Te u zagrebu filozofski fakultet

V. Zaključno mišljenje i prijedlog

U ocjeni znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti kandidata naglašavamo da dr. sc. Darko Dukovski, izv. prof., ispunjava minimalne uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje znanstvenog savjetnika, odnosno redovitog profesora sukladno članku 93. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine – 123/03., 198/03., 105/04. i 174/04.)te sukladno Odluci Rektorskog zbora o uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja (Narodne novine br. 129/05):

 

- u svojstvu nastavnika (stalnog ili gostujućeg) na nekom visokom učilištu ukupno izvodio nastavu od barem šesto (600) norma sati.

 

1. da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika ili priruč­nika;

2. da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje deset (10) završnih ili diplomskih radova;

3. da je održao ukupno 23 priopćenja na znanstvenim skupovima od toga 11 na međunarod­nim znanstvenim skupovima, ili barem jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu;

4. da je recenzirao barem deset članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova;

5. da je vodio najmanje jedan znanstveno-istraživački projekt;

Konstatiramo da je dr. Dukovski ispunio pet (5) od mogućih osam (8) uvjeta sukladno navedenoj Odluci Rektorskog zbora (minimum četiri):

Dr. sc. Darko Dukovski, izv. prof., u razdoblju od posljednjega izbora u zvanje 2002. objavio je tri knjige te 15 izvornih znanstvenih radova, 7 stručnih radova i 47 leksikografskih jedinica. Od 15 znanstvenih radova 8 ih ima međunarodnu recenziju od kojih su 5 objavljeni u stranim znanstvenim časopisima i zbornicima. Zbroj bodova samo iz prezentiranih bibliografskih jedinica je 62,85.

Svojim radovima i drugim djelatnostima kandidat se pokazao kao zreo istraživač koji je posve ovladao tehnikama znanstveno-istraživačkog rada. Istovremeno se pozicionirao kao istaknuti proučavatelj istarske povijesti koja je sama po sebi zahtjevna, jer je u proteklim desetljećima bila vrlo često podložna ideologizacijama i mistifikacijama s raznih strana i iz različitih političkih interesa, ali je sve te izazove i opasnosti kandidat uspio otkloniti i prebroditi. Hrabro iznosi svoje teze koje ne moraju uvijek biti po ukusu dominantnog mišljenja u znanstvenoj i stručnoj publici, ali se njegov diskurs uvijek zadržava u okvirima znanstvenoga.

Pristupnik udovoljava uvjetima koje članak 32., st. 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 120/2003.) propisuje za znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Doktor je znanosti, ima objavljene znanstvene radove u časopisima i knjigama s međunarodno priznatom recenzijom i s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima i publikacijama, koji ga afirmiraju kao priznatog znanstvenika.

Sastavivši ovo izvješće sukladno članku 8. Pravilnika o ustroju i načinu rada matičnih povjerenstava, na temelju iznesenoga
z a k l j u č u j e m o
da pristupnik u potpunosti udovoljava svim zakonskim uvjetima za izbor oglašen natječajem na koji se javio te

p r e d l a ž e m o

da se pristupnik dr. sc. Darko Dukovski izabere za redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana opća povijest, na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

U Zagrebu, 3. ožujka 2007. godine

dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.
dr. sc. Marijan Maticka, red. prof.
dr. sc. Petar Strčić, akademik

Fakultetskom vijeću

Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, 22.02.2007.

Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održanoj 18. prosinca 2006. g. (rješenje URBROJ: 3804-140-06-2), imenovani smo u stručno povjerenstvo radi davanja mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje od izvanrednog do redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, grana posebne sociologije, za predmet Medicinska sociologija na Katedri za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva u Školi narodnog zdravlja «A Štampar» na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Stručno povjerenstvo podnosi Fakultetskom vijeću sljedeći

I z v j e š t a j

Na natječaj, objavljen u “Narodnim novinama” 11. rujna 2006. g. pod točkom VII, prijavio se samo jedan pristupnik – dr. sc. Miroslav Mastilica, izvanredni profesor na Katedri za medicinsku sociologiju u Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pristupnik je uz prijavu na natječaj priložio svu potrebnu dokumentaciju: kopije diploma o završenom dodiplomskom studiju, o stečenom stupnju magistra znanosti iz područja sociologije, te diplomu o stjecanju stupnja doktora znanosti, životopis s podacima o znanstvenoj, stručnoj i nastavnoj djelatnosti, potvrdu o aktivnom sudjelovanju u realizaciji znanstvenih projekata, dokaze o indeksiranosti radova, popis publiciranih radova te kopije svih objavljenih radova. Time su udovoljeni formalni zahtjevi prijave pristupnika na natječaj.

U nastavku ovog izvještaja osvrnut ćemo se na najvažnije elemente iz djelovanja pristupnika.

Životopis. Dr. sc. Miroslav Mastilica je rođen 16. prosinca 1954. u Makarskoj. Diplomirao je 1979. studij sociologije kao prvi predmet te studij pedagogije kao drugi predmet na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pohađao je poslijediplomski studij iz područja sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1979-1981), te poslijediplomski studij iz područja javnog zdravstva na Medicinskom fakultetu (1980-1981). Magistrirao je 1985. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a disertaciju pod naslovom «Društvene nejednakosti u zdravlju i zdravstvenoj zaštiti» obranio je 1991. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlenost. Na Katedri za sociologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zaposlen je od 1979. g. u statusu asistenta, a u zvanje znanstvenog asistenta izabran je 1985., a 1993. izabran je za docenta na Katedri za medicinsku sociologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tada je održao i habilitacijsko predavanje. 2001. g. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora na istoj katedri. Od 1986. do danas obavljao je dužnosti zamjenika pročelnika Katedre za sociologiju, člana Znanstveno-nastavnog vijeća, člana Povjerenstva za izbor nastavnika, te člana Povjerenstva za nastavu i Odbora za magisterije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno je i pročelnik Katedre za menadžment u zdravstvu na Zdravstvenom Veleučilištu u Zagrebu.

Znanstvena djelatnost-znanstveno istraživački projekti. Pristupnik dr. sc. M. Mastilica bio je u više navrata voditelj projekta i/ili glavni istraživač te suradnik u realizaciji znanstveno-istraživačkih projekata – primjerice, u periodu 1996–1999 u projektima Vrednovanje tranzicije zdravstva u Hrvatskoj iz perspektive korisnika zdravstvene zaštite (Evaluation of the Transition Period in Health Care– User’s Perspective in Croatia, u suradnji s Central European Network i Northern Centre for Healthcare Research, Groningen, Nizozemska), u periodu 1993–1996 Reforma zdravstvenog sustava u Hrvatskoj i Srednjoj Europi i njene implikacije na pravednost (Reform of Health Care Systems in Croatia and Central Europe and Its Implications for Equity–međunarodno komparativno istraživanje u Hrvatskoj, Češkoj Republici i Mađarskoj), u periodu 1990-1991 Društvena stratifikacija, zdravlje i zdravstvena zaštita u gradu Zagrebu, u periodu 1986–1990 Zdravstvene nejednakosti i zdravstvena politika te u periodu 1986-1989 Social Inequities in Health (comparative study carried out by WHO/EURO and European Society of Medical Sociology; principal investigator for former Yugoslavia) – vidi detaljan popis aktivnosti u prilogu.

Nastavna aktivnost. Pristupnik je u zvanju izvanrednog profesora od 2001- na Katedri za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ukupno izvodio nastavu od preko 600 norma sati iz predmeta (na dodiplomskom studiju) Medicinska sociologija, Medicinska sociologija–studij na engleskom jeziku, Uvod u medicinu i socijalna medicina, Organizacija zdravstvene zaštite i ekonomika zdravstva, Promjene kože lica – izborni kolegij, Zdravlje u zajednici-terenska praksa, Financiranje zdravstvene zaštite i ekonomika zdravstva (na Zdravstvenom veleučilištu), te iz predmeta Ekonomika zdravstva, na Farmaceutsko- biokemijskom fakultetu. Na poslijediplomskim studijima pristupnik je izvodio nastavu iz sljedećih predmeta - Sociološki pristup obiteljskoj medicini, Sociološki pristup epidemiologiji, Zdravstveno osiguranje-zdravstvene nejednakosti, Kurikulum za ljudska prava na sveučilistu, te Znanstveni temelji medicine. Pristupnik je bio u mentorstvu 10 studentskih stručnih i znanstvenih radova, 10 diplomskih radova, 3 magistarska rada te jednog doktorata. Brojne su i međunarodne nastavne aktivnosti poristupnika-u periodu 1984-1999 predavač je i direktor međunarodnog postdiplomskog tečaja "Human Rights and Medicine", IUC, Dubrovniku, 1994 sudjeluje u nastavi međunarodnog postdiplomskog tečaja "Planning and Management of Primary Health Care in Developing Countries", Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a održao je i veći broj međunarodnih predavanja – primjerice “Transformation of Health Care Systems in the Central and Eastern Europe”, School of Public Health, University of California, Los Angeles, “Inequalities in Health and Health Care in Croatia”, Mount St. Mary’s College, Los Angeles, “Violence on Balkan”, Medison School of Medicine, University of Wisconsin, “The Health System and Its Development in Croatia”, Center for Health Administration Studies, University of Chicago, “Socioeconomic Factors, Health and Health Care in Croatia”, Center for Health Administration Studies, University of Chicago. Nadalje, pristupnik je u više navrata bio i na dužim studijskim boravcima u inozemstvu - 1994–1995 Fulbright Visiting Scholar, Center for Health Administration Studies, University of Chicago, 1992 Universitaire Instelling Antwerpen (UIA), Antwerpen, Belgija, European Community, te 1992 TEMPUS Scheme FellowshipComparative Study of Health Care Systems, Faculty of Health Sciences, University of Limburg, Maastricht.

Pristupnik je i obnašao različite stručne djelatnosti na radnom mjestu–primjerice u periodu 1986–1990 bio je član Znanstveno-nastavnog vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1988–1992 bio je član Komisije za izbor nastavnika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1993–1994 bio je član Komisije za nastavu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u periodu 2000-2003 bio je član Povjerenstva za magistarske radove Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pristupnik je i član različitih stručnih i znanstvenih organizacija, primjerice–Hrvatsko sociološko društvo, International Sociological Organization (ISA), EORTC Study Group on Quality of Life, WHO Collaborating Centre for Primary Health Care (Zagreb), International Association of Health Policy (IAHP), International Sociological Association, Research Committee on the Sociology of Medicine (RC -15), European Society of Medical Sociology (ESMS), World Health Organization (WHO/EURO) (temporary adviser for inequities in health), European Society for Psychosocial Oncology (ESPO) i drugih. Pristupnik je bio aktivan član mnogih drugih udruženja i asocijacija, savjetovanja, stručnih tijela i organizacijskih dužnosti, primjerice - Social Protection and Social Inclusion in Croatia, EC project (2006), DFID/NICARE Project “Croatia–Capacity Building in the Ministry of Health”, Local Project Manager (2002-2003), Member, Research in Healthcare Financial Management, Editorial Advisory Board, Member, Scientific Committee, European Society for Health and Medical Sociology, conference (Budapest, October 1996), Member, Executive Committee, European Society for Medical Sociology (1992-1994), Course director, Human Rights and Medicine, the international postgraduate course, Interuniversity Center, Dubrovnik (1984-), WHO/EURO Temporary adviser for inequities in health (1986-1990), President, Organizing Committee of the Second Congress of the European Society for Medical Sociology, Zagreb 1988, Member, European Organization for Research and Treatment of Cancer (EORTC) Study Group on Quality of Life (1981-1988). Pristuponik govori i piše engleski, njemački, francuski i nizozemski jezik.

Osvrt na znanstvenu djelatnost pristupnika. Iz popisa radova koje je pristupnik priložio, vidljivo je da je dr. M. Mastilica, izv. prof. Medicinskog fakulteta u Zagrebu do sada objavio ukupno 41 znanstveni i stručni rad, održao 20 kongresnih priopćenja, od čega 6 priopćenja in extenso, objavio 7 nastavnih tekstova (tablica razvrstanih radova nalazi se u prilogu). Do posljednjeg izbora u zvanje (2001.) objavio je ukupno 28 znanstvenih radova od čega je 13 radova kategorije A1 objavljeno u časopisima s međunarodnom recenzijom, a od navedenog 3 rada objavljena su u publikacijama indeksiranima u Current Contentsu, a šest radova objavljeno je u knjigama u koautorstvu s više autora.

U ovom periodu posebice se ističe rad objavljen sa skupinom autora pod naslovom “The EORTC Core Quality-of-Life Questionnaire: Interim Results of An International Field Study.” Rad je objavljen u knjizi “Effect of Cancer on Quality of Life” (CRC Press, London 1991.) i predstavlja rezultate višegodišnjih istraživanja u razvoju i primjeni metodologije za ispitivanje kvaliteta života oboljelih od raka. Istraživanje je provela međunarodna multidisciplinarna istraživačka skupina za kvalitetu života (“EORTC Study Group on Quality of Life”) u čijem radu dr. Mastilica aktivno sudjeluje od njenog osnutka 1982. g. Ovaj objavljeni rad izuzetno je učestalo citiran u tercijarnoj bazi podataka–Science Citation Index-u, sa čak 54 citata.

Drugi rad koji bismo ovog prigodom naveli je rad «Health and Social Inequities in Yugoslavia». Social Science and Medicine 31(3):405-412, 1990. Rad predstavlja po prvi put u nas sustavni prikaz socijalnih nejednakosti u zdravstvenom stanju i zdravstvenoj zaštiti, koje se javljaju između osnovnih socijalnih skupina, kao i regionalno. Rad je objavljen u prestižnom međunarodnom časopisu iz područja medicinske sociologije, citiranom u svim značajnim znanstvenim bibliografskim bazama (Current Contents, Web of Science SCI, SSCI AHCI–Applied Social Sciences Index and Abstracts, i drugim).

Sljedeći rad objavljen je pod naslovom «Health Care Reform in Croatia: For Better or for Worse?» (1998) koji je objavljen u prestižnom američkom časopisu iz područja javnog zdravstva “American Journal of Public Health”, a koji je napisan zajedno sa sociologom M. Chen (SSA, CHAS-University of Chicago), i u kojem su predstavljeni najznačajniji rezultati empirijskog istraživaja učinaka reforme zdravstva u Hrvatskoj iz perspektive građana. Istraživanje je provedeno metodom ankete na uzorku populacije Zagreba i Splita, a ispitivane su dimenzije zadovoljstva korisnika zdravstvene zaštite, pristupačnosti zdravstvenih službi, izravnih troškova za zdravstvenu zaštitu, te stavovi ispitanika o reformi zdravstva. U prvom dijelu rada analizirane su promjene u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj u kontekstu ukupnih društvenih i ekonomskih promjena u Središnjoj Europi. Usmjeravanje ka tržišnoj ekonomiji zahvaća i zdravstveni sustav i predstavlja napuštanje dotadašnjeg modela socijaliziranog zdravstva u korist mješovitog javno-privatnog modela zdravstvene zaštite, konstatiraju autori. Očekuje se da će privatizacija uz unošenje tržišnih principa u zdravstvo povećati efikasnost (smanjiti troškove) te povećati kvalitet zdravstvene zaštite. Međutim, upozorava se da orijentacija ka tržištu i privatnoj medicini može značiti “izbacivanje djeteta” (prednosti starog sustava, kao što su univerzalna pristupačnost, preventivna zaštita) “sa prljavom vodom” (nedostacima starog sustava, kao što su nedostatak sredstava i neučinkovitost). Provedeno empirijsko istraživanje potkrepljuje teorijske uvide i pokazuju da zapravo cijenu reforme najviše plaćaju sami građani. Rezultati istraživanja pristupnika ukazuju da građani u većini izražavaju visok stupanj nezadovoljstva promjenama u zdravstvu, smatraju da promjene ugrožavaju dostignuti zdravstveni standard i njihovo građansko pravo na zdravstvenu zaštitu. Većina građana u istraživanju nezadovoljna je kvalitetom zdravstvene zaštite i uočava nove probleme smanjene pristupačnosti zaštite, kao što je uvođenje ‘participacije’ za gotovo sve zdravstvene usluge. Pristupnik produbljuje sociološku analizu ispitujući razlike u stavovima građana prema prihodovnim skupinama i pokazuje da građani nižeg imovnog stanja u značajnoj mjeri teže podnose nove uvjete u korištenju zdravstvene zaštite te izražavaju negativnije stavove o reformi. Rad je originalan jer predstavlja prvu kritičku analizu zdravstvene reforme u nas zasnovanu na empirijskim podacima. Rad je značajan i po tome što pokazuje da oni koji odlučuju o promjenama u zdravstvu ne uzimaju u obzir mišljenja i očekivanja građana što bi, kako zaključuje pristupnik, svakako bilo nužno ako se želi izgraditi sustav koji bi odgovarao ne samo ekonomskim nego i zdravstvenim potrebama građana. (Rad je referiran u bazama Current Contents i Social Science Citation Indexu.)

U radu pod naslovom “Out-of-Pocket Payments for Health Care in Croatia: The Implications for Equity” (u koautorstvu s Božikov J.) Croatian Medical Journal 40(2):152-159, 1999., predstavljena je, po prvi put u nas, znanstvena analiza troškova zdravstvene zaštite što ih snose sami građani, kao jednog od značajnijih problema reforme zdravstva. U reformiranom hrvatskom zdravstvu građani postaju sve svjesniji da zdravstvena zaštita više nije “besplatna”, već da oni sami trebaju sve više doplaćivati za tu zaštitu iz vlastitog džepa. Polazište istraživanja je da privatizacija zdravstva ima za posljedicu prebacivanje troškova na leđa građana, ali taj teret nije jednakomjerno raspoređen među različitim socijalno-ekonomskim skupinama. Posebice, željelo se ispitati pravednost u plaćanju za zdravstvenu zaštitu, polazeći od principa da je pravedan sustav onaj u kojem je plaćanje za zdravstvenu zaštitu raspoređeno rema mogućnostima plaćanja. Rad je nastavak prethodnog istraživanja o posljedicama reforme zdravstva na položaj korisnika zdravstvene zaštite. U njemu su analizirani empirijski podaci o izravnim troškovima zdravstvene zaštite koji su prikupljeni anketnim istraživanjem na uzorku urbane populacije Zagreba i Splita. Rad pokazuje pristupnikovu sposobnost primjene složenih statističkih postupaka u dokazivanju postojanja nejednakosti/nepravednosti (“inequity”) u izravnom plaćanju troškova zdravstvene zaštite između različitih dohodovnih skupina. Ovaj pristup prvi put je primijenjen u istraživanjima u nas i sastoji se u usporednoj analizi prihoda (plaća) i proporcionalnih troškova za zdravstvenu zaštitu. Za to je izračunavan Kakwanijev indeks progresivnosti plaćanja za zdravstvenu zaštitu. Rezultati koji su prikazani tabelarno i grafički (usporedba Lorenz krivulje prihoda i krivulje koncentrirajućih troškova zdravstvene zaštite) dokazuju da ispitanici iz skupine s najnižim prihodima plaćaju za zdravstvenu zaštitu proporcionalno svojim prihodima šest puta više od onih iz skupine s najvišim prihodima. Ovaj rezultat potrebno je posebno istaknuti jer dokazuje da je sustav financiranja zdravstva u nas, premda zasnovan na temeljima solidarnosti, zapravo regresivan odnosno da za zdravstvenu zaštitu više doprinose skupine s nižim primanjima nego oni s višim, te da je stoga takav sustav u suštini nepravedan. (Rad je citiran u Index Medicusu.)

U svom dosadašnjem znanstvenom radu pristupnik je aktivno sudjelovao u nizu znanstveno-istraživačkih projekata od nacionalnog i međunarodnog značaja. Iz razdoblja do posljednjeg izbora u zvanje (2001.) izdvojit ćemo one značajnije. Kao suradnik sudjelovao je u nacionalnim istraživanjima “Zdravstvo u SR Hrvatskoj” (1979-80), “Kvaliteta života oboljelih od raka” (1980-82), “Socijalna zaštita u SR Hrvatskoj” (1982-84), “Nova uloga i zadaci sestrinstva” (1986-1989). Bio je voditelj istraživanja “Zdravstvene nejednakosti i zdravstvena politika” (1986-89) i “Društvena stratifikacija, zdravlje i zdravstvena zaštita u gradu Zagrebu” (1990-91). Od međunarodnih projekata, surađuje u europskom komparativnom projektu Svjetske zdravstvene organizacije Ujedinjenih Naroda (WHO/EURO) “Social Inequities in Health” (1986-89), te surađuje u višedisciplinarnom projektu razvoja metodologije za istraživanje kvaliteta života oboljelih od raka “Development of a Core Quality of Life Questionnaire” (1985–89). U tom razdoblju sudjeluje u realizaciji znanstvenih projekata koje financira Ministarstvo znanosti: “Komparativno istraživanje zdravstvenih sustava u Europi i u nas” (1991–95), kao zamjenik voditelja projekta (voditelj S.Letica); “Zdravlje i kvalitet u svezi sa zdravstveno zaštitnim aktivnostima u Republici Hrvatskoj” (1996–1999, voditelj A. Budak), te “Hrvatska zdravstvena anketa” (1996–98, voditelj S. Letica). Od međunarodnih projekata u ovom razdoblju, voditelj je u međunarodnom projektu “Reform of Health Care Systems in Croatia and Central Europe and Its Implications for Equity” (komparativno istraživanje u Hrvatskoj, Češkoj i Mađarskoj, 1993–96). Kao voditelj projekta za Hrvatsku sudjeluje u “Evaluation of the Transition Period in Health Care – User’s Perspective in Selected Central European Countries” (u suradnji s ‘Northern Center for Healthcare Research’ iz Groningena, Nizozemska). U periodu 2001-2006,. iza posljednjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje, aktivni istraživač je u projektu Znanstveni temelji kvalitete zdravstvene zaštite, (2002.–2005), organizator je i istraživač u međunarodnom projektu «Croatian Health Survey»- u suradnji s Canadian Society for International Health, prvoj reprezentativnoj zdavstvenoj anketi provedenoj na uzorku od 12.000 ispitanika. Početkom 2007. pristupniku je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo financiranje znanstvenog projekta. Pristupnik je sudjelovao kao glavni referent, pozvani predavač ili izlagač na 30 međunarodnih znanstvenih ili stručnih skupova, te na 10 domaćih skupova. Neki od značajnijih međunarodnih skupova su i American Sociological Association (Section on Medical Sociology, San Francisco 1998), British Sociological Association (Medical Sociology Group 1992), European Society of Health and Medical Sociology (1986, ‘88, ’90, ’92, ’96), American Public Health Association (1994), Association for Health Services Research (1995), European Public Health Association (1995, 1996), te International Association of Health Policy (1984, 1998, 1999).

Osvrt na znanstvene radove objavljene iza posljednjeg izbora (2001). Nakon posljednjeg izbora pristupnik je objavio ukupno 15 radova od čega je deset objavljeno u međunarodno indeksiranim časopisima, dakle kao A1 radovi. Od tih novih radova također je deset radova objavljeno u časopisima indeksiranima u bazi Current Contents. Osvrnut ćemo se na nekoliko radova nastalih iza posljednjeg izbora pristupnika u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora.

U radu pod naslovom (u koautorstvu s Kušec S.) «Croatian Health System in Transition from the Perspective of Users», British Medical Journal. 331(7510): 223-226, 2005 Jul 23., a koji je indeksiran (u Current Contents, Index Medicus, i drugi) izneseni su najvažniji rezultati pristupnikovih dugogodišnjih istraživanja socijalnih posljedica reformi zdravstva na građane kao korisnike zdravstvene zaštite. U Hrvatskoj, ističe pristupnik, kao i u drugim zemljama u tranziciji, process reforme zdravstva tekao je paralelno s promjenama u političkom sustavu i gospodarstvu. Polazni motiv reforme zdravstva bilo je nezadovoljstvo s nasljeđenim sustavom zdravstva, s ekonomskom neučinkovitošću ustava, liječnici i drugi djelatnici u zdravstvu bili su nezadovoljni svojim materijalnim položajem, a građani kao pacijenti ispoljavali su veliki stupanj nezadovoljstva s dostupnošću zdravstvene zaštite (dugim listama čekanja, ponašanjem osoblja i nedostacima lijekova). Analiza zdravstvene politike u posljednjih petnestak godina pokazuje da se ona uglavnom bavila problemima financiranja, redukcije opsega prava na zdravstvenu zaštitu te uvođenje privatne zdravstvene prakse. Pristupnik zaključuje da je vlada u želji da ostvari makroekonomske ciljeve reforme zaboravila ili negirala interese i potrebe onih kojima je zdravstvena zaštita u prvom redu namjenjena, tj. interese građana kao pacijenata.

Pristupnik je objavio knjigu-udžbenik (u koautorstvu sa G. Cerjan-Letica, S. Letica, S. Babić-Bosanac i S. Orešković) Medicinska sociologija, Medicinska naklada, Zagreb 2003. Medicinska sociologija, koja ne predstavlja samo udžbenik za studente, značajan je doprinos zasnivanju i razvoju jedne nove posebne sociološke discipline-medicinske sociologije. U ovoj knjizi posebno se ističe originalni doprinos pristupnika M. Mastilice u poglavlju “Društvene nejednakosti u zdravlju i zdravstvenoj zaštiti” gdje na sustavan način, polazeći od sociološke teorije o društvenim nejednakostima, razlaže najvažnije uzroke i posljedice socijalnih nejednakosti u zdravstvu.

U radu pod naslovom (u koautorstvu s Sanja Babić-Bosanac) «Citizens’ Views on Health Insurance in Croatia», Croatian Medical Journal 2002;43:417-424, prezentiraju se rezultati empirijskog istraživanja stavova građana Hrvatske o promjenama u zdravstvenom osiguranju. Provedenom univarijatnom i multivarijatnom analizom podataka ispitivane su razlike u stavovima između ispitivanih društvenih skupina. Rezultati prezentirani u radu otkrivaju visoki stupanj neslaganja stanovništva s uvedenim promjenama sustavu zdravstvenog osiguranja. Građani smatraju da već previše moraju plaćati za zdravstvenu zaštitu te da promjene u zdravstvenom osiguranju znače ograničavanje njihovih prava kao pacijenata.

Ocjena ukupne znanstvene djelatnosti pristupnika. Iz ove kraće prezentacije nekih znanstvenih radova, iz pregleda njegove aktivnosti kao istraživača, kao gostujućeg profesora, sudionika u međunarodnim i domaćim savjetovanjima, pristupnika dr. M. Mastilica, izv. prof., koji su nastali prije i poslije posljednjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje, vidljivo je da se radi o vrlo aktivnom i vrsnom znanstveniku, poglavito u području medicinske sociologije, te sociologije zdravstva. Bibliografija radova pristupnika obuhvaća ukupno 68 radova, ne uključujući klasifikacijske radove. Razvrstavanje radova po vrsnoći pokazuje da pristupnik ima ukupno 36 znanstvena rada, od čega je 25 radova objavljeno u časopisima s međunarodnom recenzijom (tj. 25 radova u časopisima citiranima u međunarodnim indeksnim ili sekundarnim publikacijama-Sociological Abstracts, Index Medicus, Excerpta Medica, i drugima). Pristupnik također ima 14 radova u časopisima koji se citiraju u tercijarnim publikacijama (Current Contents, Science Citation Index, Social Siences Citation Index). Navedenim brojem radova pristupnik premašuje Minimalne uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika za znanstveno područje društvenih znanosti (ukupno 25 radova A1+A2). Nakon prethodnog izbora pristupnik je objavio ukupno 13 radova od čega je deset objavljeno u međunarodno indeksiranim časopisima (deset A1 radova propisano Minimalnim uvjetima za izbor u znanstvena zvanja za znanstveno područje društvenih znanosti). Od tih novih radova, također je 12 radova objavljeno u časopisima indeksiranima u bazi Current Contents. Pristupnik je također u svojoj znanstvenoj djelatnosti aktivno sudjelovao u nizu znanstveno-istraživačkih tema i projekata koje je financiralo od Ministarstvo znanosti i tehnologije. Nakon prethodnog izbora, sudjeluje u tri projekta Ministarstva znanosti te dva međunarodna projekta. Pristupnik je poznat i međunarodno priznat znanstvenik pozivan u međunarodne znanstvene projekte i znanstvene skupove. Aktivno je sudjelovao u radu niza međunarodnih simpozija, te radnih sastanaka projektnih timova. Održao je 28 priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima te osam na domaćim skupovima. S obzirom na rečeno, vidljivo je da dr sc. M. Mastilica, izv. prof. i viši znanstveni suradnik svojom sveukupnom znanstvenom djelatnošću ispunjava uvjete za izbor u više zvanje znanstvenog savjetnika, odnosno redovitog profesora prema čl. 32. Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, za znanstveno područje društvenih znanosti, te Minimalnim uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, za znanstveno područje društvenih znanosti.

Osvrt na nastavnu djelatnost. Pristupnik već više od dvadeset godina sudjeluje u izvođenju dodiplomske i poslijediplomske nastave na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao nastavnik na Katedri za sociologiju (kasnije Katedra za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva) sudjeluje u nastavi iz područja primjenjene sociološke discipline – predmeta medicinske sociologije i sociologije zdravstvene zaštite. Napredovao je od suradnika u nastavi (1979.), znanstvenog asistenta (1985.) do znanstveno-nastavnog zvanja docenta za predmet Medicinska sociologija (1993.), i do znanstveno-nastavnog zvanja izvanrednog profesora 2001. g. U razdoblju 1979.–1991.pristupnik je također držao nastavu iz kolegija “Medicinska sociologija” i “Sociologija zdravstva” na područnim Medicinskim studijima u Splitu i Osijeku, a u periodu 1995.–1997. držao je nastavu na kolegiju “Sociologija sestrinstva” na Višoj školi za medicinske sestre i zdravstvene tehničare u Zagrebu. Od 1995. sudjeluje u realizaciji dodiplomske nastave predmeta “Uvod u medicinu i socijalna medicina”, te kolegija «Organizacija zdravstvene zaštite». Od 1992. godine sudjeluje u nastavi izbornog kolegija "Promjene kože lica" na Odjelu za medicinsku kozmetologiju KBC Šalata. Koautor je nastavnog priručnika za isti predmet. Kako smo ranije naveli, pristupnik je i koautor udžbenika iz kolegija Medicinska sociologija, te autor još pet nastavnih, udžbeničkih tekstova.

Pristupnik dr. Mastilica aktivno sudjeluje i u nastavi na poslijediplomskim studijima na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nositelj je nekoliko kolegija-“Sociologija obiteljske medicine” (na poslijediplomskom studiju iz Obiteljske medicine), “Sociologijski pristup epidemiologiji” (na poslijediplomskom studiju iz Epidemiologije), te «Sociološki pristup zdravlju» (na poslijediplomskom studju Javno zdravstvo) Također je voditelj nastave iz predmeta “Psihijatrijska sociologija” na poslijediplomskom studiju Alkoholizam i bolesti ovisnosti. Pristupnik dr. sc. M. Mastilica je pročelnik Katedre za management u zdravstvu te je voditelj kolegija «Osnove managementa» na Zdravstvenom Veleučilištu, a nosilac je i kolegija «Financiranje i ekonomika zdravstva» na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pristupnik je značajno sadržajno i metodski unaprijedio nastavni proces – kako uvođenjem novih tema, tako i koncipiranjem i metodološkim osuvremenjivanjem seminarske nastave koja je organizirana kao istraživački praktikum iz medicinske sociologije. Pristupnik je mentor u deset studentskih stručnih i znanstvenih radova, deset diplomskih radova, tri magistarska rada i jednog doktorata. Pristupnik ima i značajno međunarodno nastavno iskustvo. Od 1984. do danas predavač je i organizacijski direktor međunarodnog poslijediplomskog tečaja "Human Rights and Medicine" koji se održava godišnje u Interuniverzitetskom Centru u Dubrovniku. U razdoblju od 1983.–1994. sudjeluje u nastavi međunarodnog poslijediplomskog tečaja "Planning and Management of Primary Health Care in Developing Countries" na Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kao gost predavač održao je predavanja na University of Chicago, University of California, Los Angeles (UCLA), Mount St. Mary’s College, Los Angeles i University of Wisconsin.

Povjerenstvo zaključuje da je pristupnik Dr. Mastilica ima vrlo bogatu i razvijenu nastavnu djelatnost. Istaknuti je nastavnik medicinsko-socioloških kolegija na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta u Sveučilišta Zagrebu, održao je preko 1000 sati nastave u prethodnom zvanju. Stekao je i značajno međunarodno nastavno iskustvo. Posebice se istaknuo osuvremenjivanjem nastavnog procesa. Nakon prethodnog izbora, osim kontinuirane nastavne djelatnosti, postao je nositeljem kolegija u poslijediplomskoj nastavi te mentor triju magistarskih radova i jednog doktorata. Kao pozvani predavač održao je predavanja na prestižnim sveučilištima u Sjedinjenim američkim državama. Svojom nastavnom djelatnošću pristupnik Dr. Mastilica ispunjava i premašuje propisane zakonske i dodatne uvjete za izbor u više zvanje (uvjeti Rektorskog zbora).

Osvrt na stručnu djelatnost.

Iz priložene dokumentacije vidljivo je da je pristupnik vrlo aktivan i u stručnom radu. Osim objavljenih 12 stručnih radova, aktivno sudjeluje na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Aktivan je i kao organizator stručnih i znanstvenih skupova. Primjerice, od 1984. godine do danas koordinirajući je direktor međunarodnog tečaja “Human Rights and Medicine” pri Interuniverzitetskom Centru u Dubrovniku. Predsjednik je organizacijskog odbora II Europskog kongresa medicinske sociologije održanog u Zagrebu 1988. godine, te član znanstvenog odbora VI kongresa zdravstvene i medicinske sociologije održanog u Budimpešti 1996. Povremeni je savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije Ujedinjenih Naroda (WHO/EURO) za pitanja pravednosti u zdravstvu (od 1986 – 1990). Član je izvršnog odbora European Society of Medical Sociology (1992 –1994). Koordinator je međunarodnog projekta u suradnji s Japanom “Continuing Education for PHC” (1983-89). Pristupnik je također član nekoliko profesionalnih udruženja: Hrvatskog sociološkog društva, European Society of Health and Medical Sociology, International Association of Health Policy, Hrvatskog društva za javno zdravstvo, European Society for Psychosocial Oncology, Hastings Center. U svom stručnom i znanstvenom radu intenzivno surađuje s međunarodno vodećim stručnjacima na području medicinske sociologije, javnog zdravstva, zdravstvene politike i etike zdravstvene zaštite. Bio je na stručnom i znanstvenom usavršavanju u Nuffield Centre for Health Services Studies, Leeds (V. Britanija); Universitaire Instelling Antwerpen, Antwerpen (Belgija); Faculty of Health Sciences, University of Limburg, Maastricht (Nizozemska). Za istaknuti je da je pristupnik bio Fulbright Visiting Scholar, u Center for Health Administration Studies, University of Chicago (1994–1995). Od 1996. godine usko surađuje sa Northern Center for Healthcare Research iz Groningena (Nizozemska) te sa stručnjacima iz nekoliko srednjeeuropskih sveučilišta u sklopu Central European Networka za evaluaciju tranzicije zdravstvenih sustava. 2006 pristupnik je sudjelovao u realizaciji projekta financiranog od strane Europske komisije: ‘Social Protection and Social Inclusion in Croatia’. Izabran je za člana Editorial Advisory Board časopisa “Research in Healthcare Financial Management” (Baltimore, USA). Redovni je recenzent znanstvenih časopisa kao što su: Revija za socijalnu politiku, Croatian Medical Journal, Social Science and Medicine, i drugih.

Uzevši sve to u obzir razvidno je kako je pristupnik dr. sc. M. Mastilica svestrano i intenzivno stručno aktivan.

Zaključak i prijedlog stručnog povjerenstva. Na osnovi svega do sada iznesenoga u ovom ivzještaju, povjerenstvo je mišljenja da je pristupnik prof. dr. sc. Miroslav Mastilica vrstan znanstvenik i istaknuti sveučilišni nastavnik, koji je značajno pridonio razvitku sociologije, a napose medicinske sociologije u Hrvatskoj te prezentaciji domaćih istraživanja u svijetu. Pristupnik je međunarodno dobro poznat i priznat stručnjak i znanstvenik. Povjerenstvo je utvrdilo da pristupnik svojim ukupnim znanstvenim, nastavnim i stručnim radom ispunjava i dijelom premašuje zakonske uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora, odnosno znanstvenog savjetnika (čl.1. Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, Nacionalno vijeće za znanost, NN 84/2005.g.) jer:

 ima stupanj doktora znanosti i objavljene značajne znanstvene radove u

časopisima i publikacijama s međunarodno priznatom recenzijom, koji su

pridonijeli razvoju znanstvenog područja medicinske sociologije;

 ima nove radove nakon izbora u prethodno zvanje;

 ima šest godina znanstvenoistraživačkog rada u znanstvenom zvanju višeg znanstvenog suradnika, te dvadeset godina nastavnog rada na visokom učilištu

• 
  ima ukupno više od 25 objavljenih radova u kategoriji A1+A2
  

Prema Minimalnim uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, za znanstveno područje društvenih znanosti, pristupnik ima 14 A1 objavljenih radova (radovi u časopisima s međunarodnom recenzijom), odnosno ukupno 25 A1+A2 radova, čime ispunjava uvjete za izbor u više znanstveno-nastavno zvanje (znanstveni savjetnik – redoviti profesor).

Prema uvjetima koje propisuje Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske (“Odluka o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja” Narodne Novine br.106/2006), pristupnik ispunjava sedam (traže se četiri od osam) uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora:

• 
  u svojstvu nastavnika izvodio je nastavu na visokim učilištima u trajanju od preko 1000 sati (traži se 600)
  
• 
  koautor je dva (2) sveučilišna udžbenika ili priručnika, te je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja iz dva (2) kolegija.
  
• 
  pod njegovim mentorstvom izrađeno je (i obranjeno) deset diplomskih radova, tri magisterija, a mentor je i jednog doktorata u izradi
  
• 
  pristupnik se dokazao i kao sposoban mentor/komentor u poslijediplomskom studiju što dokazuje objavljivanjem sedam (7, a traži se 2) znanstvenih radova u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski studij.
  
• 
  održao je 28 (traži se 7) priopćenja na znanstvenim skupovima od čega 10 (traži se 4) priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima.
  
• 
  recenzirao je preko deset članaka u međunarodnim i domaćim znanstvenim časopisima.
  
• 
  bio je voditelj i sada je voditelj znanstveno-istraživačkog projekta, a sudjelovao je u više međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata.
  
• 
  kao gostujući znanstvenik boravio je dvije godine, od toga jednu godinu kontinuirano, na inozemnim sveučilištima ili institutima, te je održao pozvana međunarodna predavanja.
  

Navedeno potvrđuje i tablični prikaz radova pristupnika.

TABLICA OBJAVLJENIH RADOVA (rujan 2006)

Vrsta rada	Ukupno	Do posljednjeg izbora	Iza posljednjeg izbora
Znanstveni	33	23	10
Znanstvena kongresna priopćenja in extenso	7	5	2
Stručni	11	10	1
Stručna kongresna priopćenja in extenso	6	4	2
Nastavni tekst	6	3	3
Sažeci kongresnih priopćenja	10	5	5
Ukupno	68	47	21

Iz svega rečenog, vidljivo je da dr. sc. Miroslav Mastilica, izv. profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu, u potpunosti ispunjava uvjete za izbor u znanstveno i znanstveno-nastavno zvanje znanstvenog savjetnika, odnosno redovitog profesora. Povjerenstvo stoga predlaže Fakultetskom vijeću da usvoji ovaj izvještaj i time omogućui nastavak procedure izbora.

Povjerenstvo
1. dr. sc. Ognjen Čaldarović, red. prof. predsjednik
2. dr. sc. Vjekoslav Afrić, red. prof., član
3. dr. sc. Stjepan Orešković, red. prof., član, Medicinski fakultet, Zagreb

Ovaj izvještaj je raspravljen i usvojen na sjednici Vijeća Odsjeka za sociologiju održanoj 14.03.2007.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA FILOZOFIJU

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj u travnju 2003. imenovani smo za članove povjerenstva koje će ocijeniti rezultate natječaja za izbor predloženika dr. sc. Ivana Čehoka u znanstveno-nastavno zvanje docenta ili više za područje humanističkih znanosti, polje filozofije, grana etika, na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu. Budući da je nejasnoća u pogledu utemeljenosti izbora nastavnika viših i visokih škola u znanstveno-nastavno zvanje otklonjena tek nakon dugo vremena, podnosimo Vijeću s velikim – ali najvećim dijelom spomenutom nejasnoćom uzrokovanim – zakašnjenjem, sljedeći
IZVJEŠTAJ
Na natječaj koji je spomenuta ustanova raspisala u dnevnim novinama, prijavio se dr. sc. Ivan Čehok, viši asistent Visoke učiteljske škole u Čakovcu.
Biografija
Ivan Čehok rođen je 1965. u mjestu Korenjak, općina Maruševec. Nakon osnovne škole i gimnazije, koju je završio u Varaždinu, studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu filozofiju i komparativnu književnost. Na istom je fakultetu i doktorirao, nakon što je u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku magistrirao iz područja filozofije. Od 1989. radi kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – Odjel pedagogijskih znanosti u Čakovcu (danas Visoka učiteljska škola), gdje je nakon obranjene doktorske disertacije unaprijeđen u suradničko zvanje višeg asistenta.

Obavlja istaknute dužnosti u javnom i političkom životu, pa je među ostalime u više mandata saborski zastupnik, te gradonačelnik Varaždina.

Znanstveni rad
Dr. Ivan Čehok objavio je jednu knjigu i najmanje osam znanstvenih članaka (od toga dva na njemačkom jeziku). Također je priredio i jednu hrestomatiju, kao i (u koautorstvu s I. Koprekom) jedan priručnik.

Knjiga nosi naslov Filozofija Stjepana Zimmermanna (HFD, Zagreb 1993., 151 str.). Filozofijski opus S. Zimmermanna podijeljen je na gnoseologijski (noetički) i socijalnofilozofijsko-etički dio. Oba ta dijela čine dio filozofijskog sustava koji se imenuje kao filozofija života. Cjelokupni opus Zimmermannov uvrštava se u neoskolastičku orijentaciju, a obilježavaju ga pokušaj utemeljenja objektivističke noetike i pokušaj dokazivanja mogućnosti metafizičke spoznaje. Iako je slijedio tradiciju novije skolastike, Zimmermann joj je dao i samostalne doprinose, pobijajući nasuprot Mercieru skepticizam, što je bilo motivirano obranom osnovnih dogmatskih postavki, te dokazujući kroz djelomičnu kritiku Geysera metafizičku vrijednost načela uzročnosti. Autor napose ukazuje na važnost njegovih etičkih razmatranja, te ih detaljno analizira. U cjelini ocjenjuje Zimmermannovu filozofiju kao značajnu ne toliko zato što je u njoj oblikovan jedan zaokruženi neoskolastički sustav filozofije, već prije svega zato što je Zimmermann tadašnjoj hrvatskoj filozofijskoj i kulturnoj javnosti prikazivao najvažnija usmjerenja suvremene filozofije i sistematizirao ih i historijski i problematski. Zimmermannov opus, zaključuje autor, predstavlja izvor važnih podataka za razumijevanje stanja filozofije početkom 20. stoljeća u Europi, a ujedno i prvi dodir hrvatske filozofije s nekim tendencijama suvremene filozofije.

Bodovanje: 1,5 x 1 (izvorni rad) x 12 a. a. x 1,5 (vrsnoća a1) = 36 bodova

Članci koji se u ovom postupku uzimaju u obzir su sljedeći:

«Osjetilno zamjećivanje i vrijeme u Aristotela», Filozofska istraživanja, 10/1990, br. 37, str. 1023.- 1038. Polazeći od Aristotelove Fizike i njezinih klasičnih i novijih interpretacija, autor tematizira problem vremena u sklopu pitanja o promjenama ili gibanjima duše kao uvjeta svijesti o protjecanju vremena. To se povezuje s pitanjem o mogućnosti zamjećivanja izvan duše. Upućujući na na višeznačnost Aristotelova pojma kretanja duše, autor pokušava razriješiti neke epistemologijske i ontologijske sporove povezane s pretpostavkama tumačenja Aristotela.

Bodovanje: 1,5 x 1(izvorni rad) x 2 a. a. x 1,5 (vrsnoća) = 4,50

«Kačićevo tumačenje Scotova nauka o univerzalijama», Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 17/1991., br. 1.-2., str. 159. – 168. Autor istražuje Kačićevu recepciju Scota u djelu Elementa peripatetica, gdje Scotova logika nije samo vjerno prikazana, nego je na temelju spora oko univerzalija rasvijetlio kontekst Scotove filozofije, te pokušao pronaći podudarnost između ens reale i ens logicum.

Bodovanje: 1,5 x 1(izvorni rad) x 1 a. a. x 1,5 (vrsnoća) = 2,25

«Vrijeme i spoznaja u filozofiji Tome Akvinskoga», Filozofska istraživanja, 13/1992., br. 48., str. 59. – 73. U svrhu potpuna vrednovanja Tomine teorije spoznaje nužno je uzeti u obzir ne samo njegovo tumačenje spisa De anima, već i tumačenje spisa De sensu et sensibile kao i De memoria et reminiscentia, u kojima se postavlja odnos vremena i duševnih moći.

Bodovanje: 1,5 x 1(izvorni rad) x 1,6 a. a. x 1,5 (vrsnoća) = 3,60

«Filozofijska ostavština Stjepana Zimmermanna», Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 19/1993., str. 193. – 207. Autor predstavlja i komentira Zimmermannove neobjavljene rukopise Jaspersov egzistencijalizam, Uvod u filozofiju i Znanost i vjera, te dokazuje zbog čega su ti rukopisi iz ostavštine važni za cjelokupni njegov opus (pokušaj konvergencije neoskolastike i egzistencijalizma, prilozi filozofiji kulture).

Bodovanje: 1,5 x 1(izvorni rad) x 1,5 a. a. x 1,5 (vrsnoća) = 3,37

«Philosophische Begrűndung der Pädagogik», str. 67.- 90. Pošavši od Herbarta i hrvatske filozofijske i pedagogijske recepcije herbartizma (posebice kod F. Markovića, Arnolda, Basaričeka, itd.), autor se usredotočuje na utjecaj Dittesa na filozofiju odgoja u kontekstu spora oko sekularizacije školstva, kao i na pozitivističke utjecaje u filozofijskom utemeljivanju pedagogije.

Bodovanje: 1,5 x 1(izvorni rad) x 2,5 a. a. x 1 (vrsnoća) = 3,75

«Die Kulturphilosophie von Stjepan Zimmmermann», Synthesis Philosophica, 8/1993., br. 16, str. 489.- 501. Prikazuje se Zimmermannova filozofija kulture, te naglašava da je Zimmermannovo razumijevanje kulture s jedne strane utemeljeno na njegovu preispitivanju onih etičkih teorija koje su u njegovo doba postale ideologijskim čimbenicima, a s druge stane na istraživanju društvenih struktura koje su nositeljice kulture. On traži alternativu etičkom relativizmu u temeljnim kršćanskim vrednotama (ljubav, dobrota, itd.) i njihovu ozbiljenju u individuama i zajednici.

Bodovanje: 1,5 x 1(izvorni rad) x 2,4 a. a. x 1,5 (vrsnoća)= 5,40

«Kriza europskog obrazovanja i zadaća praktične filozofije», Društvena istraživanja, 5/1996., br. 1., str. 23. -37. Razmatrajući krizu obrazovanja, autor ističe tri njezine ključne značajke, razdvajanje obrazovnih sadržaja, rascjepkanost znanja i zanemarivanje transcendentalno-kategorijalnih uvjeta spoznaje, kao i potpunu odvojenost obrazovanja od odgoja. Zadaća je praktičke filozofije da krizu obrazovanja protumači kao način dovođenja ustanovljenih znanstvenih paradigmi u pitanje, kako bi se tragalo za novim paradigmama spoznaje i djelovanja, usmjerenima na samoispunjenje čovjeka i izgradnju prosvjećene zajednice.

Bodovanje: 1,5 x 1(izvorni rad) x 2 a. a. x 1,5 (vrsnoća) = 4,50

«Škola u demokratskome društvu», Metodički ogledi, 6/1995, br. 1., str. 81. -86. U članku se razmatraju filozofijske pretpostavke demokratizacije odgojno-obrazovnog sustava u skladu sa standardima demokratskog društva.

Bodovanje: 1,5 x 0,9 (prethodno priopćenje) x 0,6 a. a. x 1 (vrsnoća a2) = 0,81

U cjelini pristupniku se na temelju znanstvenih radova (bez stručnih radova, koji bi se također mogli bodovati) smije priznati 64,18 bodova, što je samo po sebi dovoljno za izbor u najviše znanstveno zvanje, ali on ispunjava (imajući u vidu i to da je objavio samo jednu knjigu, iako osim nje i najmanje osam znanstvenih članaka, od toga šest u časopisima međunarodnog ranga) tek uvjete za izbor u zvanje višeg znanstvenog suradnika.

Dr. Čehok je referatima sudjelovao na više od pet znanstvenih skupova, od toga na najmanje tri međunarodne konferencije (u Dubrovniku, Cresu i Zagrebu).

Nastavni rad
Dr. Čehok je već dugo godina djelatan kao asistent, potom i viši asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – Odjel pedagogijskih znanosti u Čakovcu (danas Visoka učiteljska škola), te u tom svojstvu samostalno izvodi kolegije i seminare. Održao je preko 500 normativnih sati nastave (dio toga i na Fakultetu za informatiku u Varaždinu).Dao je značajan doprinos inovaciji nastavnih programa, a neke je predmete – primjerice, etiku - i uveo u visokoškolsko obrazovanje učitelja i odgojitelja na Odjelu (odnosno visokoj školi), te je za njih izradio odgovarajuće programe. Iako u novije vrijeme, uslijed pojačana javnog angažmana i odgovornih dužnosti koje obavlja, više ne izvodi nastavu onim intenzitetom kao što je to činio ranije, očigledno je da je održao dovoljan broj normativnih sati visokoškolske nastave potrebnih za ispunjenje uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje za koje se predlaže. Priručnik Etika (što ga je priredio zajedno s I. Koprekom, te napisao nekoliko poglavlja tog priručnika) uvršten je u ispitnu literaturu na nekoliko visokoškolskih ustanova (npr. na Filozofskom fakultetu u Splitu za predmet Etika I). Isto vrijedi i za drugi Čehokov priručnik, hrestomatiju Filozofija odgoja.
Stručni rad
Dr. Čehok objavio je četiri srednjoškolska udžbenika iz etike (tri samostalno, a jedan u koautorstvu s F. Grgićem), a priredio je s I. Koprekom priručnik Etika (s podnaslovom Priručnik jedne discipline Školska knjiga, Zagreb 1996., str. 331), za koji je napisao i nekoliko poglavlja. Priručnik je u prvom redu namijenjen nastavnicima i studentima (ali i ambicioznijim učenicima), tako da ponegdje služi i kao udžbenik. Kao udžbenik za studente učiteljskih smjerova služi i drugi pristupnikov priručnik Filozofija odgoja (Školska knjiga, Zagreb 1997., str. 210), u kojemu su uz priređivačev predgovor zastupljeni razni hrvatski autori, od Vergerija do Vladimira Filipovića. Zapažena je i pristupnikova stručno utemeljena politička djelatnost na unapređivanju odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Također je objavio i veći broj recenzija i prikaza.
Zaključak
Na temelju navedenoga, posebno uzevši u obzir količinu i vrsnoću objavljenih znanstvenih radova, možemo ustanoviti da dr. sc. Ivan Čehok ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika. Također je ispunio i uvjete (više od 300 normativnih sati nastave na visokoškolskim ustanovama, koautorstvo jednog sveučilišnog udžbenika, uvođenje novih predmeta i sadržaja predmeta na visokoškolskom studiju, referati na više od pet znanstvenih skupova, od čega veći dio na međunarodnim skupovima) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za područje humanističkih znanosti, polje filozofije, grana etika, na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu.

U Zagrebu, 5. ožujka 2007.

Članovi Stručnog povjerenstva:

Dr. sc. Žarko Puhovski, red. prof.

Dr. sc. Ante Čović, red. prof.

Dr. sc. Milan Polić, red. prof.

Učiteljskog fakulteta u Zagrebu

Dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.

Dr. sc. Nikola Jakšić, red. prof. (Sveučilište u Zadru)

Dr. sc. Vladimir Peter Goss, red. prof. (Filozofski fakultet, Rijeka)

Zagreb, 6. ožujak 2007.