Te u zagrebu filozofski fakultet

Galić S. (2002) Neuropsihologijska procjena, Jastrebarsko: Naklada Slap

U knjizi pod naslovom Neuropsihologijska procjena autorica vrlo ambiciozno i uspješno, na više od 450 stranica opisuje izuzetno interesantno i danas vrlo aktualno područje psihodijagnostike. Knjiga se sastoji od tri glavna poglavlja, te većeg broja podpoglavlja i manjih sekcija. Cjelokupni tekst je primjereno didaktički opremljen i sadrži primjere iz prakse, opise slučajeva, tablice i slike. Na kraju je naveden bogat popis korištene literature od 319 bibliografskih jedinica. U prvom poglavlju sustavno je izložen kratak povijesni pregled, definicije i određenje kliničke neuropsihologije u odnosu s najbližim i suradnim disciplinama. Nadalje su obrađeni osnovni pojmovi vezani za neuropsihološku procjenu, da bi u četvrtom podpoglavlju na opsežan (preko 50 stranica) i vrlo sustavan način bili obrađeni oni funkcionalni sustavi ponašanja i poremećaji koji su najčešće predmet neuropsihološke procjene. U drugom poglavlju autorica je na gotovo 100 stranica prikazala najpoznatije testove i tehnike koji se koriste u neuropsihologijskoj procjeni. Testovi su prikazani odvojeno za odraslu i dječju dob, na način da se pokušalo prezentirati testove slijedeći najčešće poremećaje i bolesti za koje se traži neuropsihologijska procjena. U trećem poglavlju, prvi put u nas, prikazani su odabrani Bentonovi testovi iz neuropsihologijske baterije koja danas u svijetu predstavlja jednu od najčešće korištenih i istraživanih tehnika na ovom području.

Knjiga Neuropsihologijska procjena predstavlja vrijedan doprinos psihološkoj literaturi iz ovog područja. Autorica se bavi u nas još uvijek novim, ali sve aktualnijim područjem rada kliničkih psihologa. Danas se smatra da je upravo klinička neuropsihologija budućnost kliničke psihologije. Radi se o interdisciplinarnom području atraktivnom kako sadašnjim, ali isto tako i budućim kliničkim psiholozima, pa možemo reći da u tom smislu autorica odgovara na potrebe stručne psihološke javnosti u Hrvatskoj. Obrada teme zasniva se na suvremenim znanstvenim spoznajama iz ovog područja. U tom smislu autorica je uspješno integrirala najnovija znanja i postignuća svjetskih eksperata s našim domaćim potrebama i specifičnostima, te vlastitim praktičnim iskustvima na ovom planu. Knjiga obiluje dragocjenim primjerima iz prakse u obliku prikaza slučaja. Posebno u drugom poglavlju knjiga obiluje savjetima psiholozima koji rade neuropsihologijsku procjenu, a koji su rezultat bogatog kliničkog iskustva autorice. U jezičnom smislu sadržaj je iznesen pregledno, sadržaji poglavlja logički se nadovezuju i slijede didaktički primjereni put od pojašnjenja osnovnih pojmova do specifičnih postupaka procjene. Knjiga se koristi kao literatura za predmete Klinička psihodijagnostika na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i za predmet Klinička neuropsihologija na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru.

Galić S. (2007). Poremećaji konceptualnog mišljenja i izvršnih funkcija u shizofrenih osoba, Suvremena psihologija, 10:77-94

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost odstupanja u broju dovršenih kategorija na Wisconsin testu razvrstavanja karata u shizofrenih bolesnika te ispitati razlike po dobi, spolu, obrazovanju, dužini trajanja bolesti, inteligenciji, verbalnom učenju i pamćenju, neposrednom dosjećanju vidno prezentiranih sadržaja i psihopatološkim odstupanjima (mjerenim inventarom ličnosti) između shizofrenih osoba sa i bez odstupanja u broju dovršenih kategorija na Wisconsin testu razvrstavanja karata. U istraživanje je uključeno 56 osoba s dijagnozom shizofrenije podijeljenih u dvije skupine: s odstupanjima i bez odstupanja na testu. Odstupanja su određena u odnosu na norme osnovane na dobi i obrazovanju.

Skupina s odstupanjima u broju dovršenih kategorija bila je starija i s dužim trajanjem bolesti, s manje godina obrazovanja, s nižim rezultatima na ljestvici inteligencije i osjetljivija na učinke proaktivne inhibicije. Nisu nađene značajne razlike u verbalnom učenju i pamćenju, neposrednom dosjećanju kompleksnog lika i psihopatološkim odstupanjima. Dobiveni rezultati upućuju na mogućnost da su deficiti konceptualnog mišljenja i izvršnih funkcija nezavisni od deficita pamćenja i rezultata na inventaru ličnosti, ali povezani s razinom intelektualnih sposobnosti, obrazovanjem i trajanjem bolesti.
Galić S. (2007). Wisconsin test razvrstavanja karata u diferencijalnoj dijagnostici shizofrenije i lezija mozga, Suvremena psihologija, 10:223-236

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati postoje li razlike u rezultatima na WCST između shizofrenih osoba i osoba s lezijama mozga. U istraživanje je uključeno 55 osoba s dijagnozom shizofrenije i 55 osoba s lezijama mozga koje su upućene na psihodijagnostičku procjenu u jednoj općoj bolnici. Skupine su bile ujednačene prema dobi, obrazovnoj razini i kvocijentu inteligencije. Rezultati pokazuju da su ukupni broj i postotak pogrešaka, broj i postotak perseverativnih pogrešaka, postotak konceptualne razine odgovora, broj dovršenih kategorija i broj pokušaja za uspješno dovršavanje prve kategorije pokazatelji značajni u diferencijaciji shizofrenog poremećaja i lezija mozga. Shizofrene osobe imaju izraženije teškoće u promjeni kognitivne udešenosti i u korištenju povratnih informacija iz okoline za usmjeravanje ponašanja, inicijalnoj konceptualizaciji i konceptualnoj fleksibilnosti i apstrakciji nego osobe s lezijama mozga. Skupine se ne razlikuju značajno prema ukupnom broju pokušaja, broju ispravnih odgovora, broju i postotku neperseverativnih pogrešaka, konceptualnoj razini odgovora i neuspjehu da se održi udešenost.

U drugo područje znanstvenog interesa dr.sc. Slavke Galić ubrajaju se radovi iz dječje kliničke psihologije i razvojne psihopatologije. Radovi iz ovog područja rezultat su suradnje na znanstvenim projektima i daju vrijedne rezultate u razumijevanju nastanka i održavanja anksioznosti koja predstavlja rizičan čimbenik za razvoje ozbiljnih psihičkih i tjelesnih smetnji.
U nastavku slijedi prikaz radova iz tog područja..
Vulić-Prtorić, A, Galić, S, Coha, R, Grubić, M, Lopižić, J, Padelin, P. (2007). Anxiety in Children with Headaches. Psychological Topics, 16, 2: 201-224.

Cilj ovog rada je bio utvrditi različite aspekte anksioznosti kod djece koja pate od glavobolja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 183 djece osnovnoškolske dobi koja su bila razvrstana u 4 skupine: djeca s glavoboljama liječena na pedijatriji, djeca s glavoboljama koja nisu liječena, djeca s anksioznim smetnjama i usporedna skupina djece bez smetnji. Rezultati istraživanja su pokazali kako djeca koja pate od glavobolja pokazuju više anksioznih simptoma od usporedne skupine, pri čemu su češći simptomi separacijske anksioznosti, anksiozne osjetljivosti i ispitne anksioznosti. Većina djece koja pate od glavobolja imaju anksiozne smetnje koje svojim intenzitetom ne dosižu razinu potrebnu za dijagnosticiranje anksioznog poremećaja, ali autori zaključuju kako treba dalje ispitati njihov etiološki značaj u nastanku somatskih smetnji.