u povodu Hrvatskog salona." Hrvatski salon 1898. Zagreb: Umjetnički paviljon, 1998., str. 37.-49. (12 kartica teksta) Tema teksta je uloga i značenje likovne kritike kao formativnog elementa u afirmiranju kulturne klime i umjetničke produkcije objedinjene nazivom moderne hrvatske umjetnosti. Analiziraju se pojave novih časopisa, uloga i značenje pojedinih autorskih osobnosti, koje su svojim djelovanjem obilježile razdoblje kraja 19. stoljeća u zagrebačkoj sredini, veze Zagreba i Beča, pojava prvih polemika kao fenomen tipično modernog komuniciranja. Posebno su izdvojeni najznačajniji tekstovi koji s obzirom na navedene aspekte imaju značenje reprezentativnog uzorka. bodovi: OxMxV=0,75x1x1=0,75 3. "Damir Fabijanić/ Deset godina poslije." Uvodni tekst u katalogu izložbe, MUO 1998. (10 kartica teksta) Sintezni tekst koji u retrospektivnom prikazu analizira i interpretira sve tematske cjeline Fabijanićevog dotadašnjeg autorskog opusa, u rasponu od dokumentarne do specijalističke fotografije iz područja arhitekture. Studija uključuje i teorijski aspekt fotografije kao suvremenog medija vizualnog komuniciranja, a posebno se razmatraju fenomenološko i konceptualno čitanje Fabijanićevih fotografija. bodovi: OxMxV=0,62x1x1=0,62 4. "Arhitektura kazališta u Hrvatskoj u drugoj polovini 19. stoljeća." Historicizam u Hrvatskoj, knjiga I. MUO, 2000., str. 126.-137. ISBN 953-6084-44-9 (12 kartica teksta) Tema teksta je bogata arhitektonska produkcija i analiza specifičnosti koje proizlaze iz namjene, odnosno aspekti moderniteta u arhitekturi kazališta u Hrvatskoj tijekom druge polovine 19. stoljeća. Težište je na reprezentativnom uzorku koji čine odabrani primjeri, kao što su kazališta u Osijeku, Varaždinu, Rijeci, Splitu i Zagrebu, koja imaju najistaknutije mjesto u genezi tipologije ove namjene. bodovi: OxMxV=0,75x1x1=0,75 5. "Arhitektura željezničkih kolodvora u Hrvatskoj u doba historicizma." Historicizam u Hrvatskoj. Knjiga I. MUO, 2000., str. 158.-165. ISBN 953-6084-44-9 (8,2 kartica teksta) Razvoj industrije, prometa i trgovine u drugoj polovini 19. stoljeća uvjetuje pojavu novih arhitektonskih oblika specifičnih namjena, među kojima jedno od najistaknutijih mjesta zauzima arhitektura željezničkih kolodvora. Tema teksta su specifične odlike i sraz tradicionalne historicističke arhitekture i moderne koncepcije funkcionalnog shvaćanja novih namjena koje se odražavaju u primjeni novih konstruktivnih sistema. bodovi: OxMxV=0,51x1x1=0,51 6. "Govor oblika." Željko Kovačić: radovi iz prošlog stoljeća. Muzej grada Zagreba, 2001., str. 5.-14. ISBN 953-6942-00-3. Uvodni tekst u katalogu izložbe (10 kartica teksta) Sintezno pisana studija koja obuhvaća sve segmente djelovanja arhitekta Željka Kovačića, s težištem na projektima i realizacijama iz područja arhitekture muzeja i izložbenoj arhitekturi. Posebna je pažnja posvećena temi odnosa starog i novog, kao jednom od ključnih pitanja za razumijevanje specifičnog oblikovanja arhitektonikom ovog autora. bodovi: OxMxV= 0,62x1x1=0,62 7. Radovi Ljube Babića iz fundusa zbirke grafičkog dizajna MUO. Uvodni tekst i kataloške jedinice. MUO, 2001. (6,4 kartice teksta) Studija posvećena segmentu grafičkog oblikovanja u opusu Ljube Babića, jednom od stilski najzanimljivijih i najproduktivnijih, koji u kontekstu povijesti modernog dizajna prve polovine 20. stoljeća zauzima jedno od istaknutijih mjesta. Uključeni su svi segmenti, mediji i tehnike; od početničkih ilustracija izvedenih u tradicionalističkoj tehnici monotipije, preko faze obilježene monumentalizmom i simbolizmom secesije, ekspresionističke i stilizacije art décoa u kojima se jednako uspješno realizirao u oblikovanju serija knjiga kao i dizajnu plakata, sve do povratka realizmu slijedom traženja “našeg izraza” obilježenog u dizajnu dekorativizmom folklorističkih izvora inspiracije u nacionalnoj kulturnoj baštini.
Tekst je prva u nizu studija Jasne Galjer posvećenih dizajnu 1950ih godina u Hrvatskoj. Na osnovi određivanja odnosa dizajna prema umjetnosti, arhitekturi i politici, razmatra se pozicija hrvatskog dizajna u europskom kontekstu. bodovi: OxMxV= 0,44x1x1=0,44 Znanstveni radovi objavljeni u kategoriziranom domaćem časopisu 1. "20. stoljeće na zagrebačkom Gornjem gradu: između projekta i realizacije." Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb 19 (1995.): str. 132.-141. Prethodno priopćenje. ISSN 0350-3437, UDK 7.0/77 (13,3 kartica teksta) U tekstu se analizira urbanistička individualnost gornjogradske akropole na primjerima neizvedenih projekata, ideja i zamisli nastalih u 20. stoljeću, od projekta za Jezuitski trg Viktora Kovačića do mikrourbanističkih rješenja kao što je terasa na Griču Mladena Kauzlarića kao i odabranih realizacija, kao što je kuća Arko Alfreda Albinija. Na osnovi usporedne analize projekata i realizacija kritički se vrednuje njihov doprinos arhitektonskoj i ambijentalnoj cjelini zagrebačkoga Gornjeg Grada. bodovi: OxMxV= 0,83x1,5x1=1,25 2. "Aladar Baranyai: arhitektura i dizajn." Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb 21(1997.): str. 166.-181. Izvorni znanstveni rad. ISSN 0350-3437, UDK 7.0/77 (tekst i kataloške jedinice: ukupno 30 kartica teksta) Tekst je cjelovit prikaz opusa Aladara Baranyaija s aspekta jedinstva arhitekture i oblikovanja. Djelovanje jednog od najznačajnijih arhitekata koji su se afirmirali na prijelazu 19. u 20. stoljeće valorizira se i kontekstualizira u rasponu od art nouveaua i secesije do art decoa. Usporedno se analiziraju i interpretiraju Baranyaijevi projekti i realizacije s obzirom na suvremena zbivanja u arhitekturi, posebno veze Zagreba i Beča, kao i Baranyaijeva vrlo plodna suradnja s hrvatskim umjetnicima. bodovi: OxMxV= 1,87x1,5x1=2,81 Znanstveni radovi objavljeni u ostalim časopisima 1. "Dražen Posavec - o interpolacijama." Arhitektura, Zagreb, 184/185(1983.): 113.-118. YU ISSN 0350-3666 (4 kartice teksta) Studija o projektima i realizacijama Dražena Posavca u kategoriji interpolacija. Analiziraju se njihove specifične odlike, zasnovane na resemantiziranju konceptualnih obrazaca i načini njihovog funkcioniranja unutar zadanih prostornih sklopova. bodovi: OxMxV= 0,25x1x1=0,25 2. "Pariška izložba 1925. i Art deco." Čovjek i prostor, Zagreb, 3-4 (1991.): 22.-23. YU ISSN 0011-0728/UDK 71-72 (4 kartice teksta) U tekstu se na osnovi primarnih i sekundarnih izvora razmatra uloga i značenje nastupa na međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. za afirmiranje art decoa na hrvatskoj umjetničkoj i arhitektonskoj sceni. bodovi: OxMxV= 0,25x1x1=0,25 3. "Portret dizajnera: Mirko Ilić." Formart, Ljubljana, 2 (1992.): str. 32.-37. (4 kartice teksta) Rad donosi pregled svih segmenata dotadašnjeg dizajnerskog djelovanja Mirka Ilića, u rasponu od stripa i ilustracija do kompleksnih zadataka rješavanja vizualnog identiteta tiskovina. bodovi: OxMxV= 0,25x1,5x1=0,37 4. "Dizajnom do identiteta." Formart, Ljubljana, 4/5 (1993.): str. 24.-29. (5 kartica teksta) Studija o formativnoj ulozi grafičkog oblikovanja u profiliranju novog hrvatskog nacionalnog identiteta početkom devedesetih godina 20. stoljećima u novonastalim prilikama afirmacije nove države na međunarodnoj sceni. Primjenom usporedne analize projekata i realizacija iz područja vizualnog identiteta Hrvatske i Slovenije problematizira se status dizajna. bodovi: OxMxV= 0,31x1,5x1=0,47 5. "Prilog istraživanju likovne kritike u Hrvatskoj – peto desetljeće." Život umjetnosti, 60 (1998.): str. 24.-29. ISSN 0524-7794 (8,5 kartica teksta) Studija o kompleksnoj kontradiktornosti odnosa umjetnosti i ideologije na primjeru likovnokritičkog diskursa u razdoblju 1940. do 1950. u Hrvatskoj. Razmatraju se problemska pitanja likovne kritike s obzirom na specifičnosti, sličnosti i razlike totalitarnog režima (1941.-1956.) i socijalističkog realizma (1945.-1950.) bodovi: OxMxV= 0,53x1x1=0,53 Ostalo: Znanstveni radovi objavljeni u zborniku radova s međunarodnog znanstvenog skupa 1. "Croatian Art, Art Critique and Ideologies in the Fifth Decade." Quelles Mémoires pour l'art contemporain? Presses Universitaires de Rennes, 1997. str. 149.-152. (5 kartica teksta) Sintezni tekst o utjecaju ideologije na kulturnu produkciju razdoblja 1940. do 1950. u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na ulogu likovne kritike. Kritički se revaloriziraju teze o diskontinuitetu modernističkog diskursa s obzirom na ulogu ideologije; što se nastoji dokazati na odabranim primjerima autorskih opusa. bodovi: OxMxV= 0,31x1,5x1=0,47 2. "Aladar Baranyai: arhitektura i dizajn." Secesija u Hrvatskoj: Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem. Zagreb-Osijek, 1999. str. 107.-114. (6,5 kartica teksta) Sintezni tekst o bogatoj projektantskoj djelatnosti Aladara Baranyaija, od formativnog razdoblja i utjecaja suvremene bečke secesijske arhitekture do modernizma u završnoj fazi njegovog djelovanja u prvoj polovini 30ih godina 20. stoljeća. bodovi: OxMxV= 0,40x1x1=0,40 Stručni radovi (izbor): 1. "Nova arhitektura njemačkih muzeja." Informatica museologica, Zagreb, 1-2 (1989.). 2. "Počeci modernog grafičkog oblikovanja u Hrvatskoj." Koncepcija izložbe, uvodni tekst i katalog. ZGRAF 6, 1991., str. 175.-181. Katalog izložbe. 3. "Pariška izložba 1925. kao prilog modernoj arhitekturi u Hrvatskoj. 26. zagrebački salon – arhitektura." 1991. Koncepcija izložbe i tekst u katalogu, str. 128.-129. 4. "8 lica traži autora: vizualni identitet izbora u Hrvatskoj '92. Koncepcija izložbe, uvodni tekst i katalog izložbe. IDCO Ljubljana 1992. i MUO Zagreb 1992. 5. "Dizajn kao umjetnički ideal. Tomislav Krizman i počeci dizajna u Hrvatskoj." Kontura, Zagreb, 7 (1992.) 6. "Muzej kao total design." Formart, Ljubljana, 7/8/9, 1993/4. 7. "Art deco i mod(ern)a." Život umjetnosti, Zagreb, 54/55 (1993/94.): 7.-9. 26.-27. ISSN 0524-7794 8. "Kornelija Geiger - Skica jednog zaboravljenog portreta." Život umjetnosti, Zagreb, 56/57(1995.) ISSN 0524-7794 9. "Plakati za izložbe Muzeja za umjetnost i obrt." Koncepcija izložbe, uvodni tekst i katalog izložbe. MUO, 1996. 10."Grafičko oblikovanje." Hrvatski leksikon I. svezak A-K. Zagreb: Naklada leksikon d. o. o., 1996., str. 408.-409. (1 jedinica) 11. "Plakat." Hrvatski leksikon II. svezak L-Ž. Zagreb: Naklada leksikon d. o. o., 1996., str. 266.-267. (1 jedinica) 12. "Suvremeno slovensko grafičko oblikovanje: skica za portret." Suvremeno slovensko grafičko oblikovanje 1988-1996. Uvodni tekst u katalogu izložbe. Ljubljana, 1997. 13. "Goran Merkaš: Vizualni identitet Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu." Galerija ULUPUH, Zagreb, 1997. 14. "Geiger, Kornelija (Nela, Nelly)." Hrvatski biografski leksikon 4. E-Gm. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1998., str. 634. (1 jedinica) 15. "Aladar Baranyai - arhitektura i dizajn 1899-1934." Koncepcija izložbe, uvodni tekst i katalog izložbe. Pokrajinski muzej Celje, 1997., Moderna galerija Rijeka, 1998. i Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 1999. 16. Igor Masnjak: Dizajn "Frakcije". HDLU, Zagreb, 1999. Uvodni tekst i katalog izložbe. 17. 34. zagrebački salon. HDLU, Zagreb, 1999. (uvodni tekst u katalogu izložbe). 18. "Zagrebačka secesija: stoljeće Umjetničkog paviljona." Cicero, Zagreb 2 (1999.): 94.-97. 19. "Arhitekt artist: Stvaratelj zagrebačkoga art décoa." Cicero, Zagreb 3 (1999.): 105.-111. 20. "Aladar Baranyai; Palača srpske banke, Zagreb, 1912/1914." Oris, Zagreb 2 (1999): 108.-118. ISSN 1331-7571. 21. "Damir Fabijanić; Interijeri." Oris, Zagreb, 5 (2000): 156.-167. ISSN 1331-7571. 22. "Enrico Trolis. Sinteza formi. Plažni objekt na poluotoku Stoja u Puli." Oris, Zagreb, 7 (2000.): 118.-127. ISSN 1331-7571. 25. "Ivan Picelj." Godišnjak hrvatskog dizajna 02. Zagreb, 2001., str. 22.-23. ISSN 1331-8691
Knjiga predstavlja sustavni i cjeloviti prikaz dizajna pedesetih godina u Hrvatskoj u presjeku paralelnih tendencija u različitim kreativnim izrazima, od produkt dizajna do primijenjene umjetnosti. Težište analize je na specifičnosti fenomena hrvatske dizajnerske produkcije pedesetih godina, te na interpretaciji ključnih dometa i bitnih pojava zasnovano na suvremenom sagledavanju ovog fenomena kao integralnog segmenta europskog konteksta iz perspektive povijesnog odmaka. Teorijski okvir čine manifesti i programi, odnos dizajna i ideologije, utjecaj psihologije forme, filozofije egzistencijalizma, znanosti, te međusobni utjecaji pojedinih medija. Knjiga se zasniva na dugogodišnjem izvornom znanstvenom istraživanju i većina podataka i ilustracija objavljuje se prvi put. Zasebnu cjelinu čini dokumentacija o Akademiji primijenjenih umjetnosti i cjelokupna polemika o Ritz baru. bodovi: OxMxV= 10x1x1=10 2. Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera. Zagreb: Horetzky, 2008. (289 kartica teksta) Knjiga je u tisku, potvrda nakladnika u prilogu. Recenzenti: dr. sc. Željka Čorak, dr. sc. Tvrtko Jakovina, dr.sc. Zvonko Maković Knjiga je posvećena paviljonu koji je Vjenceslav Richter projektirao za Svjetsku izložbu u Bruxellesu 1958. Suvremenim pristupom valorizaciji paviljona u okviru svjetske produkcije knjiga pridonosi kontekstualiziranju cjelokupnog opusa Vjenceslava Richtera, jednog od najznačajnijih predstavnika moderne hrvatske arhitekture. S obzirom na 50-tu godišnjicu Svjetske izložbe (1958-2008) objavljivanje ove knjige doprinos je afirmaciji moderne hrvatske arhitekture na međunarodnoj sceni. Knjiga se sastoji od nekoliko zasebnih tematskih cjelina. Uvodni dio odnosi se na povijest svjetskih izložbi i sudjelovanje domaćih arhitekata. Slijedi poglavlje o Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958., njezinim kulturalnim i političkim aspektima, koncepciji i arhitekturi. Drugi dio knjige posvećen je Richterovom opusu, osobito na području izložbene arhitekture te jugoslavenskom paviljonu za Expo 58. Riječ je o jednom od najznačajnijih ostvarenja u povijesti moderne hrvatske arhitekture, kako u kontekstu suvremene svjetske arhitekture tako i s obzirom na činjenicu da je paviljon nakon izložbe otkupljen i postavljen u Wevelgemu (80-ak km od Bruxellesa) gdje je i danas u funkciji škole te tako predstavlja jednu od malobrojnih realizacija hrvatske arhitekture u svijetu. Paviljon je predstavljen od inicijalne faze natječajnog projekta, izvedbe, recepcije u suvremenim publikacijama do rekonstrukcije i interpretacije postava. Knjiga je rezultat obimnih arhivskih istraživanja, od kojih se većina objavljuje prvi put.
Dizajn pedesetih u Hrvatskoj se vrednuje i kontekstualizira u kulturološkom okviru s obzirom na karakteristične teme, probleme i teze, kako bi se ukazalo na kontinuitet tradicije i aktualnost modernizma, ali i doprinos dizajna pedesetih reinterpretaciji avangarde, uključujući i historiziranje pojedinih dizajnerskih opusa, teoretičara i kritičara koji su svojim djelovanjem obilježili pedesete godine u Hrvatskoj. bodovi: OxMxV= 0,78x1x1=0,78 2. "Enrico Trolis. Plažni objekt." Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih. ur. Darja Radović-Mahečić, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti i Školska knjiga, 2007. str. 309.-312. ISBN 978-953-0-61245-7 (2 kartice teksta) Tekst objavljen u okviru registra najznačajnijih djela moderne arhitekture u Hrvatskoj. S obzirom da je riječ o arhitektu koji je jedan od protagonista arhitektonske scene u Puli tridesetih godina 20. stoljeća, koju obilježavaju utjecaji talijanskog racionalizma, ta je produkcija ostala izvan interesa dosadašnjih povijesnih istraživanja. Razdoblje do 1946. godine kada Trolis kontinuirano djeluje u Puli, najplodniji je i ujedno najkontroverzniji period u njegovom opusu, unutra kojega je plažni objekt izveden za pulsko kupalište na Stoji najkvalitetnije ostvarenje. bodovi: OxMxV=0,12x1x1=0,12 3. Dizajn Raoula Goldonija. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, travanj 2008. Tekst i dokumentacija u katalogu izložbe kojoj je i autorica izložbe. (18 kartica teksta). Tekst donosi cjelovitu prezentaciju oblikovanja Raoula Goldonija, koncipiranu kao spoj dva jednakopravno zastupljena segmenta: unikatnog oblikovanja upotrebnih predmeta i projektiranja za industrijsku proizvodnju u staklu, kojima se ovaj autor kontinuirano bavio od sredine pedesetih godina do kraja života. Osim u staklu, bavio se oblikovanjem predmeta od srebra, keramike, izrađivao je predloške za tapiserije, ilustracije za knjige, a osobito vrijedan segment njegovog opusa čine intervencije (zidne slike, freske, dekorativno oblikovanje površina i prostora u različitim materijalima) u javnim i društvenim prostorima (na primjer: kavana "Neboder", Zgrada CK, Vodoprivreda u Zagrebu, Riječka banka u Rijeci, Hotel "Libertas" u Dubrovniku), kojima se bavio od početka pedesetih godina. bodovi: OxMxV=1,13x1x1=1,13 Znanstveni radovi objavljeni u kategoriziranom domaćem časopisu 1. "Doprinos arhitekta Zvonimira Radića teoriji oblikovanja." Prostor, Zagreb, 11 (2003.) 1 (25): str. 57.-65. Izvorni znanstveni rad. ISSN 1330-0652, UDK 71/72 11[2003] 1[25] 1-106 1-6 [2003] (18,18 kartica teksta) Tema teksta je analiza i interpretacija autorskog opusa arhitekta Zvonimira Radića (1921.-1985.), jednog od najznačajnijih teoretičara dizajna u Hrvatskoj. Dokumentira se i kritički vrednuje njegova uloga i značenje u okviru moderne povijesti oblikovanja od početka pedesetih do sredine osamdesetih godina, odnosno razvoja (samo)svijesti o dizajnu kao elementarnoj sociokulturnoj činjenici. Zastupljeni su svi aspekti Radićevog djelovanja, od znanstvenih i edukativnih do promotivnih i propagandno-didaktičkih, uključujući i usporednu analizu relevantnih primjera u kontekstu bauhausovske tradicije. bodovi: OxMxV= 1,13x1x1=1,13 2. "Odjel za umjetničku arhitekturu na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1959./60." Prostor, Zagreb 11 (2003.) 2 (26): str. 157.-165. ISSN 1330-0652, UDK 71/72 11[2003] 2[26] 107-254 7-12 [2003] (16,3 kartice teksta) U tekstu se analizira značenje Odjela za umjetničku arhitekturu koji je pri zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti osnovao Drago Ibler, a djelovao je akademske godine 1959.-1960. Na osnovi dosad neobjavljene arhivske dokumentacije historizira se i kritički vrednuje fenomen toga jedinstvenog eksperimentalnog modela edukacije arhitekata u našoj sredini s obzirom na ostale oblike edukacije na području arhitekture u razdoblju pedesetih godina 20. stoljeća u Zagrebu. Težište je na kontekstualiziranju tradicije modernizma i usporednoj analizi teorijskih osnova i metodologije analognih europskih i svjetskih primjera. bodovi: OxMxV= 1,02x1x1=1,02 3. "Plakati za Zagrebački zbor 1926. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata)." Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb 28 (2004.): str. 336-347. Izvorni znanstveni rad. ISSN 0350-3437, UDK 7.0/77. (15 kartica teksta) Tema teksta je serija predložaka za plakat Zagrebačkog zbora autor kojih je Sergije Glumac. Ukupno četrnaest različitih varijanti za plakat koji nije realiziran, autentičan su odjek avangardnih tendencija u grafičkom oblikovanju, od kubizma do de stijla i ruskog konstruktivizma, odnosno stilizacije art decoa, koji u suvremenoj produkciji grafičkog oblikovanja sredinom dvadesetih godina 20. stoljeća nema analognih primjera. U dosadašnjim prikazima povijesti plakata težište je na analizi formalno-stilskih obilježja i klasifikaciji prema namjeni, odnosno sadržaju, dok je uloga konteksta, odnosno metajezička razina plakata kao modernog medija masovnog komuniciranja ostala marginalizirana. Cilj je ukazati na jednostranost takvog tumačenja i resemantizirati dosad nepoznati segment opusa Sergija Glumca u okviru grafičkog dizajna dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća, koji upravo u namjeni tržišnog komuniciranja doživljava procvat. Zasebnu cjelinu čine različiti oblici promoviranja dizajna, od izložbi do časopisa, odnosno uloga Zagrebačkog zbora u afirmaciji suvremenih oblika vizualnog komuniciranja. bodovi: OxMxV= 0,94x1x1=0,94 4. "Šest lakih komada Željka Kipkea." Hrvatski filmski ljetopis, Zagreb 35 (2003.): str. 96.-99. ISSN 1330-7665, UDK 761.43/45 (4,2 kartice teksta) U tekstu se analizira šest eksperimentalnih filmova Željka Kipkea (Some Girls, Dozivanje kiše, Tonzura križa, Crni četverokut, Velika bijela spirala i Crno crnje od crnoga) iz prve polovine osamdesetih godina 20. stoljeća. Taj dosad nepoznati segment autorovog opusa razmatra se u kontekstu transavangarde: posebno s aspekta citatnosti, ritualnih ishodišta i elementarne simbolike umjetničkog djelovanja, odnosno odnosa filma i ostalih medija umjetničkog djelovanja bodovi: OxMxV=0,26x1x1=0,26 Znanstveni radovi objavljeni u ostalim časopisima 1. "Industrijsko oblikovanje – svijest o vlastitom identitetu." Arhitektura, Zagreb 215 (2003.): str. 128.-137. Izvorni znanstveni rad. ISSN 0350-3666, UDK 1)378.67(497.5 Zagreb) "1949-1955" (11,84 kartice teksta) Tema teksta je analiza teorijske osnove programa studija, sinteza interdisciplinarnosti i multimedijalnosti te transformacije programa koji je moguće rekonstruirati na osnovi arhivske dokumentacije. Navedena polazišta dokumentiraju se karakterističnim elementima nastavnog programa, s posebnim osvrtom na odjel arhitekture gdje je koncept oblikovanja bio najviše zastupljen. Tekst sadrži i analizu problema koji su doveli do ukidanja zagrebačke Akademije za primijenjenu umjetnost, a njezino značenje i utjecaj ilustriraju primjeri pojedinih autorskih opusa i njihov utjecaj na kulturu oblikovanja vlastite sredine. bodovi: OxMxV= 0,74x1x1=0,74 2. "Secesijski plakati kao najava novoga doba." Grafika, Zagreb 2 (2004.), str. 37.-42. ISSN 1334-4455 (6,2 kartice teksta) Studija o afirmaciji plakata kao modernog medija masovnog komuniciranja u hrvatskoj sredini. Teza da produkciju plakata nije moguće jednoznačno definirati u tradicionalnim povijesnoumjetničkim kategorijama stila nastoji se argumentirati analizom izmijenjene uloge vizualnosti u procesima demokratizacije (javnog) prostora i urbane kulture na prijelazu 19. u 20. stoljeće. bodovi: OxMxV=0,39x1x1=0,39 Uredništvo znanstvenih knjiga: 1. Jerko Denegri, Prilozi za drugu liniju: kronika jednog kritičarskog zalaganja. Zagreb: Horetzky, 2003. ISBN 953-96351-7-9 2. Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb: Horetzky/Vlees & Beton, Ghent, 2005. ISBN 953-7159-04-3
1. "Prezentacija ekscesnog opusa." Hrvatski filmski ljetopis, Zagreb 35 (2003.): str. 145.-149. ISSN 1330-7665, UDK 761.43/45 2. "Damir Fabijanić: Dubrovački ljetnikovac." Oris, Zagreb 25 (2004.): 156.-163. ISSN 1331-7571. 3. Nika Radić: Govor. Galerija Miroslav Kraljević Zagreb, 2004. Tekst u katalogu izložbe 4. Oleg Hržić: Biblioteke. Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2004. str. 4.-6. Tekst u katalogu izložbe. ISBN 953-154-615-0
Jasna Galjer sudjelovala je u radu više znanstvenih projekata. Kontinuirano je bila angažirana na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta RH: od 1991. do 1995. surađivala je na znanstvenom projektu "Likovne pojave u hrvatskoj umjetnosti 1850-1950." (šifra 6-02-120, voditeljica Ivanka Reberski), od 1996. do 2002. surađivala je na projektu "Likovne pojave u 20. i 21. stoljeću" (šifra 00200104, voditeljica Ivanka Reberski). Od 2003. samostalno je vodila znanstveni projekt "Hrvatski dizajn i primijenjena umjetnost 19. i 20. stoljeća" (šifra 0130-519). Sudjelovanje na skupovima: Jasna Galjer je dosad sudjelovala na 7 znanstvenih i stručnih skupova (3 domaća znanstvena skupa i 4 znanstvena skupa s međunarodnim sudjelovanjem te 2 međunarodna kongresa). 1. Old and new in contemporary croatian museum architecture. ICAMT-ICOM, Barcelona, 1993. 2. Arhivska dokumentacija o Viktoru Kovačiću. Znanstveni skup o Viktoru Kovačiću, HAZU, Zagreb, 1994. 3. Croatian Art, Art Critique and Ideologies in the Fifth Decade. AICA, Rennes, 1995. 4. Aladar Baranyai: Arhitektura i dizajn. Secesija u Hrvatskoj. HAZU, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Osijek, 1997. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem. 5. Hrvatski grafički i produkt dizajn pedesetih godina u europskom kontekstu. Umjetnost i ideologija- 50te u podijeljenoj Europi. DPUH/Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1999. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem. 6. Plakati za Zagrebački zbor 1926 – Prilog redefiniranju povijesti dizajna u Hrvatskoj. 1. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti, Zagreb, 2001. Znanstveni skup. 7. Kosta Strajnić: Promotor novih tema u hrvatskoj likovnoj kritici. Kosta Strajnić - život i djelo, Dubrovnik, 2007. Znanstveni skup.
Od 10.3.2006. do 10.3.2007. boravila je na postdoktorskoj stipendiji na Fakultetu za arhitekturu i urbanizam Sveučilišta u Ghentu, Belgija. Recenzije: 1. Željka Kolveshi, Zvonimir Faist: Diktati vremena, plakati od kasnih 1930-ih do ranih 1960-ih. MGZ, 2003. 2. Željka Kolveshi, Otto Antonini: Zagreb i "Svijet"/"Svijet" i Zagreb dvadesetih ... MGZ, 2006. 3. Branka Vojnović-Traživuk, Dalmatinska narodna umjetnost u Austro-ugarskoj monarhiji početkom 20. stoljeća" za časopis Studia ethnologica 4. Miško Šuvaković, Konceptualna umetnost, Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad, 2007.
Aladar Baranyai: Arhitektura i dizajn. Secesija u Hrvatskoj. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem. HAZU, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku i Osječko-baranjska županija Grad Osijek, Osijek 1997. Aladar Baranyai: Arhitektura i dizajn. Moderna galerija Rijeka, 1998. Aladar Baranyai: Arhitektura i dizajn. Matica Hrvatska, Zagreb, 1999. Serija od 5 tribina u Institutu Otvoreno društvo Hrvatska, Zagreb na temu dizajna i ideologije, 1999. Uvod u likovnu kritiku. Umjetnička akademija, Split 2003. Tradicija novoga: modernizam u hrvatskom dizajnu. Sveučilište u Ghentu, Fakultet za arhitekturu i urbanizam, 2005. Povijesne avangarde u hrvatskom kulturnom kontekstu. Musée royaux d'Art et d'Histoire Bruxelles, 2005. Sveučilište u Ghentu, Fakultet za arhitekturu i urbanizam, 2006. (4 predavanja o hrvatskoj arhitekturi i dizajnu u okviru nastave u ljetnom semestru akad. godine 2005./2006.)
Radila je niz televizijskih emisija, među kojima se izdvaja serija o povijesti hrvatskog dizajna i film o Zvonimiru Lončariću za obrazovni program Hrvatske televizije. Vodila je seriju tribina na temu dizajna i ideologije u Institutu otvoreno društvo Hrvatska (1999.).
Za sudjelovanje u rekonstrukciji izložbe “Hrvatski salon 1898.” održane u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu kao član autorskog tima dobila je Nagradu grada Zagreba za 1998. godinu. 2. NASTAVNA DJELATNOST 2.1. Dodiplomska nastava Nakon što se zaposlila na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 1. listopada 2001. predavala je predmet Likovna kritika koji je uveden kao novi predmet u programu studija povijesti umjetnosti na 3. godini znanstvenog smjera. Osim tog predmeta predavala je i predaje na dodiplomskom studiju povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu niz izbornih kolegija iz područja povijesti modernog dizajna i arhitekture, interdisciplinarnih područja odnosa fotografije i likovnih umjetnosti, filma i vizualnih umjetnosti te suvremenih teorija (na primjer: Povijest dizajna, Povijest fotografije, Vizualna kultura, Modeli teorije suvremene umjetnosti, Film i likovne umjetnosti, Arhitektura oko 1900., Europska moderna arhitektura, Suvremene teorije. Brojni od navedenih predmeta uvedeni su u nastavni program studija povijesti umjetnosti po prvi put, a u nastavi su primjenjivani novi interdisciplinarni pristupi, posebno u nastavi predmeta Likovna kritika i izbornog kolegija Vizualna kultura. Od 2002. do 2004. održavala je seminare iz predmeta Umjetnost 19. i 20. stoljeća (nositelj predmeta: prof. dr. sc. Zvonko Maković). Predaje na Katedri za modernu umjetnost i vizualne komunikacije Odsjeka za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2002. do 2004. predavala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu predmet Likovna kritika, a 2004./2005. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu predmet Suvremena likovna umjetnost.
Dr. sc. Jasna Galjer započela je nastavnu djelatnost 2001. godine, u okviru nastave na poslijediplomskom studiju na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od tada do danas kontinuirano sudjeluje u izvođenju nastave na poslijediplomskom i doktorskom studiju, mentorica je u izradi magistarskih radnji trima kandidatkinjama (Vanja Brdar Mustapić, Ariana Koprčina, Ivana Kancir), dvjema kandidatkinjama u izradi doktorskih radnji izvan doktorskog studija (Andrea Klobučar i Iva Brežanski) i dvjema kandidatkinjama na doktorskom studiju (Jasna Jakšić, Iva Prosoli) na doktorskom studiju na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 2.3. Mentorstva a) u 5 diplomskih radnji 1. Zrinka Šimičić, "Usporedba minimalne umjetnosti i analitičkog postmodernog plesa" (2004.) 2. Ana Pastuović, "Kritika institucija umjetnosti u hrvatskoj umjetnosti sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća" (2004.) 3. Anita Kojundžić, "Dva aspekta (vizualne) popularne kulture: konstrukcija i dekonstrukcija iluzija" (2005.) 4. Ivana Krušec, "Otto Antonini" (2005.) 5. Melita Hladnik, r. Kunčić, "Mladen Grčević: Life-fotografija" (2005.)
1. Jasna Rotim-Malvić, Enea Perugini, Giulio Duimich i Yvone Clerici u arhitekturi Rijeke između dva rata (magistarska radnja obranjena 2004.) c) sudjelovanje u povjerenstvima za ocjenu i obranu: - 4 diplomske radnje: Dragan Damjanović, Branka Benčić, Antonia Majača, Miljenka Galić - 9 magistarskih radova: Daina Glavočić, Aida Abadžić-Hodžić, Marina Bregovac-Pisk, Branka Balen, Branka Hlevnjak, Petar Prelog, Davorin Vujičić, Renata Margaretić Urlić, Irfan Hošić - 2 doktorske radnje: Frano Dulibić, Branislava Vojnović-Traživuk
Jasna Galjer sudjelovala je u izradi bolonjskog programa dodiplomskog studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, sudjelovala je i sudjeluje u izradi programa diplomskog studija povijesti umjetnosti, te u izradi doktorskog studija povijesti umjetnosti na istom fakultetu. Zaključak: Izračunom bodova objavljenih znanstvenih i stručnih radova povjerenstvo je dužno konstatirati da pristupnica dr. sc. Jasna Galjer, docent ispunjava minimalne brojčane uvjete za izbor u zvanje višeg znanstvenog suradnika/izvanrednog profesora, jer od posljednjeg izbora u zvanje docenta ima jednu objavljenu knjigu i rukopis druge knjige u tisku te devet (9) znanstvenih radova, od kojih jedan u a1, a tri u a2 časopisima. Iz ozvještaja o objavljenim znanstvenim radovima proizlazi da je pristupnica dr. sc. Jasna Galjer do izbora u zvanje docenta objavila knjigu i 15 znanstvenih radova, od toga dva u a1 časopisima. Bodovnim kvantificiranjem tih radova proizlazi da pristupnica ima od posljednjeg izbora 34,51bod (dok je minimalno potrebno 18). Prije posljednjeg izbora u zvanje docenta pristupnica je prikupila 32,95 bodova (dok je minimalno potrebno 16), što čini ukupno 67,46 bod. Uvjete rektorskog zbora za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora ispunjava jer je: 1. u svojstvu nastavnika izvodila nastavu više od propisanih 300 norma sati. Uz to, ispunjava i pet od šest uvjeta rektorskog zbora kako slijedi u tabličnom prikazu:
Na temelju gore iznesenoga povjerenstvo donosi slijedeće MIŠLJENJE Pristupnica doc. dr. sc. Jasna Galjer ispunjava minimalne uvjete za izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika i znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Udovoljava odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03), Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 84/05) i Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN/106/2006). Na temelju svega navedenoga predlažemo da se doc. dr. sc. Jasna Galjer izabere u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U Zagrebu, 3. lipnja 2008. Dr. sc. Zvonko Maković, izv. prof. predsjednik povjerenstva Dr. sc. Zlatko Jurić, izv. prof. član povjerenstva Dr. sc. Julija Lozzi – Barković, izv. prof. član povjerenstva dr. sc. Mario Šlaus, znanstveni savjtnik Akademik Pavao Rudan dr. sc. Vjekoslav Afrić, red. prof. Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u ZagrebuZagreb, 4 travanj, 2008. Predmet: Izbor dr. sc. Staše Forenbahera u naslovno znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora na Sveučilištu u Zagrebu Zahvaljujemo Naslovu što nas je imenovao za članove Povjerenstva u predmetu izbora dr. sci. Staše Forenbahera, višeg znanstvenog suradnika u Odjelu za arheologiju Instituta za antropologiju u Zagrebu, u naslovno znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora na Sveučilištu u Zagrebu. Pregledavši pažljivo dostavljeni materijal podnosimo sljedeće Yüklə 1,31 Mb. Dostları ilə paylaş:
| ||||||||||||||||