Uvod u islam

BILJEŠKE

LEKCIJA Nudeći Krista 0* m kao iskustvo

U našoj posljednjoj lekciji ispitujemo potrebu da Krista ponudimo muslimanima "kao iskustvo". Što pod time mislim? Jednostavno ovo: biblijsko kršćanstvo nije dogma koju treba naučiti nego Osoba s kojom se treba susresti. To je živo iskustvo živog Krista. Prema dogmi nije bilo nikakve mogućnosti da Savle iz Tarza postane kršćanin. Ali kada je ugledao Isusa, obratio se - i kako je samo i2vanredan kršćanin postao!

Kulturološki čimbenici i biblijski razlozi zalažu se za metodu evangelizacije koja muslimana susreće licem u lice s neusporedivim Spasiteljem, a ne u debatu o kršćanstvu. Za muslimane su praktične potrebe - ne kozmička teološka pitanja - najvažnija. Zapadnjačka "logika" njima nema smisla, To znači da moramo odbaciti neproduktivne metode. Moramo predstaviti Isusa našim muslimanskim prijateljima onakvim kakav on zaista jest, kao onoga koji može pomoći u njihovim svakodnevnim problemima. Ukoliko nam to ne uspije, oni će i dalje smatrati svoju religiju superiornom.

Ivan kaže kako su neki Grci jednom došli sa zamolbom Filipu, jednom od Isusovih učenika: "Gospodine, željeli bismo vidjeti Isusa"(Iv 12:21). Vjerujem da Sveti Duh i danas nadahnjuje mnoga srca muslimana da traže isto. Predmet ove lekcije je kako na to možemo odgovoriti.

Ponuditi praktični susret s Kristom Uzeti u obzir muslimansku logiku Odgovoriti na potrebe

Kada završite ovu lekciju, trebali biste biti u stanju:

0. 
   navesti razloge koji podupiru potrebu da se kršćanstvo predstavi
   muslimanima kao praktični susret sa Isusom Kristom
   
1. 
   izbjeći probleme u evangelizaciji koji su prouzroćeni naporom da se
   zapadnjačka logika nametne muslimanskom načinu razmišljanja
   
2. 
   objasniti zbog čega kršćani koji evangeliziraju medu muslimanima
   moraju naglasiti odgovore koje Krist daje na svakodnevne probleme i
   potrebe
   

1. 
   Proučite lekciju na uobičajeni način. Poklonite posebnu pozornost
   ciljevima i usmjerite svoj rad na to da ih možete ispuniti.
   
2. 
   Ponovite prethodne tri lekcije, kao pripremu za ocjenjivanje vašeg
   napretka.
   

1. 
   Pripremajte se za završni ispit.
   

apologeta egzistencijalizam linearna logika silogizam transcendentalno

PONUDITI PRAKTIČNI SUSRET S KRISTOM.

Postoje dva snažna razloga za nuđene kršćanstva muslimanima kao praktični susret s Kristom. Prvi je kulturološki, drugi je biblijski.

Kulturološki - pravo mjesto za početak.

t

Prvo, muslimanska kultura pokazuje da je praktični susret s Kristom pravo mjesto za početak. Ozbiljni teološki sporovi između kršćanstva i islama često su rezultirali neuspjehom u vođenju muslimana Kristu. Ova pitanja dotiču se osnovnih načela vjere - Biblije, Trojstva, božanstva Krista, sinovlji odnos Krista, te raspeće.

Uz to, sporovi oko ovih načela dovode u fokus neka vjerovanja i misli muslimana koji su potpuno neprihvatljivi kršćanima. To uključuje islamsko vjerovanje daje Kuran konačno Božje otkrivenje čovjeku, daje Muhamed posljednji i najveći prorok, samim tim i pečat svih proroka, te da Bog želi da se svi ljudi obrate na islam.

Kako god ozbiljna mogu biti ova pitanja, nisu nepremostiva zapreka. Također mislim da evangelizaciju muslimana ne bismo trebali započeti konfrontacijom ovim pitanjima. Ono što želim dokazati je da je u početnom stadiju kršćansko muslimanskog susreta važnrje pokazati muslimanu Isusa Krista nego pokušati izgladiti teološke poteškoće.

Jedan od prvih koraka u svjedočenju muslimanu je uzeti ga za ruku i upoznati s Isusom. Želim da moj prijatelj musliman hoda s Isusom po Judeji, sjedi s njim pored Galilejskog mora, sluša ga, gleda kako čini čuda, čuje njegove molitve, razgovara s njim, vidi njegovo raspeće, gleda kako dolazi živ u gornju sobu nakon uskrsnuća. Želim da moj prijatelj musliman uvidi kako je Isus jedinstven, ali poput nas, visoko, a ipak blizu, nenadmašiv ali ne udaljen. Želim da on shvati daje Isus na nebu, ali i na zemlji, daje jednom umro, ali daje danas živ.

1 Pročitajte naslove traktata dolje navedenih. Izaberite jedan koji biste

prvo dali muslimanu:

a Kako je Isus izliječio čovjeka rođenog slijepog

b Što Biblrja kaže o vječnosti

c Problem grijeha i put spasenja

d Doktrina Trojstva.

Biblijska perspektiva

Drugi razlog zbog kojeg trebamo ponuditi Krista kao iskustvo je daje to bit biblijskog kršćanstva. Ljudska priroda jasno čezne za susretom s

Bogom. Poznavati Boga, zazivati ga, razgovarati s njim, biti siguran da nas on prihvaća - sve to su osnovne, duhovne potrebe. Zbog toga i postoji religija.

U stvari, religija je ljudski odgovor na nadnaravno; to je pokušaj da se zadovolje duboke čežnje srca. Kršćanstvo ti takvom svijetlu je pozitivna reakcija osobe na tvrdnje Krista. Prvo, tu je osoba Krista. Nakon toga slijedi odgovor čovjeka.

Drugim riječima, moglo bi se reći da Bog kroz Isusa daje inicijativu, a ljudi odgovaraju tako da ga prihvate ili odbace. (Naravno, u ovoj lekciji bih se želio usredotočiti na pozitivnu reakciju.) Prava religija počinje onim što Bog čini. ljudi tada odgovaraju izražavanjem vjere, bogoštovljem, pokajanjem, radovanjem, krštenjem i sudjelovanjem u Gospodnjoj večeri, te drugim načinima u svakodnevnom životu.

Pogled da je praktično iskustvo bit religije nije tipičan za zapad. Upravo suprotno, Zapad više naglašava ono što se može "dokazati" sljedeći znanstvenu metodu eksperimenta i zapažanja. To prodire u sve vidove života, posebice religiju, te utječe na način kako se predstavlja evanđelje.

Šteta je što mnogi kršćani danas predstavljaju Krista zavijenog u racionalne rasprave. Oni se iz žetve vraćaju praznih ruku. Kakva bi to bita razlika da su ljudima ponudili dokaz vječne moći našeg Krista koji mijenja živote ljudi, liječi bolesne, oslobađa opsjednute, i ispunjava srca Žalosnih radošću i mirom. Da, šteta je što je zapadnjačka verzija kršćanstva reducirana na dogmatsko rezoniranje. Postala je hladni katalog vjerovanja, bez imalo ekstatičkog i mističnog.

Kada govorim o potrebi za ekstatičkim i mističnim, ne mislim o potrebi za iracionalnim. Psiholozi razlikuju racionalne i neracionalne komponente religijskog iskustva (Clark 1973, 8-11). Prvo se odnosi na razum, logiku i teološko razmišljanje. Drugo se odnosi na osjećaje i osobnu uključenost. Psiholozi također razlikuju između iracionalnog (besmisleno) i neracionalnog. Kršćanstvo je racionalno kao i neracionalno, ali nije iracionalno.

Ono što Želim reći je da iako je kršćanstvo racionalno, više ćemo razumjeti kako muslimani razmišljaju ako naglasimo njegovu "neracionalnu" stranu. Ovdje želim citirati Kennteha Nolina, čovjeka koji je proveo nekoliko godina misionareći na Srednjem istoku i koji ima poseban uvid u islam. Iako se po nekim pitanjima ne slažem s njim, ovdje je posebno oštrouman:

"Kršćani do danas... ispo^javaju svoju vjeru u Isusa kao dogmu koju treba prihvatiti radije nego kao realnost koju treba iskusiti.

Time ovjekovječuju dogmatski konflikt, te sprječavaju samu raspravu za koju tvrde da je ohrabrujuća, o tome tko i što je zapravo Isus" (1976, 86).

Kao inteligentna bića, ljudi koriste svoj um da bi odgovorili na i suočili se s različitim životnim situacijama. Ali inteligencija sama ne upravlja ljudima, niti je jedina komponenta njihovih ličnosti. Ukoliko žele biti zaista obogaćeni, moraju biti uključena sva područja njihovih bića. Ljudima je potreban osobni susret da bi bili dotaknuti i promijenjeni. Potrebno im je dinamično iskustvo sa Isusom Kristom koje je iznad teoloških rasprava i intelektualnog rasuđivanja.

Ono na što se želim usredotočiti nije iracionalni egzistencijalizam koji ne ostavlja mjesto razumu. Radije želim pokazati da ljudi trebaju iskusiti gorljiv odnos i pravo poistovjećivanje sa Isusom Kristom. Evanđelje ga predstavlja kao stvarnu osobu, koja ima odnos sa svim ljudima na njihovoj razini. Samo takva poruka može prodrijeti u srca muslimana. Sve drugo neće uspjeti da ih dovede u živi odnos sa Kristom kada će moći s njim komunicirati ljudskim jezikom čemu i teže njihova srca.

Mnogi pisci, uključujući kršćane, izrazili su potrebu za evanđeljem ljudskih dimenzija. Blaise Pascal, francuski filozof iz 17. stoljeća, kaže: "Srce je to koje osjeća Boga, a ne razum. To je vjera; osjećanje Boga srcem, a ne razumom." U Novom zavjetu Ivan objavljuje vrstu evanđelja kakvo su propovijedali apostoli. Bilo je to ono što su oni vidjeli i čuli (1 Iv 1:3). Paul G. Heibert također potvrđuje potrebu za religijom koja je izravno vezana za živote ljudi. On kaže da je religija "zasnovana na ljudskoj potrebi da "načini smisao" iz ljudskog iskustva i pronađe neki red i značenje u cjelokupnoj ljudskoj situaciji."

Zbog svih tih razloga, dajem prednost metodi evangelizacije za muslimane koja počinje tako da im pomogne u otkrivanju tko je Isus umjesto one koja je zasnovana na logičkim argumentima. U nastavku ću opisati probleme koji mogu nastati ukoliko osoba slijedi zapadnjački tip logike kada radi s muslimanima. To će vam pomoći da jasnije razumijete zbog čega preporučam pristup koji naglašava praktični susret s Kristom.

2 Koje bi poruke bile pogodnije za muslimansko slušateljstvo?

a znanstveni argumenti o postojanju Boga

b predivne stvari koje je Isus učinio za ljude

c kako je sačuvana Biblija

d razlozi zbog kojih Muhamed nije bio pravi prorok?

3 Navedite dva razloga zbog kojih evangelizatori među muslimanima trebaju početi isticati praktični susret s Kristom radije nego se baviti teološkim teškoćama

UZETI U OBZIR MUSLIMANSKU LOGIKU

Mnogi su zapadnjaci koji su radili u islamskim kontekstima otkrili su da se muslimanske logika suprotstavlja onom što zapadnjaci vjeruju daje racionalno poimanje. Drugim riječima, muslimansku logiku ne zanima slijeđenje razumskog uzorka kojim se koriste zapadnjaci, što uvelike ovisi o uporabi silogizama i linearne logike. (Kada kažem „muslimanska logika" mislim na način na koji razmišlja većina populacije, a ne islamski apologete. Oni predstavljaju iznimke, a ne normu.) Činjenica da muslimanska logika ne slrjedi zapadnjački uzorak ne znači da u islamu nema logike. To znači da linearna logika mje nužno osnova koju muslimani koriste u rasuđivanju.

Linearna logika (gdje A vođi do B, a B vodi do C) nije posebice karakteristična značajka muslimanskog rasuđivanja. Edward Wester-marck, u odnosu na slijedeći događaj, odaje vlastitu frustraciju u nerazumijevanju muslimanske logike svojim načinom razmišljanja. Priča je o marokanskom šerifu, potomku Muhameda kojeg su smatrali svetim čovjekom. Ovaj šerif je bio sklon alkoholu i često bio pijan.

Kada sam nekim domorocima izrazio čuđenje što tako sveti čovjek stalno krši zakon proroka, rečeno mi je da on nrje zaista pio vino, stoga Sto se vino u dodiru s njegovim svetim usnama pretvaralo u med. "Ali kako se može napiti od meda", upitao sam. "Svecu je sve moguće", bio je odgovor. Ovdje imamo dva čuda: vino je postalo med i med je napio sveca (t933,121).

Westermarckova dilema bila je u tome Sto je pokušao spojiti muslimansku logiku sa svojom vlastitom.

U islamskom mjesečniku, Huda-'l- Islam, Aida Barkan snažno upozorava muslimane protiv kršćanske evangelizacije. Ona kaže da je "evangelizacija usko vezana s kolonijalizmom. To su dvije strane novčića koje vode političkom, ekonomskom i vojnom podjarmljivanju muslimanskih naroda..." (1984, 7). Barkan nastavlja „izlažući" nerazborite aktivnosti kršćanskih misionara u muslimanskim zemljama. Ona želi potaknuti muslimane da se bore protiv toga.

Čitatelj može ovo smatrati normalnim odgovorom prosječnog muslimana. Ali već sljedeći članak u istom broju ovog časopisa je detaljno izvješće o novom islamskom centru u Toledu, Ohio. Nastovnica časopisa prikazuje novu zgradu. Izvješće otkriva da muslimani zaduženi za taj centar imaju aspiracije preobratiti kršćane na islam, šaljući muslimanske misionare u američke institucije, te da pomognu obraćenicima u boljem razumijevanju islama. Centar uključuje džamiju s dvye tisuće mjesta, predavaonicu sa šest stotina mjesta, srednju školu, fakultet, islamsku knjižnicu, islamski muzej, kuću za goste, informacijski centar, dom za starce osobe, sportski centar, urede i društvenu dvoranu.

Muslimani ne vide logičnu nekompatlbilnost između ta dva članka, ili dva pristupa. Za njih, to ne predstavlja nepravdu, licemjerje ili nesklad. Zapadnjaku je nelogično da muslimani osuđuju kod kršćana ono Sto oni sami veličaju.

Dozvolite mi da dodam još jedan primjer. U svom djelu Kada su konji ušli u Al Azhar, Muhamed Jalal Keshk, egipatski imam, objašnjava činjenicu da je Egipat bio turska kolonija kada je Napoleon okupirao Kairo 1798. godine. Keshk tvrdi da ne postoji kolonizacijski odnos između dvije muslimanske države. Prema takvom stanovištu turski sultan je jednostavno imao pravo imenovati vladara i kontrolirati poreze. "Bi li to napravilo Egipat turskom kolonijom?" pita se on. Ne, glasi odgovor. Turcima, koji su bili muslimani, bilo je nemoguće kolonizirati Egipat koji je također bio muslimanski, iako su učinili sve što rade kolonijalni vladari. Pa ipak, izvještavajući o Napoleonovoj okupaciji Egipta, Keshk bijesno maše pesnicom i opisuje francuske sile kao barbarske. Naravno da su to bili. Nisu bili muslimani!

Dok ove očite kontradikcije imaju smisla muslimanima, one očito izgledaju nelogične zapadnjacima. Po mom mišljenju, one pokazuju da islamska logika nije zasnovana na istoj vrsti racionalnog razmišljanja korištenoj na zapadu. U svijetlu ovoga kulturološkog obilježja, vidim daje praktično religijsko iskustvo s Isusom mnogo važnije u privlačenju muslimana Kristu nego teološko razmisli ^anJe i racionalna argumentacija.

4 Razmotrite ova dva sažetka radio poruke. Što mislite kako bi musliman reagirao na svaku od njih?

Poruka A

1. 
   Priča o izgubljenom sinu (Lk 15:11-31)
   
2. 
   Ti si grješnik, te si poput izgubljenog sina
   
3. 
   Ako ti dođeš Bogu kao što j e sin došao natrag ocu, Bog će te prihvatiti.
   

Poruka B

1. 
   Priča o izgubljenom sinu (Lk 15:11-31)
   
2. 
   Jesu li ti isti kao izgubljeni sin?
   

3.Ako jesi, Bog je poput oca u priči i spremanje oprostiti ti.

5. 
   Od dvije poruke koja je printer linearne logike?
   
6. 
   Pretpostavimo da želite uvjeriti muslimanskog obraćenika da treba
   slijediti Bibliju umjesto Kurana. Evo dva plana. Navedite koji bi bio
   uspješniji i zbog čega?
   

Plan A

Zamolite ga da učini sljedeće:

1. 
   Pročita Evanđelje po Marku.
   
2. 
   Načini popis stvari kojima je Isus pomagao ljudima
   
3. 
   Opiše svoje reakcije na ono što je pročitao
   
4. 
   Razmisli o sličnim područjima svog života gdje mu je potrebna pomoć
   
5. 
   Kaže Isusu svoje potrebe i zamoli ga za pomoć
   
6. 
   Osloni se na Isusa kao Spasitelja, iscjelitelja i onog koji proviđa.
   

PlanB

Pokušate ga motivirati da ostavi Kuran ovakvim razmišljanjem:

1. 
   Božanske stvari nemaju grešaka
   
2. 
   Kuran ima povijesne greške
   
3. 
   Kuran tvrdi da je božanski
   
4. 
   Kako nešto što je božansko ne može imati grešaka, Kuran je lažan
   
5. 
   Biblija nema grešaka, pa stoga mora biti božanska
   
6. 
   Čitaj Bibliju umjesto Kurana.
   

ODGOVORITI NA POTREBE

Znamo da se kršćanstvo bavi transempirijskim pitanjima koja se tiču drugog svijeta. Ona govore o Bogu, anđelima, i vječnom životu. Ali moramo neprekidno imati na umu daje u isto vrijeme i duboko zabrinuto za ljudski život na ovoj zemlji - za probleme koje ljudi imaju ovdje i sada. Kao Što Novi zavjet otkriva, evanđelje se obraća neposrednim potrebama ljudi. Krist je liječio bolesne, nahranio mnoštvo, te vratio radost slomljenim srcima.

Često, nudeći evanđelje drugima, nenamjerno pogrešno tumačimo kršćanstvo ne uspijevajući objasniti odgovore koje ono daje na praktične probleme. Govorimo samo o onome što leži van ljudskog razumskog iskustva. Poruka ne doseže svoju metu, naročito kada su u pitanju muslimani.

Poruka uzorak:

Uvod: ideja za poruku

Y Volim Čtati natpise u izlozima. U Sjevernoj Africi sam se vrlo iznenadio kako velik broj irgovina u različitim gradovima u svom nazivu ima riječ .prijateljstvo. "Mogu se proćtati .Prijateljske namirnice, "„Prijateljsko meso,' .Prijateljske čpele,' Ud.

Kada sam počeo propovijedati u Sjevernoj Africi, sanjao sam da će crkva Isusa Krista rasti među obiteljima. No, nije mi trebalo dugo da otkrijem kako je osjećaj grupe bio rezerviran više za prijatelje nego za obitelj, posebno na području Izmjene ideja i povjeravanja nečijih tajni. Tamo su ijudt više otvoreni prijateljima nego članovima obitelji. Kada se prijatelji sretnu na ulici, pozdravljaju se s poljupcima u obraz, čak ako su muškarac i žena. Stoga Je crkva najviše rasla među prijateljima. Kada rji obavljali službu krštenja, jedan ili nekoliko muslimana bi komentiralo da nikako ne razumiju intenzitet prijateljstva, ljubavi i bratstva koji prevladavaju u takvoj prilici. Sve je to vodilo do ideje za sljedeću poruku.

Prijatelj bliži od brata

I.Isus:prijatelj no. Isus je žrtvovao svoj vlastiti život

On suosjeća s nama; iskusio je radi naše dobiti. Danas on vidi našu

život kao i mi; on je jedan od nas. U potrebu. Zastranili smo. Nismo bili

našem neznanju tretirali smo ga kao poslušni Alahovim naredbama. Ne

neprijatelja. Odbili smo njegove možemo popraviti našu situaciju. Ne

tvrdnje. Nismo obraćali pažnju na možemo više osigurati oproštenje i

njegovu ljubav. Ali on nas nikada nije pomilovanje. Čeka nas vječan Alahov

prestao voljeti i zvati nas. On je sud, Ali je Isus, Mesija, došao da nas

zainteresiran za nas i brine se za nas. izbavi. On je uzeo naše mjesto -

On je pravi prijatelj. Pravedan za nepravedne, Bezgrešan

za grešne. I sada nam pruža ruku

2. Prijatelj u potrebi je pravi prijateljstva. Da li prihvaćamo njegovo

prijatelj prijateljstvo? U Alahovoj Svetoj Knjizi,

Pravi prijatelj nikada ne zadržava i_SUs kaže: .Pogledajte! Stojim na

za sebe čak i ono najbolje ako je to vratima vašeg srca i kucam.' Bilo bi

ono stoje njegovom prijatelju potreb- nepristojno ne otvoriti vrata čak i

strancu koji kuca, a Isus nije ni stranac Savle iz Tarza je smatrao Isusa

On želi biti tvoj Prijatelj. On dolazi da neprijateljem. Napadao je Kristove

osnaži, utješi i okrijepi. Kada se suočiš sljedbenike i zalagao se za njihova

s potrebom, on će biti blizu da ti pogubljenja. No, jednog dana dok je

pomogne. Savle putovao, ukazao mu se Isus.

Savle je povjerovao u Isusa i prihvatio

3. Uyjeti prijateljstva ga kao prijatelja. Godine su prolazite i,

Isus će zauvijek cijeniti ovo prija- _{dok je SaV}|_e p_rOp_OVjjedao Isusovu

teljstvo. Mi trebamo odgovoriti tako _Rij_eč ,j_{Udi su ga prO}g_anjali i

Što ćemo njegovati i poštivati to prija- _pOku£avali ga natjerati da se odrekne

teljstvo. Obično nema pisanog ili pot- _Vj_{ere u Krista}, zatvorili su ga, smišljali

pisanog ugovora između prijatelja, kako da ga ubiju i kamenovali ga. Ali

Poštivanje nečijeg prijateljstva se _SaV|_{Ova vjera nikada njje ma}iaksala.

obično uzima zdravo za gotovo i dola- u_vij_ek j_e fa_Si\_{0 SVO}j_e prijateljstvo s

zi spontano. Pravi prijatelj ne izdaje. i_Susom.
Njegova vjernost je nepokolebljiva.

Zaključak: Vrijednost koncepta

Koncept .prijateljstva" je važan kontaktni most u evangeliziranju muslimana u Sjevernoj Africi. Vrlo dobro se uklapa s Kristovom ljubavi za nas. U sjeveroafričkom kontekstu, ono sadrži puno više od phlleo-a (,blti prijatelj*). Čak bih se usudio reći da se približava značenju agapea, novozavjetne riječi za samo-žrtvujuću ljubav koja je I motivirala Krista da umre na križu za nas. U učenju Allah-u Akbar koje sam napisao, svaku lekciju potpisujem s: .Tvoj prijatelj....' Kroz čitavo učenje se čitatelju obraćam s moj dragi prifttelju ili moj prijatelju. U petoj lekciji, pažnju čitatelja plijenim s činjenicom da Krist želi biti njegov prijatelj - temom ovog pristupa.

Sobhl Malek

Islam se u osnovi zasniva na običaje i principe vezane za svakodnevni život. Nasuprot tome, zbog gore navedenog, kršćanstvo se pokazuje nepraktičnim. Zbog toga što se čini da ne odgovara na potrebe tfudi, izgleda da se usredotočuje samo na transcendentalna i „duhovna" pitanja - vječnost, grijeh, pravednost, itd. Stoga muslimani kršćanstvo doživljavaju inferiornim u odnosu na islam.

Krist je odgovor na kozmička pitanja duhovnih i vječnih dimenzija; ali on je također i odgovor na sve potrebe. Kod muslimana se ističu neposredne potrebe, i o njima prvo moramo voditi računa. U stvari, naša je obveza da ih razumijemo, i pokažemo kako im Krist može udovoljiti.

7 Ponovite iskustvo Sabaha iz Lekcije 11, Zapreke za kršćane." Načinite
popis tri ili četiri teme koje bi pokazale Sabahu da kršćanstvo ima
odgovore na svakodnevne probleme.

Novi zavjet živo portretira način na koji se zadovoljavaju ljudske potrebe kroz iskustvo s Isusom. Često govori o tome kako su Uudi imali osobni susret s njim i doživjeli njegov dodir, Natanael, Nikodem, Samarijanka i čovjek koji je bio slijep od rođenja, su samo neki primjeri. Isus je liječio bolesne, hranio gladne i tješio žalosne. Vjerujem da i mi moramo slijediti ovaj uzorak. Kada pokažemo muslimanima tko je zapravo Isus, kada budu čitali i naučili o njemu, osjetit će njegovu bliskost. Osjetit će realnost njegove osobe i toplinu njegove ljubavi. Iskusit će njegovu strpljivost, njegovu nježnost, njegovu čistoću i njegovu moć.

Stoje moj cirj? Želim da moji muslimanski prijatelji susretnu Kristovu veličanstvenost i slavu, te da se osjećaju poput Mojsija i učine što i on - da skinu svoju obuću u nazočnosti Isusa Krista, jedinog Gospodina i Spasitelja.

8 Na temelju gornje rasprave zaokružite slovo ispred svake aktivnosti

koja pokazuje muslimanima da kršćanstvo može udovoljiti njihovim
neposrednim potrebama:

a Istjerati zle duhove

b Braniti doktrinu Trojstva

c Objasniti zbog čega je Biblija Božja riječ

d Moliti za bolesne

e Pokazati božanstvo Krista

f Povezati suvremena svjedočanstva o izlječenjima

g Poučavati o nebu i životu nakon smrti

h Ispričati priče o stvarima koje je činio Isus

i Zamoliti Boga za posao.

Ja vjerujem da možemo biti uspješni evangelizatori među muslimanima. Dovesti ih Kristu jedna je od najvećih prigoda koje crkva danas ima. Bog je tako volio svijet, uključujući i muslimanske narode. Bog se ponizio i postao čovjekom da bi spasio sve koji vjeruju uključujući i one među muslimanima. Isus se poistovjetio s ljudskim bićima da bi potrebitim, jadnim, izgubljenim, grješnim ljudima pokazao ljubav Oca. Prigoda za crkvu Isusa Krista da osvoji muslimana je sveprisutna, jer oni su svuda oko nas - njih gotovo jedna milijarda - gladni, žedni, u potrebi, izgubljeni i bez iluzija.

Nemamo razloga sjediti zbunjeni i pasivni. Pođimo - budimo agresivni i puni ljubavi; uđimo kroz sva otvorena vrata i povedimo desetke tisuća izgubljenih muslimana ka vječnom životu Isusa Krista još danas! I kao što kaže J. N. D. Anderson: "Svijet tek treba vidjeti Što bi se dogodilo daje evanđelje živoga Krista adekvatno prikazano milijunima islamista" (1960,98).

Zaokružite slovo ispred točnog odgovora:

1 Printer teme koju bi trebalo izbjegavati u početnom susretu između

kršćana i muslimana je:

1. 
   Muhamedovi moralni padovi
   
2. 
   Isusova čudesna djela
   
3. 
   Isusovo učenje
   
4. 
   moć Isusa nad zlim duhovima.
   

2 U kršćanstvu, inicijativu poduzimaju:

1. 
   obraćenici koji izabiru pokajanje
   
2. 
   evangelizatori koji iznose argumenta
   
3. 
   Bog koji je providio Isusa
   
4. 
   ljudi koji traže Boga
   

3 Racionalna komponenta religye vezana je prvenstveno za:

1. 
   emocije
   
2. 
   iskustvo
   
3. 
   osobno sudjelovanje
   
4. 
   razum
   

4 Prema autoru uporaba racionalnih argumenata za kršćanstvo u

islamskom je kontekstu:

1. 
   korisna u svim fazama muslimansko - kršćanskog susreta
   
2. 
   snažno preporučljiva na početku
   
3. 
   treba je izbjegavati na početnom stupnju susreta
   
4. 
   nikad prikladna
   

Upišite T ispred točne rečenice, odnosno N ispred netočne: .... S Kršćanstvo ima iracionalnih elemenata

6 Neracionalni elementi kršćanstva uključuju iskustvo

bogoštovlja

.... 7 U pravilu, muslimani su zainteresirani za transcendentalne teme poput grijeha, pravednosti i vječnog života

8 Uporaba linearne logike snažno je obilježje muslimanskog

poimanja.

9-13 U prostor ispred svake aktivnosti napišite

A ukoliko je preporučljivo za početne susrete s muslimanima B ukoliko NIJE preporučljivo za početne susrete s muslimanima

.... 9 Pokazati kako kršćanstvo može osloboditi ljude od straha

.... 10 Pričati priče o ljudima koji su upoznali Isusa

.... 11 Iznijeti argumente koji dokazuju daje Isus Sin Božji

.... 12 Objasniti praktične biblijske smjernice za obiteljski život

.... 13 Navesti razloge zbog kojih je grijeh trebao Isusovu žrtvu na križu.

Ukratko odgovorite na sljedeća pitanja.

14. 
    Ukratko objasnite zbog čega je ispravno reći da Biblija naglašava
    osobno iskustvo s Kristom kao bit kršćanstva
    
15. 
    Što je to u islamu što snažno ide u prilog evangelizacijskoj metodi koja
    pokazuje kako kršćanstvo udovoljava neposrednim potrebama ljudi?
    

Odgovori na pitanja

5 Poruka A.

1 a) kako je Isus izliječio od rođenja slijepog
čovjeka

6 Vaš odgovor. Ja bih rekao da je Plan A onaj

koji treba slijediti jer on ističe upoznavanje
Isusa. Plan B vjerojatno ne bi bio uspješan
stoga što se oslanja na zapadnjački tip
linearne logike.

2 b) Predivne stvari koje je Isus činio za

ljude.

7 Vaš odgovor. Evo nekih prijedloga: Ono što

Biblija kaže o smjernicama za izgradnju
dobrih obiteljskih odnosa, za prevla
davanje osjećaja tjeskobe vezanog za
budućnost, rješavanje financijskih proble
ma uz Božju pomoć, te za oslobođenje od
loših navika.

3 Vaši bi odgovori trebali biti slični ovima; Zbog toga što su teološki argumenti neproduktivni i zbog toga što Biblija pokazuje kako je praktični susret s Kristom bit biblijskog kršćanstva.

8 a Izgoniti zle duhove d Moliti za bolesne

f Ispričati suvremena svjedočanstva o iscjeljenjima

h Ispričati priče o stvarima koje je činio Isus i Zamoliti Boga da providi posao.

i Vaš odgovor. Musliman bi vjerojatno poruku A smatrao manje uvjerljivom jer njezin razvoj (točke 2 i 3) slijedi više aristotetovski, linearni tip logike. S druge strane, poruka B je uvjerljivija jer naglašava kako se slušatelj može osobno poistovjetiti s ljudima u priči.

BILJEŠKE