Te u zagrebu filozofski fakultet

3.6.2. Domaći znanstveni skupovi (od posljednjeg izbora, 1999.)

• 
  Spajić-Vrkaš, V. "Ethnicitet i obrazovanje: Prilog diskusiji o ulozi obrazovanja u promicanju kulturnog pluralizma". Drugi okrugli stol Etnički razvitak europskih nacija: Hrvatska – Europa, Zagreb 20. ožujka 1999., u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti (plenarno izlaganje).
  
• 
  Spajić-Vrkaš, V. "Pokušaj redefiniranja obrazovanja elita u kontekstu modernizacije školovanja i europskih integracija.” Znanstvena konferencija Upravljačke elite u multidisciplinarnoj perspektivi, Zagreb, 23. studenoga 2000., u organizaciji Instituta za društvena istraživanja “Ivo Pilar” (plenarno izlaganje).
  
• 
  Spajić-Vrkaš, V. “Komparativni pregled polazišta, razvoja i dosega antropologije obrazovanja.” Znanstvena konferencija Redefiniranje sustava obrazovnih znanosti, Zagreb, 24. svibnja 2001., u organizaciji Akademije odgojnih znanosti Hrvatske (plenarno izlaganje).
  
• 
  Spajić-Vrkaš, V. «Otvoreno pitanje obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo: ocjenjivanje, vrednovanje ili osiguranje kvalitete.» Politološki razgovori Hrvatska i Europska Unija - politički procesi i razvoj, Fakultet političkih znanosti, 12. i 13. studenoga 2004. (plenarno izlaganje).
  
• 
  Spajić-Vrkaš, V. «Pravo na učenje i obrazovanje za ljudska prava u akademskoj zajednici.» Četvrti okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama Slobodan pristup informacijama i akademska zajednica Zagreb, 10. prosinca 2004., u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva i Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta (plenarno izlaganje).
  

• 
  Spajić-Vrkaš, V. «Međunarodne smjernice i pokazatelji kvalitete cjeloživotnog učenja.» 5. Okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama Slobodan pristup informacijama i doživotno učenje, Zagreb, 9. prosinca 2005. , u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva (plenarno predavanje).
  

• 
  Spajić-Vrkaš, V. «Promjene obrazovanja i sudbina humanističko-umjetničkog obrazovanja: Strategijski pristup samoodrživosti i osnaženju.» Šesti znanstveni skup Hrvatska i Europa: Medicina, znanost i umjetnost. Zagreb, 21. travnja 2005. (uvodno plenarno izlaganje u sesiji).
  
• 
  Spajić-Vrkaš, V. «Kamo idu suvremeni odgoj i obrazovanje?» XLVI teološko-pastoralni tjedan Pred pitanjima, Zagreb, 24.-26. siječnja 2006., u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (plenarno izlaganje).
  
• 
  Spajić-Vrkaš, V. «Obrazovanje za ljudska prava na sveučilištu». Okrugli stol
  Vjerske slobode i stanje vjerskog odgoja u Hrvatskoj, 14. ožujka 2006., u organizaciji Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta (uvodno izlaganje).
  

3.6.3. Pozvana javna predavanja u inozemstvu (samo SAD 1993.-1994.)

• 
  The Relationship of Dominant and Subordinate Cultural Models in Croatia and the Position of Youth, University of California at Berkeley, The Center for Slavic and East European Studies, 20. listopada, 1993.
  
• 
  Persistence and Change in Croatian Cultural Patterns, University of California at Berkeley, Department of Anthropology, 14. ožujka, 1994.
  
• 
  Political Changes and (Re)invention of Culture: The Case of Croatia, Xavier University of Louisiana, New Orleans, 6. travnja, 1994.
  
• 
  Cultural and Social Effects of Return Migration on the Former Yugoslavia and Croatia, University of California at Berkeley, Center for Western European Studies, 12. travnja, 1994.
  
• 
  Research on art audience's preference and judgment of art works, Department of Art, University of California at Berkeley, 13. travnja, 1994.
  
• 
  An Expected Surprise: The Causes of War in Croatia and Bosnia and Herzegovina. International House, Berkeley, 20. travnja, 1994.
  
• 
  Croatian Cultural Diversity: A Slide Show, International House, Berkeley, 9. srpnja, 1994.
  

3.7. PRIJEVODI

Pristupnica je ukupno prevela 35 radova, od kojih je do posljednjeg izbora 1999. prevela 14 znanstvenih priloga i 1 publikaciju, a nakon posljednjeg izbora samostalno ili u suradnji još 20 dokumenata UN-a, UNESCO-a, Vijeća Europe, OESS-a i relevantnih međunarodnih sastanaka od kojih večina do tada nije bila prevedena na hrvatski. Ti dokumenti čine temelj za izradu politika i programa u obrazovanju za ljudska prava, mir, demokratsko građanstvo i interkulturalnog obrazovanja.

Ovdje se nalazi lista međunarodnih dokumenata koje je pristupnica prevela samostalno ili u suradnji nakon posljednjeg izboara 1999., a koji su objavljeni u knjizi: V. Spajić-Vrkaš (ur.) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Međunarodni i domaći dokumenti. Zagreb: Hrvatska komisija za UNESCO i Projekt ‘Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole’, 2001.

Dokumenti Ujedinjenih naroda

• 
  Opća deklaracija o ljudskim pravima (Universal Declaration of Human Rights, 1948.).
  
• 
  Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (International Covenant on Civil and Political Rights, 1966.).
  
• 
  Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights, 1966.).
  

• 
  Konvencija o pravima djeteta (Convention on the Rights of the Child, 1989.).
  
• 
  Bečka deklaracija i Program djelovanja sa Svjetske konferencije o ljudskim pravima (Vienna Declaration and Programme of Action, World Conference on Human Rights, 1993.).
  

• 
  (ko-prevoditeljica s Irenom Stanić-Rašin) Kopenhagenska deklaracija o društvenom razvoju sa Svjetskog sastanka na vrhu za društveni razvoj (The Copenhagen Declaration and Programme of Action, World Summit for Social Development, 1995.).
  

Dokumenti UNESCO-a

• 
  Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju (Convention against Discrimination in Education, 1960.).
  
• 
  Konvencija o tehničkom i strukovnom obrazovanju (Convention on Technical and Vocational Education, 1989.).
  
• 
  (ko-prevoditeljica s I. Stanić-Rašin) Opća deklaracija o ljudskom genomu i ljudskim pravima (Universal Declaration on the Human Genome and Human Rights, 1997.).
  
• 
  (ko-prevoditeljica s I. Stanić-Rašin) Preporuka o statusu učitelja (Recommendation on the Status of Teachers, 1966.).
  
• 
  Preporuka o odgoju i obrazovanju za međunarodno razumijevanje, suradnju i mir te poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda (Recommendations concerning Education for International Understanding, Co-operation and Peace and Education relating to Human Rights and Fundamental Freedoms, 1974.).
  

• 
  Seviljska izjava o nasilju (Sevilla Statement on Violence, 1989.).
  
• 
  Svjetski plan djelovanja u odgoju i obrazovanju za ljudska prava i demokraciju s Međunarodnog kongresa o odgoju i obrazovanju za ljudska prava i demokraciju (World Plan of Action on Education for Human Rights and Democracy, International Congress on Education for Human Rights and Democracy , 1993.).
  

• 
  Deklaracija o ulozi religije u promicanju kulture mira sa sastanka “Pridonos religije kulturi mira” (Declaration on the Role of Religion in the Promotion of Peace, 1994.).
  

Dokumenti Vijeća Europe

• 
  (ko-prevoditeljica s I. Stanić-Rašin) Deklaracija sa Sastanka na vrhu Vijeća Europe - Bečka deklaracija (Vienna Declaration - First European Summit, 1993.).
  
• 
  (ko-prevoditeljica s A. Mikulić) Final Declaration of the Second Summit (1997.).
  
• 
  Preporuka br. R (85) 7 o poučavanju i učenju o ljudskim pravima u školama (Recommendation No R (85)7 of the Committee of Ministers to Member States on Teaching and Learning about Human Rights in Schools, 1985.).
  
• 
  Deklaracija i program odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo temeljeno na pravima i odgovornostima građana (Declaration and Programme on Education for Democratic Citizenship, Based on the Rights and Responsibilities of Citizens, 1999.).
  

Dokumenti OESS-a

• 
  Helsinški završni akt (Helsinki Final Act, 1974.).
  
• 
  Haške preporuke o pravu nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje (The Hague Recommendations on the Right to Education of National Minorities, 1996.).
  

3. 
   NASTAVNA DJELATNOST
   

1. 
   IZRADA I UVOĐENJE NOVIH PROGRAMA / PREDMETA
   

Pristupnica je samostalno ili u koautorstvu od posljednjeg izbora 1999. ukupno izradila 8 međunarodno priznatih poslijediplomskih (specijalističkih i znanstvenih) i drugih nastavnih programa, odnosno modula, od kojih je 6 realizirala. Na matičnom fakultetu ukupno je izradila i uvela 8 preddiplomskih i diplomskih te 9 poslijediplomskih kolegija ili tema. Bila je voditeljica poslijediplomskog usmjerenja Obrazovanje i europski integracijski procesi i suvoditeljica (s prof. dr. sc. N. Hrvatićem) usmjerenja Interkulturalna pedagogija. Također je bila voditeljica novog eksperimentalno provedenog poslijediplomskog Sveučilišnog programa za ljudska prava i demokratsko građanstvo pri Centru za ljudska prava Filozofskog fakulteta, u sklopu kojega je samostalno ili u suradnji izradila 2 nastavna programa. Osim toga, koautorica je Nacionalnog programa za ljudska prava za predškolu i niže razrede osnovne škole.

4.1.1. Međunarodno priznati programi / predmeti
Pristupnica je autor i predavač sljedećih međunarodno priznatih programa:

• 
  Boberly, Nagy, E.; Poort-Van Eeden, J; Spajić-Vrkaš, V.; Uranga Arakistan, M. Teutsch, R. Wintersteiner, W. Human Rights and Peace Education in Europe, UNESCO/ EURED Teacher Training Programme 2004.-2006, (Objavljen u: The EURED Teacher Training Programme: Curriculum of a European Peace Education Course. European Network for Peace Education, Klagenfurt University, 2002.).
  

• 
  Baumgartl, B.; Birzea, C.; Kusy, M. i Spajić-Vrkaš V. Intercultural Citizenship: The South-East European Context, Central European University Summer Course, Budimpešta, 2001.-2003.
  

• 
  Spajić-Vrkaš, V. Educational Systems and Educational Change, MA Programme in Peace Education, UN University for Peace, Costa Rica, 2004.-2006.
  

• 
  Spajić-Vrkaš, V. (3 modula): Ljudska prava, Demokracija i Građanstvo, Program certifikacije nastavnika za predmet «Demokratija i ljudska prava» Bosne i Hercegovine, 2004.-2006. (dva modula objavljena u: Priručnik za program certifikacije nastavnika za predmet «Demokratija i ljudska prava», Sarajevo: CIVITAS Bosna i Hercegovina, 2005.
  

• 
  Spajić-Vrkaš, V. (2 modula): Module 1, Unit3: European integration policy, educational institutions and problems of transformation of education in Southeast and Central Europe; Module 2, Unit 1: Education for Human Rights and Civil Society – provedba u pripremi (objavljeno u: Gehrman, S i Krueger-Potratz, M., eds. Europe at School in South Eastern Europe – Core Curriculum for a Master of European Education, Bonn: Zentrum fuer Europaeische Integrationsforschung, Rheinische Friedrich-Wilhelms-Universitaet Bonn, 2003.).
  

2. 
   Novi programi na matičnom fakultetu
   

4.1.2.1. Dodiplomski programi
a) Do pridruživanja Bolonjskom procesu:

- Antropologija odgoja i obrazovanja – (Odsjek za pedagogiju i Katedra za antropologiju

- Interkulturalizam u obrazovanju (s prof. dr. sc. V. Previšićem) - (Odsjek za pedagogiju)

- Umjetnost i obrazovanje (Odsjek za pedagogiju)

- Ekološke teme (Odsjek za pedagogiju)

• 
  Kultura i identitet (Katedra za antropologiju)
  

b) Nakon pridruživanja Bolonjskom procesu:

• 
  Antropologija odgoja i obrazovanja - Odsjek za pedagogiju i Katedra za antropologiju
  
• 
  Kritičke teorije obrazovanja (Odsjek za pedagogiju)
  

4.1.2.2. Diplomski programi (novi programi nakon pridruživanja Bolonjskom procesu)

• 
  Interkulturalizam i obrazovanje (Odsjek za pedagogiju)
  
• 
  Obrazovanje za ljudska prava i građanstvo (Odsjek za pedagogiju)
  
• 
  Europsko obrazovanje (Odsjek za pedagogiju)
  
• 
  Kultura i identitet (Katedra za antropologiju)
  

4.1.2.3. Poslijediplomski programi

• 
  Voditeljica usmjerenja: Obrazovanje i europski integracijski procesi
  
• 
  Suvoditeljica usmjerenja s prof. dr. sc. N. Hrvatićem: Interkulturalna pedagogija
  

a) Nositeljica novih programa do pridruživanja Bolonjskom procesu:

• 
  Usmjerenje: Interkulturalna pedagogija
  
• 
  Antropologija odgoja i obrazovanja II
  
• 
  Ljudska prava, civilno društvo i obrazovanje
  
• 
  Obrazovni programi za kulturno pluralno društvo
  
• 
  Usmjerenje: Pedagogija slobodnog vremena
  
• 
  Kulturni sadržaji u obrazovanju
  
• 
  Mediji u slobodnom vremenu (s prof. dr. sc. V. Previšićem)
  
• 
  Mladi i globalizacija
  
• 
  Usmjerenje: Novi trendovi u obrazovanju
  
• 
  Globalne i regionalne strategije obrazovnih promjena
  
• 
  Usmjerenje: Predškolski odgoj u obiteljskom i institucijskom okruženju
  

• 
  Kvalitativne metode u istraživanju predškolskog odgoja (s prof. dr. sc. A. Miljak)
  

b) Novi programi nakon pridruživanja Bolonjskom procesu

• 
  Interkulturalizam i obrazovanje (Poslijediplomski studij bibliotekarstva)
  
• 
  Voditeljica eksperimentalnog poslijediplomskog specijalističkog programa: Obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo na sveučilištu i nositeljica dvaju predmeta: Obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo i Pravo na obrazovanje i prava u obrazovanju, pri IOC za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  
• 
  Suvoditeljica usmjerenja s prof. dr. sc. N.N. Šoljanom: Obrazovanje i europske integracije (u pripremi)
  

4.1.3. Ostali programi
Tanay, R.; Vranković, D; Babić, A.; Grgevčić, J.; Spajić-Vrkaš, V. Program likovne kulture za osnovne škole (predmetna nastava), Ministarstva prosvjete i športa RH, 1992.
Maleš, D. Stričević, I. i Spajić-Vrkaš, V. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava: Odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja. (objavljeno u: Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. 1. dio. Zagreb. Vlada RH, Nacionalni odbor za obrazovanje o ljudskim pravima, 1999.).
Spajić-Vrkaš, V. Maleš, D. i Stričević, I. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava: Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i građanski odgoj u osnovnoj školi. (objavljeno u: Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. 1. dio. Zagreb. Vlada RH, Nacionalni odbor za obrazovanje o ljudskim pravima, 1999.).

4.2. MENTORSTVO I PODIZANJE PODMLATKA

Pristupnica je bila mentor za izradu više desetaka diplomskih radova, desetak magistarskih i doktorskih radnji, petnaestak puta je bila član povjerenstva za ocjenu disertacija i u desetak slučajeva mentor Fullbrigt-ovim i drugim stranim stipendistima. Nadalje, svojim je preporukama podržala molbe petnaestak studenata Filozofskog fakulteta, koji su dobili višemjesečne ili godišnje stipendije za studij u inozemstvu.

5. STRUČNA DJELATNOST

5.1. STRUČNI RADOVI

Pristupnica je ukupno objavila više desetaka stručnih radova na hrvatskom i engleskom jeziku, od kojih se ovdje prikazuju najznačajniji objavljeni nakon posljednjeg izbora 1999. Među njima su 3 međunarodno priznata priručnika izvorno pisana na engleskom jeziku te 1 priručnik i 1 referentni materijal na hrvatskom jeziku, koji se referiraju u odgovarajućim međunarodnim bazam.
5.1.1. Međunarodno priznati priručnici (od posljednjeg izbora, 1999.)

Sljedeće dvije publikacije međunarodno su priznati priručnici za izradu politika i programa u području obrazovanja za demokratsko građanstvo.

Boberly, Nagy, E.; Poort-Van Eeden, J; Spajić-Vrkaš, V.; Uranga Arakistan, M. Teutsch, R. Wintersteiner, W. Human Rights and Peace Education in Europe, UNESCO/ EURED Teacher Training Programme 2004.-2006., (Objavljen u: The EURED Teacher Training Programme: Curriculum of a European peace Education Course. European Network for Peace Education, Klagenfurt University, 2002.).

Na priručniku je radila grupa autora iz pet europskih zemalja s ciljem pokretanja EURED-a - Europskog programa obrazovanja za mir namijenjenom dvogodišnje stručne izobrazbe učitelja. U njemu se pojašnjavaju međunarodna i europska polazišta EURED-a, daje pregled razvoja obrazovanja za mir i izobrazbe učitelja u tom području te opisuju ciljevi, sadržaj, ciljne grupe, organizacija itd. programa EURED. Program je koncipiran tako da se svaki semestar ostvaruje u drugoj zemlji a ostvarivao se tijekom zadnje dvije godine pod pokroviteljstvom UNESCO-a u Španjolskoj, Mađarskoj, Austriji i Češkoj.

Gollob, R.; Huddelston, E.; Krapf, P.; Salema, M.H. i Spajić-Vrkaš, V. Tool on Teacher Training for Education for Democratic Citizenship and Human Rights Education. Strasbourg: Council of Europe, 2005., doc. DGIV/EDU/CIT (2004)44.

Prijevod na rumunjski: Manual pentru formarea cadrelor didactice în domeniul educaţiei pentru cetăţenie democratică şi al educaţiei pentru drepturile omului. Bukurešt: TEHNE (Centrul pentru Dezvoltare si inovare in educatie, 2005. (http://www.tehne.ro/resurse/TEHNE_formarea_cadrelor_didactice_ECD.pdf).

Publikacija je pripremljena pri Vijeću Europe kao dio europske strategije za promicanje obrazovanja za demokratsko građanstvo. Predstavlja referentni okvir za izradu programa namijenjenih pripremi sveučilišnih nastavnika, istraživača, političara i aktivista civilnog društva na europskoj, nacionalnoj i institucionalnoj razini. Sadržaj je podijeljen u četiri poglavlja iza kojih slijede preporuke državnim tijelima i drugim akterima u ovom području te niz primjera dobre prakse iz zapadnoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja. U prvom poglavlju se argumentira zašto je potrebno obrazovati i stručno usavršavati sveučilišne nastavnike, trenere i dr. za ovo područje. Preostala poglavlja detaljno se bave pitanjima struktura i mehanizama potpore, kompetencijama nastavnika i trenera te procesima i metodama pripreme nastavnika za obrazovanje u tom području. Publikacija je dio tzv. EDC Tool Box-a (Paketa za obrazovanje za demokratsko građanstvo), kojega je Vijeće Europe pripremilo u sklopu obilježavanja 2005. kao «Europske godine građanstva putem obrazovanja». Materijal je dostupan i na više web-adresa, uključujući Vijeće Europe i UNHCHR: http://www.coe.int/T/e/Cultural_Co-operation/Education/E.D.C/Documents_and_publications/By_Type/Education_materials/Tool_Teacher_Training_2004_ ; http://www.unhchr.ch/hredu.nsf/GENFSen?OpenFrameset&Frame=Views&src=GV04en/91AB49E63429A522C1256F35004F195C).

Birzea, C.; Cecchini, M.; Harrison, C.; Krek, J. i Spajić-Vrkaš, V. Tool for Quality Assurance of Education for Democratic Citizenship in Schools. Pariz: UNESCO, 2005.

Prijevod na rumunjski: Manual pentru asigurarea calităţii educaţiei pentru cetăţenie democratică în şcoală. Bukurešt: TEHNE (Centrul pentru Dezvoltare si inovare in educatie, 2005. (http://www.tehne.ro/resurse/TEHNE_asigurarea_calitatii_ECD.pdf ).

Priručnik je pripremljen na temelju empirijskog istraživanja o praksama osiguranja kvalitete provedenog 2003. u 9 zemalja Jugoistočne Europe. Osim teorijskog uvoda sadrži detaljna objašnjenja i upute za uvođenje sustava osiguranja kvalitete na nacionalnoj i institucionalnoj razini. U prvom dijelu se obrađuju pojmovi obrazovanja za demokratsko građanstvo, osiguranja kvalitete i razvojog planiranja te objašnjava njihova važnost za škole. Potom slijede opisi indikatora za obrazovanje za demokratsko građanstvo, upute školama o tome kako razvojno planirati i kako izgraditi sustav osiguranja kvalitete u tom području. Priručnik još sadrži kratke opise metoda za prikupljanje podataka, koraka u procesu planiranja, smjernice za akcijsko planiranje i istraživačke instrumente za provjeru i vrednovanje procesa osiguranja kvalitete. Materijal je dostupan na više web-adresa, uključujući UNESDOC database i Vijeće Europe.

5.1.2. Priručnici i referentni materijali na hrvatskom jeziku koji se međunarodno referiraju

Spajić-Vrkaš, V.; Stričević, I.; Maleš, D.; Matijević, M. Poučavati prava i slobode: Priručnik za učitelje osnovne škole s vježbama za razrednu nastavu. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo, 2004.

Priručnik je izvorno rađen u sklopu znanstveno-primijenjenog projekta «Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole», što se ostvarivao od 1997. do 1999. godine pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Vlade Kraljevine Nizozemske i Vlade Republike Hrvatske. Čine ga dva dijela. U prvom dijelu se u sedam poglavlja određuju ljudska prava te njihovi povijesni i teorijski izvori; opisuju se međunarodni i regionalni sustavi ljudskih prava, njihova bitna obilježja i podjele; analizira pravo na obrazovanje i obrazovanje za ljudska prava te govori o stanju u Hrvatskoj. Te analize čine podlogu Programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava koji je predstavljen u drugom dijelu priručnika. Program je podijeljen u pet odgojno-obrazovnih cjelina (Otkrivanje sebe: Učenje za samosvijest i samopoštovanje; Upoznavanje drugih: Učenje za razumijevanje i poštivanje razlika; Život u demokratskoj zajednici: Učenje za demokratsko građanstvo; Izgradnja i učvršćenje mira: Učenje za mirno rješavanje sukoba; Očuvanje cjeline svijeta: Učenje za globalnu perspektivu). Program završava poglavljem o osiguranju kvalitete koji sadržava tzv. SOK - posebno izrađen instrument za samovrednovanje škola u ovom području. Knjiga je dopunjena izvorima za samoobrazovanje učitelja te pojednostavnjenim tekstovima Opće deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o pravima djeteta i Ustava Republike Hrvatske, koji su namijenjeni učenicima, a na kraju se nalazi sažetak na engleskom jeziku. Priručnik se referira u publikaciji UNESCO HRE. (Pariz: UNESCO, Section for Peace and Human Rights Education, Division for the promotion of Quality Education, 2003.) kao primjer dobre prakse (http://unesdoc.unesco.org/images/0013/001318/131836e.pdf), a nalazi se i u nekoliko baza, uključujući UNESCO-ov material o obrazovanju (http://portal.unesco.org/education/en/ev.php-URL_ID=1961&URL_DO=DO_PRINTPAGE&URL_SECTION=-465.html) i UNHCHR-ove priručnike za nastavnike: http://www.unhchr.ch/hredu.nsf/M01en?OpenForm&Start=18.308&Count=30&Expand=18&Seq=14 .

Vidačak, I.; Spajić-Vrkaš, V. i Božić, J. (ur.) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Međunarodni adresar. Zagreb: Hrvatska komisija za UNESCO i Projekt ‘Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole’, 2000.

Međunarodni adresar sadrži opise više od 200 nacionalnih nevladinih udruga iz 53 zemlje i približno isti broj međunarodnih navladinih i međuvladinih organizacija aktivnih u promicanju, zaštiti i obrazovanju za ljudska, mir i demokraciju. Podaci o organizacijama su sakupljeni 1997-98. u projektu «Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole» putem upitnika koji su bili poslani na nekoliko stotina adresa širom svijeta. Opis svake organizacije sadrži podatke o godini osnutka, ciljevima i zadacima, aktivnostima i programima, ciljnim grupama, publikacijama i časopisima. Adresar se referira na nekoliko internetskih stranica, a uvršten je i u UNHCHR-ovu bazu podataka (http://www.unhchr.ch/hredu.nsf/M01en?OpenForm&Start=1&Count=30&Expand=7&Seq=1).

5.2. SUDJELOVANJE NA STRUČNIM SKUPOVIMA I STRUČNI PROJEKTI

Pristupnica je ukupno sudjelovala na desecima stručnih skupova i bila član nekoliko stručnih projekata u zemlji i inozemstvu.