Te u zagrebu filozofski fakultet
znanstveni radovi u kategoriji ’a3’ (knjige)
Yüklə 1,9 Mb.
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- 7.1.5. Ostali znanstveni radovi
- 7.3.1. Međunarodno priznati priručnici
- 7.3.2. Priručnici i referentni materijali na hrvatskom jeziku
- 7.3.3. Ostali stručni radovi (izbor)
- Znanstveno-istraživačka djelatnost
- Dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu POPIS ZNANSTVENIH I STRUČNIH RADOVA
- 2.Knjige i poglavlja u knjigama a)knjige
- 3.Znanstveni radovi Znanstveni radovi objavljeni u međunarodno priznatim časopisima i publikacijama (a1)
- Znanstveni radovi objavljeni u domaćim časopisima i zbornicima radova sa skupova (a2)
- 3. Sudjelovanje na znanstvenim skupovima a) Pozvano predavanje na znanstvenom skupu
- Alicu Knezović
7.1.4. znanstveni radovi u kategoriji ’a3’ (knjige) Spajić-Vrkaš. V. Vrednovanje likovnog djela: Pristup pedagogiji umjetnosti. Zagreb: Školske novine, 1989. Spajić-Vrkaš, V. Hrvatska razotkriva Janusa. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada (na engleskom jeziku Croatia Discovers Janus). Zagreb: Hrvatska Sveučilišna naklada, 1992. Spajić-Vrkaš, V. Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata: Tučepi. Zagreb: Naklada MD. 1996. Spajić-Vrkaš, V.; Kukoč, M i Bašić, S. Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Interdisciplinarni rječnik. Zagreb: Hrvatska komisija za UNESCO i Projekt ‘Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole’, 2001. Spajić-Vrkaš, V. (ur.) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Zbirka međunarodnih i domaćih dokumenata. Zagreb: Hrvatska komisija za UNESCO i Projekt ‘Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole’, 2001. Spajić-Vrkaš, V. i Ilišin, V. Youth in Croatia. Zagreb: Research and Training Centre for Human Rights and Democratic Citizenship, Faculty of Philosophy University of Zagreb, 2005.
Spajić-Vrkaš. V. Odnos između suda sviđanja i suda kvalitete pri vrednovanju likovnog djela. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1986. Božić, J.; Spajić-Vrkaš, V.; Silov, M. i Fresl-Dumančić, I. (ur.) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Bibliografija radova s bilješkama. Zagreb: Hrvatska komisija za UNESCO i Projekt ‘Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole’, 2000. Spajić-Vrkaš, V. Peace and Human Rights for Croatian Primary School Project. Zagreb: Croatian Comission for UNESCO, 2000. 7.2. PRIJEVODI Kozakiewicz, S. "Komparativna analiza modela spolnog odgoja u nekim evropskim zemljama" (Comparative analysis of sex education models in some European countries).” U: Vukasović, A. (ur.) Osposobljavanje nastavnika za odgojni rad u području humanizacije odnosa među spolovima. Zagreb: Radovi Zavoda za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1982., 23-41. Cazden, C.B. "Razvoj govora i predškolska okolina." (Language development and preschool environment). Predškolsko dete: 13, 1983., 3, 121-130. Cerich, L. "Nove tehnologije u obrazovanju: Problemi koje izaziva njihova upotreba." (New technologies in education: Problems of their applications). Pedagoški rad: 42/128, 1987., 2, 174-185. Mitter, W. "Poredba u pedagogiji: Zaključci raspave vođene u Komisiji 3 na Šestom svjetskom kongresu poredbene pedagogije." (Comparison in pedagogy). Pedagoški rad: 42/128, 1987., 3, 347-351. Nijhof, W.J. "Sporne koncepcije i vrijednosti obrazovanja: Uloga aktera i njihovi argumenti." (Ambigues conceptions and values in education: The role of acters and their arguments). Pedagoški rad: 42/128, 1987., 1, 66-83. Papadopuoulos, P.S.; Lowe, J. and Istance, D. "Osnovne smjernice za reformu obrazovanja: Izgledi za dvadeseto stoljeće." (Guidelines for educational reform: Prospects for the 21st century). Pedagoški rad: 42/128, 1987., 4, 411-422.
Brophy, J. "Utjecaj nastavnika na postignuće učenika." (Teacher influences on students achievement). U: Kovačević, M. i Šoljan, N.N. (ur.) Psihologijska znanost i edukacija. Zagreb: Školske novine, 1989., 87-108. Ogbu, J. U. Pedagoška antropologija (Anthropology of Education). Zagreb: Školske novine, 1989. Dweck, C.S. "Motivacijski procesi kao determinante učenja." (Motivational processes affecting learning). U: Kovačević, M. i Šoljan, N.N. (ur.) Psihologijska znanost i edukacija. Zagreb: Školske novine, 1989., 43-63. Linney, J.A. and Seidman, E. " Budućnost školovanja." (The future of schooling). U: Kovačević, M. (ur.) Psihologija, edukacija i razvoj djeteta. Zagreb: Školske novine, 1991., 238-249. Miller-Jones, D. "Kultura i testiranje." (Culture and testing). U: Kovačević, M. (ur.) Psihologija, edukacija i razvoj dejteta. Zagreb: Školske novine, 1991., 142-157. Reis, S. M. "Edukacija darovitih i talentiranih učenika: Prošli i budući izgledi." (Reflections on policy affecting the education of gifted and talented students: Past and future perspectives). U: Kovačević, M. (ur.) Psihologija, edukacija i razvoj djeteta. Zagreb: Školske novine, 1991., 158-182. Snow, R.E. "Procjena kognitivnih i konativnih struktura u učenju." (Towards assesment of cognitive and conative structures in learning). U: Šoljan, N.N. i Kovačević, M. (ur.) Kognitivna znanost: Novi razvoji u psihologiji i edukaciji. Zagreb: Školske novine, 1991., 269- 288. Ogbu, J.U. "Ispitivanje ljudske inteligencije: Kulturno-ekološki pristup." (Research in human intelligence: Cultural-ecological model). Napredak: 135, 1994., 2, 141-153. Prijevodi dokumenata objavljeni su u knjizi: V. Spajić-Vrkaš (ur.) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Međunarodni i domaći dokumenti. Zagreb: Hrvatska komisija za UNESCO i Projekt ‘Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole’, 2001. Dokumenti Ujedinjenih naroda
Dokumenti UNESCO-a
Dokumenti Vijeća Europe
Dokumenti OESS-a
7.3. STRUČNI RADOVI 7.3.1. Međunarodno priznati priručnici Boberly, Nagy, E.; Poort-Van Eeden, J; Spajić-Vrkaš, V.; Uranga Arakistan, M. Teutsch, R. Wintersteiner, W. Human Rights and Peace Education in Europe, UNESCO/ EURED Teacher Training Programme 2004.-2006., (Objavljen u: The EURED Teacher Training Programme: Curriculum of a European Peace Education Course. European Network for Peace Education, Klagenfurt University, 2002.). Gollob, R.; Huddelston, E.; Krapf, P.; Salema, M.H. i Spajić-Vrkaš, V. Tool on Teacher Training for Education for Democratic Citizenship and Human Rights Education. Strasbourg: Council of Europe, 2005., doc. DGIV/EDU/CIT (2004)44. (prijevod: rumunjski). Birzea, C.; Cecchini, M.; Harrison, C.; Krek, J. i Spajić-Vrkaš, V. Tool for Quality Assurance of Education for Democratic Citizenship in Schools. Pariz: UNESCO, 2005. (prijevod: rumunjski) 7.3.2. Priručnici i referentni materijali na hrvatskom jeziku Spajić-Vrkaš, V. Hudek, J. i Pirš, G. Svijet u opasnosti. Zagreb: Kult-film i Enconet International, 1995. Spajić-Vrkaš, V. (ur.) Temeljni međunarodni dokumenti iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Zagreb: Nacionalni odbor za obrazovanje o ljudskim pravima Vlade RH, 1999. Spajić-Vrkaš, V.; Stričević, I.; Maleš, D.; Matijević, M. Poučavati prava i slobode: Priručnik za učitelje osnovne škole s vježbama za razrednu nastavu. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo, 2004. Vidačak, I.; Spajić-Vrkaš, V. i Božić, J. (ur.) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Međunarodni adresar. Zagreb: Hrvatska komisija za UNESCO i Projekt ‘Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole’, 2000.
Spajić, V. "Kompozicija funkcija". Pedagoški rad: 3/4, 1977., 138-148. Spajić, V. "O pojmu: otežalost kulturne činjenice". Kulturni radnik: 40, 1987., 34-39. Spajić-Vrkaš, V. "Kontra-kultura i škola". Umjetnost i dijete: 22, 1990., 5/6, 311-315. Spajić-Vrkaš, V. "Priča o pravima čovjeka". Zatvorenik: 2, 1991, 17/18, 14-15. Spajić-Vrkaš, V. "Rađanje labirinta 'Velika Srbija'." Zatvorenik: 3, 1992, 21, 18-21(1. dio); 22/23, 12-15 (2. dio); 24/25, 22-24 (3. dio). Spajić-Vrkaš, V. "Hrvatski božični običaji". Školske novine: 1992., 42, 10-11. Spajić-Vrkaš, V. "OKS: Austrijski model uvođenja kulture u školu". Školske novine: 14, 1993., 8. Spajić-Vrkaš, V. "Unescov pristup obrazovanju za mir i toleranciju". Zrno: 5, 1994., 10/11, 8-10. Spajić-Vrkaš, V. "Hrvatski identitet u dijalogu". Školske novine: 34, 1995., 8-9. Spajić-Vrkaš, V. "Unesco: Svjetsko izvješće o izobrazbi". Školske novine: 1996., 3, 8. Spajić-Vrkaš, V. "Non-formal education: The work of NGOs in the area of education: Report from working group 2". Reginal Seminar on How Can Eduaction Strengthen Civil Society? Bukurešt, 2-4. prosinca 1997. Strasbourg: Council of Europe: 1998. (CC-ED/OSCE (98) 1). Spajić-Vrkaš, V. i Maleš, D. "Project on peace and human rihgts for Croatian primary schools". Presidency Conference on Southeast Europe European Educationaal Co-operation for Peace, Stability and Democracy, Graz, 14.-16- studeni, 1998. Beč: Ministarstvo prosvjete i kulture Austrije i KulturKontakt, 1998. Spajić-Vrkaš, V. i Maleš, D. "Uvod: Značaj odgoja i obrazovanja za ljudska prava." U: Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Prvi dio: Predškolski odgoj, Osnovna škola - Razredna nastava, Srednja škola. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske/Nacionalni odbor za obrazovanje o ljudskim pravima, 1999., 13-26. Maleš, D.; Stričević, I. i Spajić-Vrkaš, V. “Odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja: Program.” U: Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske/Nacionalni odbor za obrazovanje o ljudskim pravima, 1999., 33-52. Spajić-Vrkaš, V.; Maleš, D. i Stričević, I. “Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i građanski odgoj u osnovnoj školi. Razredna nastava: Program.” U: Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske/Nacionalni odbor za obrazovanje o ljudskim pravima, 1999., 53-75. Spajić-Vrkaš, V. "Europe Meets its West and East." U: 10 Jahre Kulturkontakt Austria: Notizen. Vienna: Kulturkontakt, 1999. Spajić-Vrkaš, V. "Report on the workshop "Democratic development - Citizenship through understanding." In: European Educational Co-operation for Peace, Stability and Democracy: Documentation of the Presidency Conference on the Southeast Europe, Graz/Austria: Karl-Franzens-Universität, 14.-16. studenoga 1998, Beč: BM/UK, Kulturkontakt, 1999., 195-198. Spajić-Vrkaš, V. "A holistic approach to peace and human rights education in Croatia: Assumptions and results". U: E.B. Nagy. i A. Kaposvári (ur.) Strengthening Intercultural Education in Central and Eastern Europe. Budimpešta: Foundation for Human Rights and Peace Education, 2000., 59-67. Spajić-Vrkaš, V. «Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu: Rezultati i planovi». U Dvornik, S. i Uzelac, M. (ur.) Što će škola demokraciji? Što će demokracija školi? Dileme obrazovanja za demokraciju. Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003., 67-75. Spajić-Vrkaš, V. «Promicanje i zaštita osobnog dostojanstva i jednakosti» (primjeri u radu s djecom; primjeri za edukaciju djelatnika. U: Maleš, D.; Milanović, M. i Stričević, I. Živjeti i učiti prava: Odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja. Zagreb: Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2003., 165-167. Spajić-Vrkaš, V. «Sastavnice odgoja i obrazovanja za ljudska prava: Pripadnost grupi; Različitost kultura.» U: Maleš, D.; Milanović, M. i Stričević, I. Živjeti i učiti prava: Odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja. Zagreb: Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2003., 64-66. Spajić-Vrkaš, V. “Provođenje Nacionalnog programa djelovanja za mlade (2002.-2008.)/Implementation of the national Programme of Action for Youth (2002.2008.).” (Nacionalna konferencija Mladi i društvo u tranziciji, Bjelolasica, 2.-4. lipnja 2005.). U: Nacionalna konferencija: Mladi i društvo u tranziciji / National Conference: Youth and Society in Transition. Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH, 2005., 25-29 7.4. OSTALI RADOVI Spajić-Vrkaš, V.; Frankić-Bandura, A.; Pirš. G. i King, S. Eco-School: Synopsis for an Animated TV Serial. Zagreb: Kult-film i London: Enconet International, 1993. Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Lučićeva 3, 10000 Zagreb
FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
IZVJEŠTAJ Na natječaj objavljen u Vjesniku i Narodnim novinama br. 13 od 5. veljače 2007. koji je raspisao Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitog profesora za područje društvenih znanosti, polje psihologija, grana posebne psihologije na Katedri za školsku psihologiju u Odsjeku za psihologiju prijavila se samo jedna pristupnica, dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić. Iz dokumentacije koju je pristupnica priložila uz prijavu za natječaj vidljivo je sljedeće: Dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić rođena je 1959. u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Studij psihologije u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisala je 1977. a diplomirala je 1982. godine. Iste godine upisala je poslijediplomski studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je magistrirala 1986. godine s odličnom ocjenom obranivši rad Utjecaj (ne)uspjeha u realizaciji profesionalnih planova na vrijednosti. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1996. godine obranivši disertaciju Problemski matematički zadaci i uspješnost njihova rješavanja u početku školovanja. Pristupnica je završila i brojne edukacije među kojima su seminari Udruge Korak po korak, Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje (Forum za slobodu odgoja), te dvogodišnja Edukacija iz obiteljske terapije (Kempler Institute of Family Therapy i Društvo za psihološku pomoć). Od početka svoje profesionalne karijere pristupnica radi u sveučilišnom okruženju te je usmjerena i nastavno i znanstveno na područje školske psihologije. Od 1982. do 1987. zaposlena je kao asistent na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru gdje je uz područje psihologije obrazovanja uključena i u obavljanje nastave na Praktikumima. Asistent na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postala je 1987. godine i to na Katedri za školsku psihologiju. U 1996. g. izabrana je u višeg asistenta, 1998. g. u docenta, a 2002. godine u zvanje izvanrednog profesora. Od 2000. godine predstojnica je Katedre za školsku psihologiju. Znanstveno-istraživačka djelatnost Dr. sc.Vesna Vlahović-Štetić sudjelovala je u znanstveno-istraživačkim projektima, prvo kao asistentica i suradnica a onda i kao voditeljica projekata. Surađivala je na znanstvenim projektima: Psihologijska istraživanja kognitivnih i konativnih osobina sudionika u odgojno obrazovnom procesu (1987. – 1990.), Neki aspekti profesionalnog sazrijevanja u adolescenciji, (1991.-1995.) i Psihosocijalna prilagodba djece nakon rata i podrška škole (1996.- 2002.), Razvoj modela cjeloživotnog obrazovanja učitelja i nastavnika (2002.-2006.).Vodila je znanstveni projekt Kognitivni i socio-emocionalni čimbenici učenja matematike (2002.–2006.), a u novom ciklusu projekata vodi projekt Psihološki faktori učenja matematike: uradak, strategije, motivacija i stavovi, te program Psihološki čimbenici uspješnog učenja u okviru kojeg su još dva projekta. Osim toga surađuje na projektu Profesionalni razvoj učitelja tijekom inicijalnog obrazovanja i pripravništva. Pregled znanstveno istraživačke djelatnosti dr. sc Vesne Vlahović- Štetić pokazuje da je riječ o iznimno fokusiranoj autorici koja u okviru psihologije obrazovanja sustavno otvara relevantna pitanja razvijajući ujedno i nove metodološke pristupe u specifičnom području psihologije obrazovanja koje je trenutno vrlo aktualno i u svjetskim razmjerima. Naime, njezin je glavni istraživački interes od najranijih dana, uključivši i njezinu doktorsku disertaciju, usmjeren na proučavanje kognitivnih i motivacijskih aspekata učenja matematike u školskoj i predškolskoj dobi. U ovom području objavila je ukupno 11 radova u kategoriji a1, od čega 5 nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Drugo značajno područje u kojem je postigla prepoznatljivost u našoj znanstvenoj i stručnoj javnosti jest područje darovitosti. Uz to valja istaknuti i njezin doprinos istraživanju obrazovanja učitelja i nastavnika. U ovom izvješću zadržat ćemo se pobliže samo na prikazu ključnih radova iz spomenutih područja koje je pristupnica objavila nakon posljednjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. 1. Vlahović-Štetić, V., Rovan, D., Mendek, Ž. (2004.) The role of student's age, problem type and situational context in solving mathematical word problems. Review of psychology, 11, 1-2, 25-33 Ovim istraživanjem provjeravan je Reusserov model rješavanja problemskih matematičkih zadataka na sudionicima različite dobi. U istraživanju su sudjelovale tri skupine djece: predškolci (N=67), učenici prvog razreda (N=79) i učenici drugog razreda osnovne škole (N=85). Ispitivan je dječji uradak na dvije vrste zadataka tj. na zadacima promjene i zadacima usporedbe, a ispitivanje su provodile posebno uvježbane studentice psihologije. Svako dijete je ispitano u dva navrata pri čemu je jednom rješavalo zadatke postavljene u neutralnom a jednom u smislenijem kontekstu. Rezultati analizirani složenom analizom varijance pokazuju da su starija djeca uspješnija od mlađe, djeca su uspješnija u smislenijem kontekstu nego u neutralnom te uspješnije rješavaju zadatke promjene nego zadatke usporedbe. Pokazano je da smisleniji kontekst poboljšava uradak u zadacima kod učenika ali ne i kod predškolaca kojima su zadaci u oba konteksta podjednako teški kao što su im podjednako teške i obje vrste zadataka. Dobiveni rezultati potvrđuju Reusserovu hipotezu da smislenost konteksta zadatka olakšava njegovo rješavanje unatoč tome što su promjene između neutralnog i smislenog konteksta vrlo male. Autorice, uz potvrdu teorije, raspravljaju i mogućnost primjene dobivenih rezultata u školskoj praksi. Ovim radom potvrđene su pretpostavke teorije na uzorcima školske dobi ali i dobivene razlike među zadacima promjene i usporedbe, te među različitim kontekstima u starijim skupinama ali ne i u mlađoj skupini. Autorice su ovim radom pokazale da kad su zadaci preteški niti osmišljavanje konteksta ne pomaže najmlađim rješavačima. 2. Vlahović-Štetić.V., Zekić I.(2005.). Rezoniranje adolescenata u linearnim i nelinearnim zadacima proporcionalnosti, Suvremena psihologija, 2, 215-229. U ovom radu ispitana je uspješnost djece u rješavanju linearnih i nelinearnih matematičkih zadataka, utvrđene su strategije koje učenici rabe te je provjereno mogu li učenici uspješno procijeniti točnost svojih rješenja. Ispitano je utječe li izloženost različitim razinama kognitivnog konflikta na promjenu rješenja. U ispitivanju je sudjelovalo 40 učenika (22 djevojčice i 18 dječaka) osmog razreda. Podaci su prikupljani polustrukturiranim intervjuom. Variran je način rješavanja zadataka ("na glas" i "u sebi") te redoslijed (prvo linearni ili nelinearni zadaci). Nakon svakog zadatka učenik bi procijenio točnost svog odgovora na ljestvici od 5 stupnjeva. Ukoliko je učenik pogrešno odgovorio izložen je prvo slabijem pa jačem kognitivnom konfliktu. Dobiveni rezultati pokazuju kako na uspješnost nije djelovao način rješavanja ni redoslijed zadavanja zadataka. Učenici su značajno uspješniji u rješavanju linearnih nego nelinearnih zadataka ali subjektivno podjednako točnim procjenjuju svoj uradak u obje vrste zadataka. Pri rješavanju nelinearnih zadataka učenici imaju teškoća s razumijevanjem zadatka i stvaranjem točne predodžbe, upadaju u zamku linearnosti i dolaze do pogrešnog rješenja. Suočeni sa slabijim kognitivnim konfliktom reevaluiraju svoje odgovore u linearnim zadacima ali relativno malo u nelinearnim. Tek suočeni sa jačim kognitivnim konfliktom učenici ispravljaju netočna rješenja. Istraživanja linearnosti kod nas nisu rađena pa je ovo vrlo relevantno istraživanje na našim uzorcima pri čemu je značajan doprinos rada i istraživanje strategija rješavanja zadataka koje pomažu u razumijevanju učeničkog rezoniranja. 3. Arambašić, L., Vlahović-Štetić, V. i Severinac,A. (2005.). Je li matematika bauk? Stavovi, uvjerenja i strah od matematike kod gimnazijalaca, Društvena istraživanja, 80, 1081. – 1102.
Ovo istraživanje ukazuje na neke razlike između ispitanih srednjoškolaca i rezultata iz literature. Subjekti u ovom istraživanju pokazali su nešto manje stereotipnih očekivanja vezanih uz matematiku pa je istraživanje doprinijelo boljem razumijevanju stavova i uvjerenja naših srednjoškolaca u odnosu na strane do sada ispitivane uzorke. 4. Vlahović-Štetić, V., Nadilo, M., Pavlin-Bernardić, N. (2006). Brojenje: stječemo li prije načela ili vještinu? Suvremena psihologija. 9, 1, 21-34.
Ovaj rad poseban je prilog rješavanju teorijske dvojbe prethodi li kod brojenja usvajanje načela vještini ili je redoslijed usvajanja obrnut. 5. Vizek Vidović, V.; Vlahović Štetić, V. (2003): Current models and new developments in Croatian teacher education. U: Moon, B.; Vlasceanu, L.; Barrows, L. C. (ur.): Institutional approaches to teacher education within higher education in Europe: Current models and new developments. Bucharest: UNESCO-CEPES, 51-65.
Ovaj rad predstavlja cjelovit prikaz postojećeg stanja u obrazovanju učitelja a posebnu kvalitetu daju mu poveznice s teorijskim pristupima i smjernice za poboljšanje predložene u završnom dijelu rada. 6. Vlahović-Štetić, V.(2005). Teorijski pristupi darovitosti. U: Vlahović-Štetić,V.(Ur.): Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu,13-22.
Na kraju prikaza znanstvenih radova možemo konstatirati da je riječ o vrlo plodnoj znanstvenici koja je objavila samostalno i u koautorstvu ukupno 31 znanstveni rad. Od tog broja objavila je 7 samostalnih radova, 17 radova svrstano je u kategoriju a1., dok su dva pregledna rada objavljena kao poglavlja u knjigama monografskog karaktera. Isto tako pristupnica je izložila 20 radova na međunarodnim i 10 radova na domaćim znanstvenim skupovima. Bila je članica Programskog odbora XVI Dana Ramira Bujasa (Zagreb, 2003.), a na XVII danima Ramira i Zorana Bujasa imala je pozvano predavanje. Također je bila članica Programskog odbora Prvog hrvatskog kongresa primijenjene psihologije (Zagreb, 2006.). Uz to pristupnica je od 1998. godine članica, a od 2005. predsjednica Savjeta časopisa Suvremena psihologija. Recenzirala je više od 20 rukopisa za časopise Review of Psychology, Društvena istraživanja, Suvremena psihologija, Psihologijske teme, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Kinesiology, Dijete i društvo, Sociologija sela, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. Recenzirala je i dva sveučilišna udžbenika. Nastavna djelatnost Nastavnu karijeru započela je kao asistentica na Sveučilištu u Zadru gdje je držala vježbe ne kolegiju Pedagoška psihologija i na Praktikumima. Prelaskom u Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na dodiplomskoj nastavi održavala je vježbe na kolegiju Pedagoška psihologija/Psihologija obrazovanja. Nakon izbora u docenta uvodi nove kolegije te drži predavanja i vježbe na njima (Psihologija obrazovanja nadarenih učenika i Metodika nastave psihologije). Uz ova dva kolegija pristupnica je za novi program studija izradila programe kolegija: Psihologija obrazovanja: učenje i poučavanje (za studente psihologije), Rad s nadarenim učenicima (za studente nastavničkih usmjerenja na Filozofskom fakultetu), a Filozofski fakultet joj je odobrio i suradnju s PMF-om gdje je za studente matematike izradila program kolegija Psihologija učenja i poučavanja matematike. U okviru Poslijediplomskog studija psihologije vodila je kolegij Psihologija učenja i poučavanja. U novom Poslijediplomskom doktorskom studiju psihologije nositeljica je modula Psihologija obrazovanja u okviru kojeg održava kolegij Kognitivni modeli učenja: primjer matematike i prirodnih znanosti. Sudjeluje i u poslijediplomskoj nastavi drugih studija: vodi kolegij Psihologija učenja i poučavanja na Poslijediplomskom doktorskom studiju glotodidaktike Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2006.) te drži nastavu na kolegiju Modeli učenja odraslih na Poslijediplomskom specijalističkom studiju iz supervizije psihosocijalnog rada, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu (2006.). Od 2003. godine je voditeljica Poslijediplomskog stručnog studija iz školske psihologije. U okviru nastavne djelatnosti valja istaknuti i njezin značajan koautorski doprinos u sveučilišnom udžbeniku «Psihologije obrazovanja» (2003) koji je prihvaćen kao udžbenik ne samo za studente psihologije Sveučilišta u Zagrebu, već se njime koriste i studenti psihologije ostalih sveučilišta, ali isto tako i studenti koji se obrazuju za učiteljski i nastavnički poziv.
Pristupnica je objavila ukupno 12 stručnih radova, od čega 8 nakon izbora u posljednje zvanje. U novijim stručnim radovima i dalje se intenzivno bavi problematikom učenja i poučavanja matematike u školskoj dobi. Osim toga pristupnica je držala brojna predavanja na aktivima školskih psihologa, profesora psihologije i profesora matematike. U koautorstvu s Vizek Vidović,V., Arambašić,L. i Miharija,Ž. izradila je i objavila novi instrument Test spremnosti za školu (Naklada Slap, Jastrebarsko, 1995.). Tijekom sveučilišne karijere V. Vlahović-Štetić obavljala je brojne funkcije u upravnim i stručnim tijelima Odsjeka i Fakulteta. Od 2002. do 2004. obavljala je funkciju zamjenice pročelnice Odsjeka za psihologiju. U više navrata bila je članica Znanstveno-nastavnog vijeća Filozofskog fakulteta, a bila je i članica fakultetskog Povjerenstva za unapređivanje kvalitete nastave. Uz to je i članica Povjerenstva za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija Sveučilišta u Zagrebu. Bila je predsjednica dva Povjerenstva za vrednovanje visokoškolskih institucija Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Također je bila recenzentica nastavnih programa kao i prijedloga znanstvenih projekata na natječajima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Članica je Hrvatskog psihološkog društva u kojem je bila tajnica Sekcije za školsku psihologiju i dopredsjednica Sekcije za potporu darovitima. Članica je Hrvatske psihološke komore gdje je predsjednica Razreda za školsku psihologiju i članica Suda časti II stupnja. Učlanjena je i u međunarodne udruge International Association for School Psychology i European Association for Research on Learning and Instruction. SAŽETAK Iz prikaza znanstvenog, nastavnog i stručnog rada vidljivo je da dr.sc. Vesna Vlahović-Štetić ispunjava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora za područje društvenih znanosti, polje psihologija, grana posebne psihologije, propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003., 105/04. i 174/04.) i Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Nacionalnog vijeća za znanost (NN 84/05.), jer je:
Pristupnica ujedno udovoljava svim uvjetima iz Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 129/05.), jer:
Pristupnica također ispunjava 6 dodatnih uvjeta (potrebna 4 od 8) Rektorskog zbora za izbor u zvanje redovnog profesora, jer je:
Mišljenje i prijedlog Iz uvida u cjelokupno djelovanje dr.sc. Vesne Vlahović-Štetić mogli smo zaključiti da je riječ o zreloj, potpuno izgrađenoj znanstvenici, koja je sustavnim istraživanjem u području učenja matematike svojim postignućima napravila iskorak u potpuno novo područje istraživanja u domaćim okvirima. Ujedno su njezini istraživački rezultati u području rješavanja problemskih matematičkih zadataka prepoznati i u širim međunarodnim okvirima. Posebno valja istaknuti njezin doprinos u metodološkom smislu jer ulazi u krug malobrojnih istraživača u nas koji su znatan napor posvetili provedbi longitudinalnih istraživanja. Uvid u njezinu nastavnu djelatnost pokazuje da je dostigla izvrsnost u izvedbi nastave na svim razinama od preddiplomske do poslijediplomske. Osobito je vrlo uspješno uklopila svoje istraživačke interese u nastavni proces te je tako iznimno djelotvorno doprinijela realizaciji temeljne misije sveučilišnog nastavnika - integraciji istraživačkog i nastavnog rada. Pritom posebno valja naglasiti njezinu inovativnost u kreiranja i izvedbi kolegija vezanih uz rad s darovitim učenicima te uspješnu primjenu temeljnih načela psihologije obrazovanja u nastavi metodike za studente psihologije. Kad je riječ o njezinim nastavnim umijećima ističemo i njezin veliki ugled među praktičarima zahvaljujući predanom i uspješnom sudjelovanju u programima stručnog usavršavanja prosvjetnh djelatnika širom zemlje te medijskim nastupima vezanim uz obrazovnu problematiku. Tijekom svoje karijere predano je obavljala i poslove vezane uz rad upravnih i stručnih tijela Odsjeka, Fakulteta, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te profesionalnih asocijacija. Na temelju uvida u cjelokupnu priloženu dokumentaciju dajemo mišljenje da dr.sc. Vesna Vlahović-Štetić ispunjava, pa i znatno nadmašuje uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora za područje društvenih znanosti, polje psihologija, grana posebne psihologije u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (123/03) te preporučujemo Vijeću Filozofskog fakulteta njezin izbor u zvanje redovnog profesora. na Katedri za školsku psihologiju, u Odsjeku za psihologiji, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Zagrebu, 4. 3. 2007. Stručno povjerenstvo: dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, red. prof. dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof. dr. sc. Majda Rijavec, red. prof. Dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu POPIS ZNANSTVENIH I STRUČNIH RADOVA 1.Kvalifikacijski radovi
2.Knjige i poglavlja u knjigama a)knjige
b)poglavlja u knjigama
3.Znanstveni radovi
prije izbora u znanstveno-nastavno zvanje izv.prof.
poslije izbora u znanstveno-nastavno zvanje izv.prof.
prije izbora u znanstveno-nastavno zvanje izv.prof.
4. Stručni radovi prije izbora u znanstveno-nastavno zvanje izv.prof.
poslije izbora u znanstveno-nastavno zvanje izv.prof.
3. Sudjelovanje na znanstvenim skupovima a) Pozvano predavanje na znanstvenom skupu
b) Sudjelovanje na međunarodnim skupovima prije izbora u znanstveno-nastavno zvanje izv.prof.
poslije izbora u znanstveno-nastavno zvanje izv.prof.
c) Sudjelovanje na domaćim skupovima prije izbora u znanstveno-nastavno zvanje izv.prof.
poslije izbora u znanstveno-nastavno zvanje izv.prof.
. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu rezultata natječaja za izbor u nastavno zvanje i na radno mjesto višeg lektora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana romanistika, na Katedri za španjolski jezik Odsjeka za romanistiku, i prijedlog da se izabere mr. sc. Alica Knezović. Veza: Kadrovska služba, Klasa 640-03/06-01/121, Ur.br. 3804-280-06-2, od 2. siječnja 2007. FAKULTETSKOMU VIJEĆU FILOZOFSKOGA FAKULTETA Sveučilišta u Zagrebu U svojoj sjednici od 29. studenoga 2006. Fakultetsko vijeće imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u nastavno zvanje i na radno mjesto višeg lektora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana romanistika, na Katedri za španjolski jezik Odsjeka za romanistiku. Na natječaj, objavljen u »Vjesniku« 15. prosinca 2006. i u »Narodnim novinama« br. 133/2006,. prijavio se jedan kandidat, i to mr. sc. Alica Knezović, dosadašnja viša lektorica na Katedri za španjolski jezik. Na temelju dokumenata što ih je kandidatkinja priložila molbi, kao i na temelju osobnoga poznavanja kandidatkinjina rada, podnosimo Fakultetskomu vijeću ovaj IZVJEŠTAJ Stručne kvalifikacije Kandidatkinja mr. sc. Alica Knezović (rođena Pšorn) rodila se 11. veljače 1954. u Sarajevu, Republika Bosna i Hercegovina, gdje je pohađala osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Nakon položene mature, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu školske godine 1972/73. je upisala i 21. lipnja 1978. diplomirala studij engleskog jezika i književnosti (A predmet) i španjolskog jezika (B predmet). Školsku godinu 1977/78. provela je u Španjolskoj. Prvo je u Madridu, u tamošnjem Instituto de Cultura Hispánica (u odjelu Oficina Internacional de Información y Observación del Español – OFINES) pohađala Escuela de Investigación Lingüística y Literaria – XIII Curso, gdje slušateljima, uglavnom postdiplomandima, predaju ugledni svjetski hispanisti. Potom je (srpanj-kolovoz 1978.) u Málagi odslušala Curso Superior de Filología Española, prvenstveno namijenjen perspektivnim domaćim i inozemnim hispanistima. Pored jednogodišnjeg boravka u Španjolskoj, prof. Knezović još je u nekoliko navrata boravila u toj zemlji koristeći kraće stipendije za stručno usavršavanje i istraživanje španjolskog jezika i hispanske kulture, civilizacije i književnosti (u srpnju 1980., zatim tijekom 1986. tri mjeseca u Institutu Arias Montano u Madridu, u srpnju 1995, u srpnju 2001. itd.). Školske godine 1980/81. i 1981/82. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pohađala je poslijediplomski studij smjera lingvistike. Nakon izrade i obrane magistarske radnje pod naslovom »Fonetika i fonologija židovsko-španjolskog govora u Sarajevu«, 4. veljače 1987. je stekla stručni naziv magistar društveno humanističkih znanosti iz područja filologije (lingvistika).
Od prosinca 1979. do prosinca 1991. prof. Knezović je bila zaposlena u Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, prvo u svojstvu asistenta-pripravnika a zatim kao asistent za španjolski jezik. U prosincu 1991. zajedno s obitelji preselila se u Zagreb gdje se isprva zaposlila u Ministarstvu informiranja Republike Hrvatske kao vanjski suradnik (pratitelj i prevoditelj vijesti iz stranih medija). Od početka svibnja do početka srpnja 1992. radila je kao gimnazijski profesor engleskog jezika na zamjeni. Zatim, od rujna 1992. do ožujka 1996., bila je u stalnom radnom odnosu kao profesor engleskog i španjolskog jezika u Gimnaziji Lucijana Vranjanina u Zagrebu. S obzirom na nedostatak nastavnog osoblja, istodobno je radila i kao honorarni lektor za španjolski jezik pri Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je, od travnja 1992. godine do ožujka 1996., izvodila glavninu lektorske nastave za slušače I. i II. godine studija hispanistike. Na Katedri za španjolski jezik pri Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. Knezović je 1. ožujka 1996. izabrana za lektora za španjolski jezik na neodređeno vrijeme, a 30. travnja 2002. za višeg lektora. Kao honorarni i kao stalni nastavnik samostalno održava nastavu (lektorske vježbe te usmene i pismene ispite) iz kolegija Španjolske jezične vježbe, odnosno Španjolski jezik na prvoj, drugoj i trećoj godini studija hispanistike. S obzirom na povelik broj upisanih studenata kao i na nedovoljan broj nastavnika na Katedri za španjolski jezik, kolegica Knezović već niz godina svojevoljno prihvaća veće opterećenje u izvođenju nastave. Kako nastava ne bi trpjela zbog prevelikog broja studenata u grupama za jezične vježbe, kolegica Knezović održavala je i još uvijek održava i po 16 sati izravne nastave tjedno, umjesto 12 sati koliko je uobičajena tjedna norma za zvanje lektora Ostale aktivnosti U proteklom razdoblju kolegica Knezović bila je stručno aktivna i izvan Fakulteta. Od školske godine 1996/97., otkako se provode takmičenja iz španjolskog jezika za srednjoškolce, sudjeluje u sastavljanju testova za španjolski jezik za županijska i državna natjecanja iz stranih jezika za osnovne i srednje škole, što ih organizira Ministarstvo prosvjete i športa u suradnji sa Sekcijom za strane jezike Hrvatskog filološkog društva. Od školske 1998./99. do 2003./2004. godine bila je predsjednica Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja iz stranih jezika (engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski), a nakon toga je predsjednica Državnog povjerenstva za španjolski jezik. U Školi stranih jezika pri Studentskom centru Sveučilišta u Zagrebu prati rad studenata-voditelja tečajeva za španjolski jezik. Također je koordinirala rad na izradi nastavnog plana i programa za učenje španjolskog jezika kao drugog stranog jezika u srednjim školama prihvaćenog od Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske. Redovito sudjeluje na seminarima za profesore španjolskog jezika u Dubrovniku što ih od 2001. godine organiziraju Aula Cervantes, Veleposlanstvo Španjolske, Sveučilište u Zagrebu i Centar za strane jezike - Vodnikova, kao i na kraćim seminarima i predavanjima koji se redovito tijekom godine održavaju u Auli Cervantes u Zagrebu. Kao dopredsjednica Hrvatske udruge profesora španjolskog jezika aktivno sudjeluje u osmišljavanju i organiziranju programa rada tog stručnog udruženja..
Pristupnica se u nastavnom radu pokazala kao stručan, iskusan i predan nastavnik. Sve svoje nastavne i ispitne obaveze u okviru rada na Katedri za španjolski jezik izvršavala je primjerno savjesno i točno. O tome svjedoče i vrlo visoke ocjene kojom su njezin rad ocijenili i sami studenti. Uspostavila je korektne i vrlo dobre odnose kako sa studentima tako i sa kolegama nastavnicima. Aktivno i nesebično redovito sudjeluje u izradi testova i provedbi klasifikacijskog postupka za studij španjolskog jezika i književnosti, ispitima iz španjolskog jezika kao stranog itd.. Uz neobjavljeni magistarski rad, kandidatkinja je objavila i znanstvene radove o sarajevskom židovsko-španjolskom govoru, prijevode knjiga na španjolski, nekoliko opsežnijih prijevoda sa španjolskog na hrvatski književnih, književno-teoretskih i kulturoloških tekstova, te još neke prijevode sa španjolskog na hrvatski jezik. Osim toga, za potrebe raznih institucija prevela je sa španjolskog na hrvatski i veći broj drugih tekstova iz različitih struka. Među stručnim radovima objavljenima nakon zadnjeg izbora, valja istaknuti da je kandidatkinja za Leksikon stranih pisaca u izdanju Školske knjige iz Zagreba napisala ukupno 86 natuknica o španjolskim i hispanoameričkim piscima XIX. i XX. stoljeća te o njihovim djelima, od čega su mnoge natuknice sasvim nove i izvorno napisane. Prof. Knezović je priredila dvije vježbenice za studente I. godine prema planu i programu kolegija Španjolski jezik 1 i Španjolski jezik 2, a sada je u tijeku postupak za odobravanje tiskanja ovih vježbenica u FF-pressu. Prof. Knezović je aktivna i izvan Fakulteta u stručnim organizacijama kao organizator, savjetnik, voditelj seminara i predavač. ZAKLJUČAK I PRIJEDLOG Cjelovit uvid u aktivnosti i rad kandidatkinje pokazuje da je prof. Knezović uspješni nastavnik koji samostalno već niz godina vodi lektorsku nastavu na studiju hispanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, da objavljuje stručne pa i znanstvene radove te da stručno djeluje i izvan Fakulteta. Kandidatkinja ispunjava uvjete propisane odredbama članka 98, stavka 7, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine« 123/03, 105/04 i 174/04), kao i Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja (od 25.7.2006). Stoga predlažemo Fakultetskomu vijeću Filozofskoga fakulteta da mr.sc. Alicu Knezović ponovo izabere u nastavno zvanje i na radno mjesto višeg lektora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana romanistika, na Katedri za španjolski jezik Odsjeka za romanistiku. Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Zagrebu, 27. veljače 2007. Dr. sc. Karlo Budor, red. prof. Prof. Milivoj Telećan, viši lektor u miru .Mr. sc. Gorana Bikić Carić, viši lektor Yüklə 1,9 Mb. Dostları ilə paylaş:
|