Te u zagrebu filozofski fakultet

Dr. sc. Meri Tadinac, red. prof.

Dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof.

Odsjek za psihologiju

Filozofski fakultet, Zagreb
Dr. sc. Zoran Đogaš, izv. prof.

Medicinski fakultet, Split

U Zagrebu, 29. svibnja 2008.
Fakultetskom vijeću

Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Predmet: Mišljenje o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje društvenih znanosti, polje psihologija, na Medicinskom fakultetu u Splitu.
Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici od 29. travnja 2008. imenovalo nas je u povjerenstvo koje treba dati mišljenje o navedenom predmetu. Na osnovi proučene dokumentacije podnosimo Vijeću

IZVJEŠTAJ

Na natječaj za izbor zaposlenika u znanstveno- nastavnom zvanju docenta, koji je Medicinski fakultet u Splitu objavio u “Narodnim novinama” i „Slobodnoj Dalmaciji“ 20. veljače 2008., prijavio se samo jedan pristupnik – dr. sc. Goran Kardum, trenutno zaposlen u suradničkom zvanju asistenta na katedrama Neuroznanost te Znanstvena metodologija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Životopis pristupnika

Dr. sc. Goran Kardum rođen je u Splitu 1974, gdje je završio osnovno i srednje školovanje. Godine 1993. upisuje studij psihologije u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1998. godine obranvši diplomski rad Metodologijski i psihometrijski aspekti primjene CRD serije u istraživanjima kognitivnog razvoja. Usporedno sa studijem psihologije, 1996. godine upisuje dodatni studij informatike (DHI) u Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2000. godine diplomirao obranom diplomskog rada Izrada računalnog sučelja za CRD bateriju testova. Iste godine upisuje poslijediplomski studij Informatički management na Odjelu informatike Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svibnju 2003. godine magistrira radom Primjena računalne psihodijagnostike u ispitivanju ljudskih potencijala. Godine 2004. upisuje jednogodišnji doktorski studij iz psihologije u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U srpnju 2007. obranio je disertaciju Povezanost procesa učenja i značajki EEG valova u sporovalnom i REM spavanju.

Od 1998. godine radi u agenciji PULS na radnom mjestu istraživača, voditelja projekata, do 2000. godine kada prelazi na radno mjesto znanstvenog novaka na Odjelu informatike Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje se uglavnom bavio ekspertnim sustavima i jezicima umjetne inteligencije. U ljeto 2001. vraća se u Split i prelazi kao znanstveni novak na projekt Neurotransmiteri u kontroli disanja (voditelj: prof. dr. sc. Zoran Đogaš) pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Od 2006. godine radi kao asistent, a od 2007. kao viši asistent pri katedrama Neuroznanost, Znanstvena metodologija i Psihološka medicina. Od 2005. godine radi i kao vanjski suradnik Odjela za sociologiju, Sveučilišta u Zadru na kolegijima znanstvene metodologije i multivarijatnih analiza.

Osim rada na fakultetu pri navedenim znanstveno nastavnim jedinicama, sudjeluje i u radu Laboratorija za kliničku neuroznanost Kliničke bolnice Split i Medicinskog fakulteta.

Povremeni je recenzent časopisa Croatian Medical Journal i član uredništva časopisa Signa Vitae. Član je Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatskog društva za neuroznanost.

Znanstvena djelatnost

Pristupnik je u razdoblju od 2002-2006 bio istraživač u projektu MZOŠ Neurotransmiteri u kontroli disanja (0216003, voditelj prof. dr. Zoran Đogaš), a trenutno je aktivni istraživač u projektu Neuralna kontrola disanja u budnosti i spavanju (216-2163166-0513, voditelj prof. dr. Zoran Đogaš). Također sudjeluje u projektu razvoja informacijske tehnologije Razvoj mrežne aplikacije za individualno i skupno psihologijsko testiranje (2002-119, voditelj prof. dr. sc. Zoran Đogaš)

Objavio je ukupno 15 znanstvenih radova, od čega 10 u kategoriji a1, pri čemu je još jedan znanstveni rad iz te kategorije prihvaćen za tisak. Međutim, s obzirom na način izračuna doprinosa istraživača u radovima s većim brojem autora (Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, NN 84/2005), ukupan broj radova pristupnika je 6.19 (od čega 3.56 u kategoriji a1).

Prikazat ćemo neke od znanstvenih radova pristupnika.

U nekoliko radova autori su se bavili utjecajem različitih nepovoljnih činitelja na mentalne i psihomotoričke sposobnosti:

Glavor Duka, K., Petri, M.N., Kardum, G. (2006). Is deterioration of mental and psychomotoric functions at low concentrations of ethyl alcohol in blood really irrelevant?. Zbornik radova ''2nd Congress of the Alps-Adria Working Community on Maritime, Undersea, and Hyperbaric Medicine'', Zadar, 79-82. U ovom je radu ispitana je točnost široko raširenog uvjerenja da male koncentracije etilnog alkohola u krvi (do 0.05%) ne utječu značajno na psihomotoričke sposobnosti, naročito ne tijekom vožnje. Ispitivanje je provedeno na mladim i zdravim sudionicima koji su uvježbani u nizu zadataka, a zatim su te zadatke izvodili nakon konzumacije 0.5 dl jakog alkoholnog pića (što je koncentraciju alkohola u njihovoj krvi dovelo na razinu od 0.022± 0.0007%). Uradak u svim zadacima bio je statistički značajno niži, no, što je posebno zanimljivo, samoprocjene na skalama energičnosti, pobuđenosti i samopouzdanja nisu se razlikovale od onih prije konzumacije alkohola.

Dropulic, N., Petri, M.N., Kardum, G. (2005). Utjecaj umjerene dehidracije na mentalne i psihomotoričke sposobnosti – prethodno priopćenje. Zbornik radova ''Hrvatski dani primarne zdravstvene zaštite'', Labin, 191-202.

U ovom je radu ispitan utjecaj dehidracije na niz mentalnih i psihomotoričkih sposobnosti. Prvi znaci deterioracije pokazali su se već devet sati nakon početka eksperimenta, a očitovali su se u produljenom vremenu rješavanja testova i povećanom broju pogrešaka. Sudionici su također popunjavali skale samoprosudbe trenutnog emocionalnog stanja, pri čemu je snižavanje rezultata na tim skalama visoko koreliralo s rezultatima na testovima mentalnih i psihomotoričkih sposobnosti.

Petri M. N., Dropulic N., Kardum, G. (2006). Effects of voluntary fluid intake deprivation on mental and psychomotor performance. Croatian Medical Journal, 47, 855-861.

Nakon prethodne preliminarne studije, u ovom je radu prošireno ispitivanje utjecaja 24-satne deprivacije tekućine na mentalne i psihomotoričke funkcije, kao i na samoprocjene anksioznosti, depresije, radne energije i samopouzdanja. Mjerenja su obavljanja svaka tri sata tijekom 24-satnog razdoblja. Osnovni je nalaz da je deprivacija dovela do pogoršanja u objektivnim parametrima procesiranja, ali nije došlo do promjena u subjektivnim procjenama ispitivanih psiholoških varijabli.

Iako provedeni na relativno malom broju ispitanika, opisani radovi predstavljaju zanimljiv doprinos izučavanju različitih čimbenika koji mogu utjecati na funkcioniranje pojedinca u raznim nepovoljnim uvjetima i pružili su bitne naznake za buduća istraživanja u ovom području.
Druga skupina radova bavi se istraživanjima djece s kroničnim bolestima i one tretirane u jedinicama intezivnog liječenja:

Mestrovic, J., Kardum, G., Polic, B., Mestrovic, M., Markic, J., Sustic, A, Krzelj, V. (2006). The influence of chronic health conditions on susceptibility to severe acute illness of children treated in PICU. European Journal of Pediatrics, 165, 526-529. U ovom radu ispitan je utjecaj kroničnih zdravstvenih teškoća na podložnost teškim akutnim bolestima na skupini djece liječene u pedijatrijskoj jedinici intenzivne skrbi u Splitu. Prikupljeni su podaci o 591 pacijentu mlađem od 18 godina. Osnovni je nalaz da posebno izraženu podložnost akutnim bolestima nalazimo kod djece s neurorazvojnim teškoćama, pri čemu je ona značajno veća nego u skupinama kako djece bez kroničnih bolesti, tako i djece koja imaju kronične poremećaje koji nisu neurorazvojne prirode.

Mestrovic J, Kardum G, Sustic A, Polic B, Mestrovic M, Markic J, Zanchi J. (2007). Neurodevelopmental disabilities and quality of life after intensive care treatment. Journal Paediatrics and Child Health. 43, 673-676. Ovaj rad predstavlja nastavak istraživanja djece koja su liječena u pedijatrijskoj jedinici intenzivne skrbi i ispitana je njihova kvaliteta života. Primijenjena je RAHC ljestvica kvalitete života koja uključuje mjere u više domena poput težine simptoma, pokretljivosti, emocionalnih teškoća, odstupanja od normalnog rasta i razvoja, poremećaja u socijalnom funkcioniranju te uspjeha u školskih i izvanškolskim aktivnostima. Ispitane su obitelji 371 djeteta i pokazalo se da djeca nakon liječenja u jedinici intenzivne skrbi imaju dobru kvalitetu života. Djeca oboljela od kroničnih bolesti nisu se po kvaliteti života razlikovala od djece koja nemaju kroničnih poremećaja, pri čemu je jedini izuzetak skupina neurorizične djece kod kojih je ustanovljena viša razina zdravstvenih problema i niža kvaliteta života.

Nalazi ovih istraživanja ukazuju na potrebu daljnjeg izučavanja raznih aspekata bolesti i kvalitete života kod neurorizične djece, a imaju i niz praktičnih implikacija za planiranje specifičnih postupaka u svrhu poboljšanja kvalitete života ove specifične skupine.

U tri znanstvena rada: a) Rogulj ZM, Baloevic E, Dogas Z, Kardum G, Hren D, Marusic A, Marusic M. (2007). Family medicine practice and research: survey of physicians' attitudes towards scientific research in a post-communist transition country. Wien Klin Wochenschr, 119, 5-6, 164-169.; b) Dogas Z, Kardum G, Miric L, Sevo V, Tolic T, Ursic A, Vasiljevic P, Zekic S. (2003). Attitudes towards science and alternative medicine of medical, economics and business, and electrical engineering students in Split, Croatia. Croatian Medical Journal, 44(1), 75-79.; te c) Kovacic Z, Marendic M, Soljic M, Pecotic R, Kardum G, Dogas Z. (2002). Knowledge and attitude regarding sleep medicine of medical students and physicians in Split, Croatia. Croatian Medical Journal, 43(1), 71-74. autori se bave znanjem i stavovima prema različitim aspektima medicine općenito, alternativne medicine, medicine spavanja te medicinskih znanstvenih istraživanja na različitim uzorcima sudionika: obiteljskim liječnicima opće prakse, studentima medicine te studentima društvenih i tehničkih fakulteta. Pokazalo se da i liječnici i studenti medicine imaju pozitivni stav prema znanstvenim istraživanjima, a najmanje pozitivan prema alternativnoj medicini. Stav prema znanosti bio je statistički značajno pozitivniji kod studenata medicine nego kod studenata društvenih i tehničkih fakulteta. Što se tiče medicine spavanja, i dodiplomski i postdiplomski studenti medicine te specijalisti pokazali su slabo znanje o ovom području, no pozitivne stavove. Iz ovih nalaza proizlaze važne implikacije kako za promjene u studiju medicine (veći naglasak na izobrazbu u pojedinim područjima) tako za nastojanja da se veći broj liječnika opće prakse uključi u znanstvena istraživanja.
Kao što se vidi iz navedenih prikaza, pristupnik ima raznolike interese, a glavna odlika njegova znanstvenog rada je interdisciplinarnost. Smatramo da se radi o vrlo perspektivnom mladom znanstveniku koji će promicati psihologijsku znanost u okviru tima neuroznanstvenika s kojima radi.

Stručna djelatnost